REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-685/2024-26

[adresa] F 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljica 1. FR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. TR (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupana po kćerki DR, sve iz [adresa], obje zastupane po opunomoćenici Lari Denona, odvjetnici u Rijeci, Dolac 9/II, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. KR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Pero Radić, odvjetnik u Rijeci, Milana Smokvine Tvrdog 4, 2. ĐR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 3. FRU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 4. IR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 5. PR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Albin Hotić, odvjetnik u Zagrebu, Mažuranićev trg 5, 6. ZR (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], i 7. Grada Opatije (OIB: 99455464348), [adresa], radi prigovora na podatke nove katastarske izmjere, 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljice traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/24-06/22, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 25. ožujka 2024. i prvostupanjskog rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/23-03/59, URBROJ: 541-19-01/3-23-2 od 11. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troška ovog spora.

III. Nalaže se tužiteljicama da naknade prvozainteresiranoj osobi KR trošak ovog spora u visini od 4.000,00 eura (slovima: četiri tisuće eura) i petozainteresiranoj osobi PR trošak ovog spora u visini od 3.750,00 eura (slovima: tri tisuće sedamsto i pedeset eura), u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/23-03/59, URBROJ: 541- 19-01/3-23-2 od 11. prosinca 2023., odbijen je prigovor broj 621 izjavljen na podatke nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] kojim su tužiteljice, kao vlasnice stanova u zgradi koja se nalazi na novoformiranoj k. č. [katastarska čestica], tražile objedinjavanje novoformiranih čestica k. č. [katastarska čestica] koja odgovara tlocrtu stambene zgrade (stare oznake grč. 372 k. o. [katastarska općina]) i k. č. [katastarska čestica] koja odgovara dvorištu oko te zgrade (stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), kao i pristupnog puta koji se nalazi na dijelu novoformirane k. č. [katastarska čestica] (stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljice su izjavile žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-04/24-06/22, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 25. ožujka 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužiteljice su radi osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijele tužbu ovom Sudu. U tužbi i u tijeku spora navode, u bitnome, kako k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] čine jednu jedinstvenu cjelinu - zgradu i okućnicu i da je to tako trebalo formirati u postupku nove katastarske izmjere. Navode da na terenu ne postoje nikakve vidljive međne oznake koje bi razgraničavale k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], zatim navode da je k. č. [katastarska čestica] na terenu vidljivim međama ograđena od susjedne k. č. [katastarska čestica] i to ogradnim zidom starim preko sto godina i da se na terenu nalazi podzid koji drži stepenište – put koji vodi do k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Navode da je svrha nove katastarske izmjere evidentirati stvarno stanje na terenu pri čemu da se osnivaju katastarske čestice, evidentiraju zgrade i druge građevine, posebni pravni režimi na zemljištu, načini uporabe zemljišta i izrađuje se katastarski operat katastra nekretnina. Smatraju da je pogrešan stav upravnih tijela da navedeno objedinjavanje nije moguće jer se je Grad Opatija protivio tome uz argument da je on upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]). Smatraju da je takav stav protivan evidentiranju stvarnog stanja na terenu što da nije smisao nove katastarske izmjere jer da je za zgradu na k. č. [katastarska čestica] (ranije grč. 372) doneseno pravomoćno rješenje o utvrđivanju građevne čestice Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostave u [adresa], od 3. lipnja 2011., kojim da je utvrđeno da građevnu česticu te zgrade čini cjelokupna površina k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]), te da je Grad Opatija sudjelovao u tom postupku i da se je suglasio s takvim formiranjem građevne čestice tj. formiranjem okućnice zgrade te ističu da je Grad Opatija kao stranka tog postupka vezan tim pravomoćnim rješenjem. Stoga smatraju da je sadašnje protivljenje Grada Opatije irelevantno. U odnosu na put koji se nalazi na dijelu novoformirane k. č. [katastarska čestica] navode da se u naravi radi o pješačkom prolazu koji je omeđen zidovima i koji se je oduvijek tu nalazio kao pješački pristupni put do k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Navode da je ovaj pješački prolaz vidljiv na staroj kopiji katastarskoga plana koju su priložili u spis te smatraju da je isti omaškom u postupku nove katastarske izmjere evidentiran kao dio novoformirane k. č. [katastarska čestica]. Slijedom navedenog, u tužbenom zahtjevu traže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te su ujedno zatražile naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljica.

