REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-823/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZV iz [adresa], Z str. 261, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dragan Jurjević, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika ŽV pok. ŽV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Dajana Bjedov, odvjetnica u Zadru, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3314/2023-2 od 3. prosinca 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P- 125/2022-161 od 13. travnja 2023., u sjednici održanoj 25. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja se odbija.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3314/2023-2 od 3. prosinca 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P-125/2022-161 od 13. travnja 2023. te postavio osam pravnih pitanja.
2. Tuženici u odgovoru na prijedlog osporavaju navode tužitelja i predlažu prijedlog odbiti.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja nije osnovan.
4. Predmet spora jest zahtjev tužitelja na utvrđenje da je tužitelj na temelju kupoprodaje stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama i to k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] za cijelo odnosno eventualno kumulirani zahtjev da se utvrdi da je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću.
4.1. Sudovi su pravilno odbili tužbeni zahtjev utvrdivši da je tužitelj sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine **.**.2000. sa AV i EV te da su ugovorne stranke u članku 1. ugovorile: „Ovaj ugovor se odnosi na kupovinu, odnosno prodaju nekretnine koja u naravi predstavlja zemljište, oranicu, označenu kao čest zemlj. 1673/2, 1673/1, 1665/4 i 1665/5, ZU 940, sve K. O. [katastarska općina], površine cca 935 m2 za 2/12 dijela, a koja se nalazi u mjestu [adresa], općina [adresa], Republika Hrvatska te da iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke proizlazi da se predmet spora sastoji od čest. zem. [katastarska čestica] površine 463 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 463 m2, dok da je vještak uklopom stare i nove izmjere ustanovio da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovaraju isključivo dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina]. Sud je u postupku preoblikovanja odredio uknjižbu u korist ŽV za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], dok je u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određena uknjižba prijenosom podataka čest. zem. [katastarska čestica] iz stare zemljišne knjige sukladno čl. 198. st. 2. ZZK u svezi čl. 102. st. 6. Zemljišnoknjižnog poslovnika te je upisan veći broj suvlasnika, između ostalih tuženik ŽV za 6/42 dijela i tužitelj ZV za 48/288 dijela.“.
4.2. Pravilno sudovi odbijaju i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev obzirom da tužitelju za stjecanje dosjelošću nedostaje savjesnost u smislu zakonske odredbi čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 94/17- dalje: ZVDSP) iz koje proizlazi da nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću, ni redovnom, a niti izvanrednom, bez obzira na trajanje takvog posjeda, kako to propisuje odredba čl. 159. st. 1. i 3. ZVDSP, a to obzirom da je već u sadržaju kupoprodajnog ugovora jasno navedeno da tužitelji prodaju svoj suvlasnički udio.
5. Revizijski sud je ocijenio da pitanja kako ih je postavio tužitelj u svom prijedlogu ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385.a („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) jer su preopćenita i njima tužitelj zapravo osporava utvrđeno činjenično stanje.
5.1. Naime, takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim što je doseg takvih pitanja ograničen samo na važnost za ovaj, konkretni slučaj, ovise o okolnostima svakog (tj. konkretnog) slučaja.
5.2. Upravo iz tog razloga niti razlozi važnosti na koje se tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u odnosu na navedena pitanja nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
6. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
7. Tužitelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije, izražavajući svoje neslaganje sa nižestupanjskim odlukama, poziva i na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine, - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: EKLJP), pozivajući se na arbitrarnost u odlučivanju.
7.1. Ovaj sud smatra da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, te ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje, te je revizija u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.
Zagreb, 25. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug