Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5333/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GM i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbama okrivljenog GM i okrivljenog ŠM podnesenima protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalne službe u Novskoj, broj Pp-1319/2021 od 8. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenog GM i okrivljenog ŠM te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

II Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni GM i okrivljeni ŠM obvezuju se naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu 40,00 (četrdeset) eura, svaki, u roku 8 dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Kutini, Stalne službe u Novskoj, broj Pp-1319/2021 od 8. travnja 2022., okrivljeni GM i okrivljeni ŠM proglašeni su krivima zbog počinjenog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisnog u izreci prvostupanjske presude, te je svakome izrečena novčana kazna od 378,00 kuna (protuvrijednost domaće valute iznosa od 100 DEM), uz pogodnost plaćanja dvije trećine kazne. Na ime troškova prekršajnog postupka dužni su platiti paušalni iznos od 200,00 kuna, svaki.

2. Protiv te presude žalbe su podnijeli okrivljeni GM po svojoj braniteljici Kristini Burcar, odvjetnici iz Garešnice i okrivljeni ŠM po svome branitelju Saši Bačiću, odvjetniku iz Kutine. Pobijaju prvostupanjsku presudu po svim zakonom dopuštenim osnovama, s prijedlogom da se ista preinači odnosno podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Iako oba žalitelja prvostupanjsku presudu pobijaju zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede materijalnog prekršajnog zakona, osim konkretizirane povrede prava na obranu okrivljenog ŠM zbog neispitivanja svjedoka obrane ZM, a koja povreda nije počinjena budući je prvostupanjski sud o tom dokazu odlučio i dao razloge, žalitelji ničim navedene povrede nisu konkretizirali, barem ne na način da bi takvi žalbeni navodi mogli biti dijelom navedenih povreda, valja samo ponoviti da one bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede materijalnog prekršajnog prava na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti nisu utvrđene.

6. U suštini, žalitelji su isključivo nezadovoljni utvrđenim činjeničnim stanjem i obojica smatraju da je za prekršaj kriv onaj drugi. Tu prvenstveno valja navesti da je prvostupanjski sud proveo iscrpan dokazni postupak, u cijelosti poštujući odredbu članka 88. Prekršajnog zakona i za sva svoja postupanja i utvrđenja dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

7. Ono što žalitelji moraju razumjeti jest da je postupak vođen i oni su proglašeni krivima i kažnjeni zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji prekršaj čini onaj počinitelj koji se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

8. Sankcioniranjem navedenog prekršaja štiti se javni red i mir, te je stoga u cijelosti irelevantno eventualno istovremeno vođenje drugih postupaka, pa i zbog kaznenog djela tjelesne ozljede. U navedenom je i odgovor na žalbene navode o dinamici događaja odnosno tko je prvi počeo i tko je „više kriv“.

9. Sve navedeno predstavlja odgovor na konkretno postavljene žalbene navode, dok na iznošenje teorije pravnih postulata nije moguće odgovoriti budući nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud postupao suprotno.

10. U odnosu na odluku o kazni, ovaj sud vezan odredbom članka 202. stavak 4. Prekršajnog zakona prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda koji je okrivljenicima izrekao novčanu kaznu kao blažu, budući Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje kažnjavanje počinitelja prekršaja iz članka 13. i kaznom zatvora do 30 dana, a potom je odmjerio u okviru propisanog raspona, smatrajući da će tako izrečenom kaznom biti ostvarena svrha kažnjavanja iz članka 6. i 36. Prekršajnog zakona. Žalbenim navodima u izrečenu kaznu se niti ne upire.

11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

12. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 25. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 7 ovjerenih prijepisa.