5. Prvozainteresirana osoba KR, kao suvlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naveo je u svom odgovoru na tužbu i u tijeku spora kako tužiteljice nemaju pravni interes tražiti objedinjavanje navedenih čestica u jednu jedinstvenu česticu iz razloga što se radi o česticama koje se nalaze u vlasništvu različitih osoba, te ne postoji suglasnost svih tih vlasnika s predloženim spajanjem, što nalažu odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" broj 112/18 i 39/22, dalje: ZDIKN) i Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere („Narodne novine“, broj 59/20). Navodi da bi spajanje dijela k. č. [katastarska čestica] (kojeg tužiteljice smatraju pristupnim putem) s k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] svakako povrijedilo njegovo pravo na nesmetano korištenje njegovog prava suvlasništva na k. č. [katastarska čestica]. Predlaže da se pored uvida u dokumentaciju u spisu upravnog postupka i ovog spora po potrebi provedu dokazi njegovim saslušanjem i saslušanjem svjedoka.

6. Trećezainteresirana osoba LR, kao suvlasnica k. č. [katastarska čestica], navela je u svom odgovoru na tužbu kako smatra da je neutemeljen zahtjev tužiteljica da se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] spoje u jednu česticu te da im se još pripoji i dio k. č. [katastarska čestica] kao pristupni put, jer svoj zahtjev temelje na navedenom rješenju o utvrđivanju građevne čestice od 3. lipnja 2011., a građevna čestica prema tom rješenju uopće ne obuhvaća dio susjedne k. č. [katastarska čestica] kojeg tužiteljice smatraju pristupnim putem. Navodi da su se tom zahtjevu tijekom cijelog upravnog postupka protivili Grad Opatija kao vlasnik k. č. [katastarska čestica], te suvlasnici k. č. [katastarska čestica]. Navodi da je svrha novih katastarskih izmjera sređivanje stanja u prostoru i usklađenje podataka u katastru i zemljišnim knjigama, međutim da se ta svrha ne bi smjela ostvarivati na način koji nije u skladu s drugim zakonima i propisima, te na štetu prava drugih osoba. Dodaje da zahtjev za spajanjem k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] na ovaj način (putem nove katastarske izmjere) nije moguće provesti jer je on suprotan Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima temeljem kojega jedinice lokalne samouprave (u ovome slučaju Grad Opatija) ne mogu otuđivati svoje vlasništvo bez naknade. Stoga navodi da je potrebno da tužiteljice najprije otkupe k. č. [katastarska čestica] od Grada pa da se tek nakon toga postupka provede postupak spajanja tih čestica u skladu s navedenim rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. U odnosu na zahtjev tužiteljica da se utvrđenoj građevnoj čestici pripoji još i dio k. č. [katastarska čestica] kao pristupni put u postupku nove katastarske izmjere navodi kako je taj zahtjev neosnovan iz tri razloga: suprotan je pravu vlasništva i interesima suvlasnika te katastarske čestice; nije u skladu s površinom građevne čestice utvrđene navedenim rješenjem o utvrđivanju građevne čestice; stručno urbanistički gledano, takav pješački „pristupni put" uopće nije potreban zgradi na k. č. [katastarska čestica] jer ona već ima neposredan kolni i pješački pristup na stambenu ulicu naziva [adresa], uz koju je vezuje i odgovarajući kućni broj. Naposljetku još navodi da kako smatra da ne bi bilo u redu da vlasnici samostalnih uporabnih cjelina u zgradi na k. č. [katastarska čestica], koje su to vlasništvo stekli u osnovi primjenom propisa kojima je bila regulirana prodaja stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, dođu u situaciju da im novom katastarskom izmjerom kao „prečicom", protivno zakonu pripadne i okućnica zgrade u kojoj su samo vlasnice pojedinih stanova pa onda još i nepotreban pješački put preko tuđeg zemljišta. Predlaže da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljica.

