REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Osijeku

Prekršajni odjel

Kralja Zvonimira 3

Osijek

Broj: Pp-2305/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Hruška Premužak, uz sudjelovanje Andrijane Sedlić Tenjeri, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D (ranije: DUS) DU (ranije: HUS), kojeg brani Slaven Mijoč, odvjetnik u Osijeku, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 41/1977, 52/1987, 47/1989, 55/1989, 05/1990, 30/1990, 47/1990, 29/1994, 114/2022 i 47/2023; u daljnjem tekstu Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), pokrenutom Optužnim prijedlogom Policijske uprave osječko-baranjske, I policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin, broj: 211- 07/23-5/19617 od 07. lipnja 2023. godine, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 20. ožujka 2025. godine u prisutnosti okrivljenika i branitelja okrivljenika, u odsutnosti okrivljenika i punomoćnika tužitelja dana 25. ožujka 2025. godine donio, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022, u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon)

okrivljenik D (ranije: DUS) ČEKE TRIŠLER (ranije: HUS), OIB [osobni identifikacijski broj], sin HU i HUS, rođene HUS, rođen **.**.2002. u [adresa], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], VŠS, redovan student I. godina diplomskog studija Odjela za kemiju, nezaposlen, bez primanja, uzdržavaju ga roditelji, neoženjen, bez djece, bez imovine, odlikovan priznanjima osječko-baranjske županije i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni postupak, ne vodi se kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi,

kriv je

što je dana 02. lipnja 2023. godine u 20,00 sati u [adresa], vikom na javnom remetio javni red i mir na način da je u dvorištu na adresi [adresa], kosio travu sa trimerom, a u trenutku kada je ugasio trimer, sa balkona stambene zgrade na adresi [adresa], obratila mu se susjeda PU riječima: "Da li je sada vrijeme za košnju?"!, nakon čega je okrivljenik početo vikati PU: "Nisi normalna! Šta me maltretiraš?", a kada mu je PU rekla da će pozvati policiju, okrivljenik je opet početo vikati: "Zaklat ću te k'o svinju!",

dakle, vikom na javnom mjestu vikom remetio javni red i mir,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

pa mu se na temelju citiranog članka navedenog Zakona uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA

u iznosu od 300,00 (slovima: tristo) eura.

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca od pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. stavka 1. - 5. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, Sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno iznos od 200,00 (slovima: dvjesto) eura smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

IV. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 (slovima: pedeset) eura u roku od tri (3) mjeseca od datuma pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava osječko-baranjska, I policijska postaja Osijek s ispostavom Čepin, podnijela je ovom Sudu 24. srpnja 2023. godine Optužni prijedlog, broj: 211- 07/23-5/19617 od 07. lipnja 2023. godine protiv okrivljenika D (ranije DUS) Čeke Trišlera (ranije HUS), zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Sud je u izmijenio činjenični opis na način da je riječ "prozora" zamijenio riječju "baklna" s obzirom da je navedeno utvrđeno tijekom dokaznog postupka kako iz iskaza same svjedokinje tako i iz obrane okrivljenika.

3. Okrivljenik se o optužnom prijedlogu očitovao okrivljenik kako djelomično činjenično priznaje prekršaj i da u dijelu koji priznaje da se smatra krivim.

4. U dokaznom postupku, na glavnoj raspravi u prisutnosti branitelja okrivljenika, okrivljenik je iznio svoju obranu, Sud je saslušao svjedokinju PU, te je Sud pročitao i izvršio uvid u Obavijest temeljem članka 109.a Prekršajnog zakona upućena DUS od 02. lipnja 2023. godine, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu DUS od 02. lipnja 2023. godine, Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika DUS od 02. lipnja 2023. godine, Zapisnik o ispitivanju svjedokinje PU od 02. lipnja 2023. godine, rješenje Upravnog odjela za opću upravu osječko-baranjske županije klasa: UP/I-222-01/23-01/180, urbroj: 2158-21/12-23-4 od 20. listopada 2023. godine, po branitelju dostavljene u spis: Potvrdu o imovnom stanju okrivljenika od 24. veljače 2024. godine Porezne uprave, Ispostave Osijek, diplomu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Odjela za kemiju od 24. rujna 2024. godine, Priznanje DUS BU Županijskog povjerenstva Osječko-baranjske županije, Nagradu Najbolji student 1. godine Odjela za kemiju od 03. ožujka 2023. godine, Nagradu najbolji student 2. godine od 07. lipnja 2024. godine, Odluku o dodjeli Pohvale za uspješnost u studiranju Odjela za kemiju od 05. veljače 2025. godine, Najveću pohvalu Odjela za kemiju od 14. veljače 2025. godine, Elektronički zapis o statusu studenta od 17. veljače 2025. godine, kao i izvadak iz JRO-a MUP-a RH-a od 20. ožujka 2025. godine i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela prekršajne evidencije za okrivljenika od 20. ožujka 2025. godine iz koje je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