7. Petozainteresirana osoba PR naveo je u odgovoru na tužbu da se radi o česticama koje ne pripadaju istim vlasnicima te da vlasnici tih čestica nisu suglasni da se izvrši njihovo spajanje pa da stoga nije dopušteno spojiti navedene čestice. Predlaže da se odbije tužbeni zahtjev.

8. Sedmozainteresirana osoba Grad Opatija, kao vlasnik k. č. [katastarska čestica], je naveo u svom odgovoru na tužbu i u tijeku spora, da se ne protivi formiranju građevne čestice sukladno navedenom rješenju o utvrđivanju građevne čestice, ali uz prethodno rješavanje imovinskopravnih odnosa s Gradom, dok je u odnosu na sporni put na dijelu novoformirane k. č. [katastarska čestica] naveo kako ne smatra taj put javnim prolazom te da stoga u odnosu na taj put ne potražuju nikakvo pravo. Naveo je da se je radi rješavanja imovinskopravnih odnosa na novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] obratio vlasnicima stanova u zgradi na k. č. [katastarska čestica] da otkupe ostali dio okućnice izvan nužne okućnice pa do ruba novoformirane k. č. [katastarska čestica], ali da nikada nije zaprimio povratno očitovanje. Pozvao se je na odredbu čl. 64. st. 1. ZDIKN te je naveo kako iz te odredbe proizlazi zakonska obveza katastra da, prije bilo kakvih promjena u katastru, a koje promjene se odnose na spajanje dijelova ili cijelih čestica različitih vlasnika, prethodno zatraži sastavljanje tabularne isprave. Dalje obrazlaže kako je utvrđenje zemljišta za redovnu upotrebu zgrade definirano zakonskim odredbama i aktima Grada Opatije te da je Grad u postupku nove katastarske izmjere postupao u skladu s istima. Pojasnio je kako k. č. [katastarska čestica] s površinom od 527 m[2] premašuje površinu zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade te da iz tog razloga Grad nije imao zakonsku osnovu priznati cijelu k. č. [katastarska čestica] kao zemljište nužno za redovnu upotrebu zgrade. Navodi da je naručio izradu grafičkog prikaza s prijedlogom nužne okućnice i izračunom površine preostale za otkup te da je u navedenom prijedlogu prihvatio sve zahtjeve tužiteljica - da spremišta budu evidentirana unutar nužne okućnice, pristup zgrade javnoj površini te tri metra oko zidova građevine. Navodi i kako nije jasno zašto predmetno rješenje o utvrđivanju građevne čestice nije provedeno u katastru i zemljišnim knjigama u redovnom postupku od 2011. do današnjeg dana ako su bile ispunjene sve zakonske pretpostavke. Navodi da bi pripajanje k. č. [katastarska čestica] s k. č. [katastarska čestica] posljedično dovelo do toga da se na k. č. [katastarska čestica] vlasništvo Grada briše ili da se Grad, protivno volji istog, utvrdi suvlasnikom na novoformiranoj jedinstvenoj čestici. Nadalje, Grad osporava navode tužiteljica da u postupku nove katastarske izmjere nije evidentirano stvarno stanje na terenu te da se radi o imaginarnim međama, obzirom da su međe formirane po rubu objekta, a što je u skladu i s tada važećim katastarskim planom. Poziva se na presude ovog Suda poslovni broj UsI-69/2019 od 15. srpnja 2020. i UsI-725/18 od 6. lipnja 2019., u kojima je Sud izrazio stav da se u postupku nove katastarske izmjere granice određuju prvenstveno prema stanju na terenu, ali pri tome treba voditi računa i o postojećoj katastarskoj dokumentaciji i postojećim vlasničkim odnosima jer katastarska izmjera nije uzurpacija zemljišta u kojem svatko označava granice svog zemljišta kako želi, bez obzira na prijašnje vlasništvo. Dakle, sukladno navedenoj sudskoj praksi, za određivanje granica između katastarskih čestica nije odlučno samo stanje na terenu već i postojeće katastarsko stanje i vlasnički odnosi. Imajući u vidu svu materijalnu dokumentaciju, dosadašnju sudsku praksu u pogledu formiranja katastarskih čestica različitih vlasnika, podatke iz službenih katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija, kao i stvarno stanje na terenu, Grad smatra da je razvidno da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. U tijeku spora održana je rasprava na ročištima dana 26. studenoga 2024., 21. siječnja 2025. i 11. ožujka 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupile su 1. tužiteljica osobno, opunomoćenica i kći 2. tužiteljice, opunomoćenica 1. i 2. tužiteljice, opunomoćenik 1. zainteresirane osobe, 4. zainteresirana osoba osobno, opunomoćenik 5. zainteresirane osobe i opunomoćenica 7. zainteresirane osobe. Rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 2. zainteresirane osobe, 3. zainteresirane osobe i 6. zainteresirane osobe.

10. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Sud nije u sporu provodio dodatne dokaze jer je Sud mogao na temelju postojeće dokumentacije u spisu predmeta upravnog postupka te dokumentacije i očitovanja stranaka dostavljenih u tijeku ovog spora utvrditi sve činjenice koje su bile odlučne za donošenje odluke u ovom sporu.

11. Dakle iz navoda stranaka slijedi da se Grad Opatija ne protivi objedinjavanju k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] (starih oznaka grč. 372 i k. č. [katastarska čestica]), ali uz prethodno rješavanje prava vlasništva Grada Opatije na k. č. [katastarska čestica] (sada k. č. [katastarska čestica]) na način da suvlasnici grč. 372 (sada k. č. [katastarska čestica]) otkupe dio te čestice koji ne bi činio nužnu okućnicu njihove zgrade od Grada Opatije. Međutim, tužiteljice smatraju da suvlasnici dosadašnje grč. 372 ne moraju ništa otkupljivati od Grad Opatije jer da navedeno rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 3. lipnja 2011. obuhvaća cijelu dosadašnju k. č. [katastarska čestica] (sada k. č. [katastarska čestica]) i da njima na temelju tog rješenja pripada u vlasništvo cijela ta čestica, a posljedično i pristupni put koji vodi do tih čestica i koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] i da je to tako trebalo označiti u postupku nove katastarske izmjere.

12. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan.

13. Čl. 64. st. 1. ZDIKN propisano je da se promjene na zemljištu provode u katastru zemljišta na temelju parcelacijskoga ili drugoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku, dok je st. 5. propisano da se parcelacijski i drugi geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, provode u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene, odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.

14. Čl. 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine” broj 27/91, 54/91, 6/92, 8/92, 8/92, 33/92, 46/92, 49/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 29/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02, dalje: ZPS) propisano je da se tim zakonom uređuju uvjeti i način prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i zemljištem nužnim za redovnu uporabu zgrade, te način određivanja cijene stana.

15. Čl. 20. st. 1. ZPS propisano je da pravo vlasništva na stan kupac stječe upisom u zemljišne knjige nakon što se provede postupak u kojem će se prema posebnom propisu utvrditi oblik i veličina građevne čestice nužne za redovnu uporabu zgrade, ako taj postupak već ranije nije proveden.

16. Čl. 23. st. 1. Odluke o raspolaganju nekretninama („Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 47/09, 32/16, 6/17 — pročišćeni tekst, 32/19, 19/21 i 20/22), u postupcima utvrđivanja zemljišta koje služi redovnoj upotrebi građevina u kojima su prodani stanovi temeljem odredaba ZPS na kojima postoji stanarsko pravo, pismeno očitovanje dati će Gradonačelnik na prijedlog nadležnog upravnog tijela za prostorno planiranje. St. 2. istog članka propisano da zemljište koje služi redovnoj upotrebi građevine, čini manipulativni prostor oko građevine (u načelu 3 m oko zidova građevine, vodeći računa o konfiguraciji terena i postojećih zidova, te da preostali dio parcele ima osiguran pristup na javnoprometnu površinu), koridor pristupa na javnoprometnu površinu i zemljište na kojem su izgrađeni pomoćni objekti. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi građevine ne mogu činiti površine katastarskih čestica koje su u naravi javne površine (ceste, nogostup, stubište i sl.).