5. Iznoseći svoju obranu, okrivljenik je izjavio da je dana 02. lipnja 2023. godine oko 19,30 sati, kada je zalazilo sunce počeo kositi travu u Osijeku, u Ružinoj ulici 35 u dvorištu njegove bake, a da gospođa PU živi velikoj zgradi u [adresa] i u jednom trenutku, nakon što je počeo kositi, izašla je na balkon i počela na njega vikati da prestane, da ih nervira i da diže komarce te su ušli u raspravu gdje joj je rekao da ona prestane, jer on ima pravo kositi na što mu je ona prijetila da će zvati policiju, nakon čega je ušao u jaki afekt i rekao joj je nešto jako loše, ali se ne sjeća točno što, a po njegovom sjećanju je događaj trajao pola minute i čim je postao svjestan što je učinio, bojeći se sankcija, sam je otišao u policiju i sam se prijavio, ponavljajući da se točnih riječi koje je gospođi rekao ne sjeća. Na upit suca da li se gospođi PU možda ispričao ili razgovarao o ovom događaju, odgovorio je da nije, a kada je bio u bakinom dvorištu, izbjegavao bi gledati prema zgradi od gospođe. Na upit branitelja okrivljenika da li mu je žao i da li se kaje zbog cijele situacije, odgovorio je da mu je jako žao i da se kaje, da je bio u afektu i da nije tako mislio.

6. Ispitana svjedokinja PU je uvodno izjavila da je kriva što godinama ranije nije svog susjeda, okrivljenika, prijavljivala za njegova ranija ponašanja zbog čega ovaj događaj, izoliran, izgleda banalno. Nadalje je izjavila da je dana 02. lipnja 2023. godine bilo jako vruće, a da se njezin susjed oko 19,30 – 20,00 sati odlučio kositi travu u svom dvorištu, navodeći da se radi o velikom dvorištu, pri čemu je on koristio iznimno mali trimer, zbog čega ta košnja traje prilično dugo pa je izašla na balkon svog stana, koji gleda u dvorište okrivljenika i pitala ga: "Susjed, da li je sada vrijeme za košnju?", na što joj je on odgovorio da ima pravo kositi, a ona mu je rekla, ali da u dobrosusjedskim odnosima sad i nije vrijeme za to, nakon čega su ušli u raspravu i rekla mu je da ih smara godinama i pitala ga da li je to normalno te mu je rekla da će ga prijaviti policiji, nakon čega je on u prisutnosti njezina dva maloljetna sina, koji su se u tom trenutku nalazili s njom na balkonu, izjavio "zaklat ću te kao svinju" pa je bez ijedne riječi u stan i pozvala policiju, a dok patrola nije došla, vidjela ga je da u potkušulji histerizira hodajući po svom dvorištu, čula ga je i da viče i da priča s nekim na telefon, pri čemu je čula i riječi: "Kurvo, ubit ću te! Kurvo, silovat ću te!". Kada su došli djelatnici policije, isti su pristupili na balkon, kako bi vidjeli gdje se događaj odvio i što se događa te su ga vidjeli rastrojenog, a nakon što su od nje otišli obaviti s njim razgovor, njega više nje bilo, nakon čega su ih zvali iz policijske stanice kako se došao sam prijaviti, a u ponedjeljak, 05. lipnja 2023. godine su nju zvali u policijsku postaju te su ju pitali da li ga želi prijaviti za kazneno djelo prijetnje, s obzirom da joj je prijetio smrću, što je odbila.