17. Čl. 19. st. 3. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Opatije („Službene novine” broj 01/07, 56/12, 4/16, 8/16-proč.tekst, 10/21 i 05/22-proč. tekst) propisano je da zemljište nužno za redovnu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevna čestica čini površina ispod građevine i pojas zemljišta oko građevine koji sa istom čini prostornu i funkcionalnu cjelinu širine 3,00 m, osim ako je predmetna građevina locirana bliže susjednoj čestici ili javnoj (prometnoj, zelenoj) površini, kada se zadržava postojeća udaljenost koja može biti i manja od 3,00 m, pri čemu predmetno zemljište mora imati osiguran pristup (kolni ili pješački) na javnu prometnu površinu.

18. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je u postupku nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] preneseno stanje koje je bilo u dosadašnjem važećem katastarskom planu za k. o. [katastarska općina], odnosno da su i dalje formirane zasebne čestice - jedna čestica za stambenu zgradu nove oznake k. č. [katastarska čestica], (umjesto dosadašnje grč. 372), a jedna za dvorište koje okružuje tu zgradu nove oznake k.č.

1407 (umjesto dosadašnje k. č. [katastarska čestica]).

19. Nadalje, uvidom u navedeno rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 3. lipnja 2011. utvrđeno je da je tim rješenjem utvrđena građevna čestica/ zemljište nužno za redovitu upotrebu građevine za zgradu na dosadašnjoj grč. 372, na način da isto čine čestice stare oznake grč. 372 i k. č. [katastarska čestica], oblika i veličine označenog na kopiji katastarskog plana od 2. lipnja 2004. koja je sastavni dio tog rješenja te da površina zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine iznosi 785,0 m[2] . Uvidom u kopiju katastarskog plana od 2. lipnja 2004. koja je sastavni dio tog rješenja, utvrđeno je da se radi o crno-bijeloj kopiji te da na istoj nije jasno razvidno je li označena cijela ranija k. č. [katastarska čestica] ili dio te čestice, iako bi se po kvadraturi koja se navodi u tom rješenju od 785 m[2] radilo o površini cijele grč. 372 i cijele k. č. [katastarska čestica] (jer grč. 372 po tadašnjem vlasničkom listu ima površinu od 169 m[2] , a k. č. [katastarska čestica] ima površinu 616 m , dakle ukupno 785 m[2] ).

20. Međutim, uvidom u Ugovor broj 2223/95 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo u zgradi na grč. 372, sklopljen između Grad Opatije i drugotužiteljice TR, utvrđeno je da u tom Ugovoru stoji u čl. 1. da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje stan na kojem postoji stanarsko pravo zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade. Dakle, iz navedenog Ugovora bi slijedilo da je tim Ugovorom prodan stan zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koji su nužni za korištenje stanom, bez zemljišta nužnog za redovnu uporabu zgrade.

21. Sukladno citiranim općim aktima Grda [adresa] slijedilo bi da zgradi na čestici ranije oznake grč. 372, samom činjenicom da su stanovi u toj zgradi prešli u privatno vlasništvo, pripada u načelu zemljište od tri metra oko zidova zgrade i zemljište na kojem su izgrađeni pomoćni objekti, što je i prikazano na grafičkom prikazu nužne okućnice na dijelu novoformirane k. č. [katastarska čestica], kojeg je izradio ovlašteni inženjer geodezije, a Grad Opatija je taj grafički prikaz priložio uz svoj odgovor na tužbu, te je sukladno tome Grad ponudio dio od 225 m[2] kao nužni, dok je ostatak od 302 m izvan nužne okućnice predložio da se otkupi. Međutim, u tijeku upravnog postupka i ovog spora nije postignut dogovor između tužiteljica i Grada Opatije oko toga što bi trebalo činiti nužnu okućnicu, a što građevnu česticu predmetne zgrade, radi čega je u postupku nove izmjere preuzeto postojeće katastarsko stanje.

22. Cijeneći navedene činjenice, Sud utvrđuje da je zakonito odbijen navedeni prigovor u konkretnom slučaju. To stoga što je objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku nove katastarske izmjere moguće ako postoji suglasnosti svih vlasnika tih čestica ili ako postoji rješenje nadležnog upravnog tijela o utvrđivanju građevne čestice (pod uvjetom da su tabularnom ispravom riješena vlasnička prava na česticama koje su obuhvaćene tim rješenjem od kojih se formira građevna čestica) ili sudska odluka nadležnog suda kojom je prostorno i vlasničkopravno riješena građevna čestica. Radi iznijetoga, pravilno je u konkretnom slučaju preuzeto postojeće katastarsko stanje u kojem su također zgrada i okućnica bile prikazane kao dvije različite čestice.

23. U vezi upravnog akta o utvrđivanju građevne čestice/zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine valja navesti radi pojašnjenja, da se u tom upravnom postupku ne rješavaju vlasnička i druga stvarna prava na zemljištu od kojeg se formira građevna čestica, već se utvrđuje građevna čestica ili nužno zemljište prema pravilima koja uređuju prostorno planiranje i gradnju. Naime, rješenje o utvrđivanju građevne čestice/nužnog zemljišta je akt za provedbu prostornog plana kojim se utvrđuje oblik i veličina čestice (jedan od lokacijskih uvjeta) te se tim aktom ne dira u vlasnička prava, već je taj akt preduvjet za rješavanje imovinskopravnih odnosa. Rješavanje imovinskopravnih odnosa na formiranoj građevnoj čestici/nužnom zemljištu predmetom je zasebnog postupka koji će uslijediti nakon formiranja građevne čestice/nužnog zemljišta, odnosno imovinskopravni odnosi se potom rješavaju dokumentima koji imaju karakter tabularnih isprava, a u slučaju nužnog zemljišta Grad daje tabularnu ispravu na temelju svojih općih akata kojima je dopušteno bez dodatne naplate prenijeti u vlasništvo vlasnicima stanova koji su otkupili stanove na kojima je postojalo stanarsko pravo zemljište opisano u točkama 15., 16. i 17. obrazloženja ove presude, dok u slučaju utvrđivanja građevne čestice (dakle šireg zemljišta od nužnog) Grad daje tabularnu ispravu na temelju otkupa preostalog dijela zemljišta izvan onog nužnog a koje ulazi u utvrđenu građevnu česticu.

24. Nadalje, u odnosu na sudjelovanje Grada Opatije u postupku utvrđivanja građevne čestice/zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade, navodi se da je točno da navedeno rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 3. lipnja 2011. obvezuje Grad Opatiju koji je kao stranka sudjelovao u tom postupku, ali u pogledu oblika i veličine formirane čestice, ali ne u pogledu rješavanja imovinsko pravnih odnosa, jer tim rješenjem ti odnosi nisu riješeni. Grad Opatija se u konačnici u ovom postupku nove katastarske izmjere niti ne protivi da se za zgradu na čestici nove oznake k. č. [katastarska čestica] formira građevna čestica na način kako je to navedeno u tom rješenju, već se samo protivi tome da se bez rješavanja njegovog prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], upišu kao vlasnici te čestice suvlasnici zgrade. Dakle, Grad Opatija je sudjelovao u tom postupku kako bi mu se dala mogućnost da se očituje u postupku formiranja građevne čestice, ali samo na okolnost prijedloga formiranja građevne čestice i da iznese razloge radi kojih eventualno prijedlog nije u skladu s odredbama prostornog plana ili s pravilima struke, ali se time Grad Opatije nije odrekao svog prava vlasništva na čestici od koje se formira okućnica.

25. Tumačenje tužiteljica značilo bi da se navedeno rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 3. lipnja 2011. može provesti u katastru i u zemljišnoj knjizi bez tabularnih isprava, pa stoga opravdano u svom odgovoru na tužbu Grad Opatija postavlja pitanje radi čega to rješenje nije provedeno u katastru i u zemljišnim knjigama i prije pokretanja postupke nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina].

26. Stoga se u postupku nove katastarske izmjere nije mogla za zgradu i ograđenu okućnicu formirati jedinstvena čestica, jer bi se time nekretnina Grada Opatije ranije oznake k. č. [katastarska čestica], a sada oznake k. č. [katastarska čestica], bez suglasnosti Grada Opatije objedinila u jednu jedinstvenu česticu, što bi imalo za posljedicu da bi se Gard Opatija morao upisati kao suvlasnik stanova u zgradi ili bi se morao brisati kao vlasnik, a što je oboje protivno pravu vlasništva. Radi toga, valjano su u konkretnom slučaju u postupku nove katastarske izmjere zgrada i okućnica prikazane kao dvije zasebne čestice, dok stranke u posebnom postupku ne riješe pitanje vlasništva te okućnice.

27. Kako je u sporu utvrđeno da ne postoje uvjeti za objedinjavanje novoformiranih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], to posljedično tome tužiteljice nemaju aktivnu legitimaciju tražiti da se od novoformirane k. č. [katastarska čestica] izdvoji dio kao pristupni put do k. č. [katastarska čestica], jer nekretnina tužiteljica oznake k. č. [katastarska čestica] ne graniči s tim dijelom k. č. [katastarska čestica], a Grad Opatija kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] koja neposredno graniči s k. č. [katastarska čestica] je u sporu izjavio kako ne potražuje taj put jer da se ne radi o javnom putu. U takvoj situaciji, nije bilo moguće označiti spornu među između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], a niti izdvojit dio k. č. [katastarska čestica] i pripojiti k. č. [katastarska čestica] ili od izdvojenog dijela formirati zasebnu česticu, kada vlasnici tih čestica to ne traže.

28. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocjenjeni su zakonitim, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

29. Odluka Suda o troškovima ovog spora iz točke II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Obzirom da tužiteljice nisu uspjele u ovom sporu, to su dužne snositi svoje troškove ovog spora, ali i troškove koji su u povodu ovog spora nastali zainteresiranim osobama.

30. Trošak prvozainteresirane i petozainteresirane osobe sastoji se od zastupanja istih u ovom sporu putem opunomoćenika, a taj trošak je priznat zainteresiranim osobama u cijelosti u zatraženom iznosu i to u skladu s odredbom čl. 144. ZUS i Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje: Tarifa) i Tbr. 54. Tarife. Trošak prvozainteresiranoj osobi priznat je za sastav odgovora na tužbu i za pristup opunomoćenika na tri ročišta za raspravu održana u ovom sporu, u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, bez PDV-a, što ukupno iznosi 4.000,00 eura, dok je petozainteresiranoj osobi priznat trošak za sastav odgovora na tužbu i za pristup opunomoćenika na dva ročišta za raspravu održana u ovom sporu, u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, sve uvećano za PDV-a, što ukupno iznosi 3.750,00 eura. Kako se radi o opravdanim troškovima za radnje koje su poduzete u ovom sporu i koje su bile nužne za vođenje ovog spora, to je Sud priznao i dosudio navedene troškove prvozainteresiranoj i petozainteresiranoj osobi.

U Rijeci 25. ožujka 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužiteljica Lari Denona, odvjetnici u Rijeci, Dolac 9/II

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

- zainteresiranim osobama:

1. opunomoćeniku Peri Radiću, odvjetniku u Rijeci, Milana Smokvine Tvrdog 4

2. ĐR iz [adresa]

3. FRU iz [adresa]

4. IR, iz [adresa]

5. PR iz [adresa]

6. HR, [adresa]

7. Gradu Opatiji, [adresa]