7. Nakon iznošenja iskaza u svjedokinja je odgovarala na postavljena pitanja pa je na upit suca da li je nakon toga imala problema sa okrivljenikom, odgovorila je da nije dodajući da se baka okrivljenika ispričati, na što joj je svjedokinja odgovorila da ne treba isprike, da samo želi da njegovo ponašanje prestane. Na upit branitelja okrivljenika zašto mu je prijetila da će zvati policiju, odgovorila je zato što je već bila u strahu, izmoždena od njegovog ponašanja, jer on prijeti njoj i susjedi, kao što je prijetio i njenom suprugu, koji je imao s njim istovjetnu situaciju dva dana ranije, ali ga nije odlučio prijaviti, a ponašanje okrivljenika nije normalno i oni zbog njega ne mogu koristiti svoj balkon, jer on često ujutro ima drame, svađa se sa bakom, koja ima preko 80 godina ili kuha čobanac u ponoć, a isti ne živi na [adresa], gdje je prijavljen, nego živi s bakom u [adresa] najmanje posljednjih 10 godina, koliko je ona tamo, a u njihovoj zgradi susjedi su uglavnom starije osobe, koje ga se boje, a na poseban upit branitelja zašto je prijetila okrivljeniku da će mu pozvati policiju ako je svjesna da on ima pravo kositi i da li smatra da je to razlog da se zove policija, ista odgovara da je smatrala da u ovoj konkretnoj situaciji može zvati policiju, kao i da ona, a pogotovo njena djeca, nisu dužni slušati prijetnje smrću.

8. Branitelja okrivljenika je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje u dijelu u kojem se on razlikuje od samog činjeničnog opisa djela, a pogotovo u dijelu gdje ista navodi da se okrivljenik derao, da se prijeti svim susjedima i da živi na navedenoj adresi, jer isti na ovu adresu dolazi samo povremeno, na molbu bake u 80-im godinama, koja svog unuka zna zamoliti da isti pokosi travu ili obavi neke druge kućanske poslove, koji su njoj, zbog njezine dobi otežane. U ostalom dijelu istaknute primjedbe, smatra da iskaz svjedokinje neistinit i da je usmjeren isključivo na difamiranje okrivljenika.

9. U završnom govoru, branitelj okrivljenika je izjavio da uzimajući u obzir sve utvrđene okolnosti događaja, iako su ostvarena bitna obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, smatra da u konkretnom slučaju nema prekršaja, jer je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan pa ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen odnosno prvenstveno predlaže Sudu da u odnosu na predmetni događaj primjeni odredbu članka 24.a Prekršajnog zakona. Podredno, ističe da okrivljenik nikada ranije nije niti kazneno niti prekršajno osuđivan, da redovito pohađa studij kemije sa izvrsnim uspjehom, da je priznao počinjenje predmetnog djela odnosno činjenice koje mu se stavljaju na teret, da se kaje za događaj te da je u konkretnom slučaju reagirao u afektu u situaciji gdje se i njemu neosnovano prijetilo, pa je zamolio Sud, ukoliko ne primjeni odredbu članka 24.a PZ-a, da na konkretni slučaj primjeni članak 37. stavak 2. PZ-a i da u skladu sa svim utvrđenim okolnostima ublaži kaznu do minimalne propisane novčane kazne za prekršaje. Okrivljenik se u završnom govoru pridružio završnom govoru svog branitelja.

10. Analizirajući obranu okrivljenika i iskaz saslušane svjedokinje, Sud je u potpunosti ocijenio istinitim i vjerodostojnim iskaz ispitane svjedokinje, jer je isti logičan, životan i uvjerljiv i detaljno i okolnosno iznijet.

11. Analizirajući obranu okrivljenika Sud je istu ocijenio istinitom u dijelu u kojem priznaje počinjenje ovog djela, jer je u skladu s iskazom ispitane svjedokinje i pročitanim materijalnim dokazima u spisu, dok je u dijelu u kojem okrivljenik navodi kako se ne može sjetiti točnih riječi koje je izgovorio svjedokinji i kako je bio u afektu Sud ocijenio istu usmjerenom isključivo na umanjenje njegove prekršajnopravne odgovornosti u ovom postupku i poboljšavanje njegove procesne situacije te u tom dijelu na temelju slobodne ocjene dokaza neistinitom.

12. Prekršaji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

13. Počinitelj čini prekršaj iz članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ako se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

14. Dvorište na kojoj je okrivljenik vikao na svjedokinju i istoj vičući prijetio da će ju "Zaklati k'o svinju" graniči sa stambenom zgradom i kao što je navedene riječi čula svjedokinja kojoj su upućene i njena maloljetna djeca koja su se s njom nalazila mogli su ih čuti i svi drugi stanari i posjetitelji navedene zgrade, okolnih stambenih objekata kao i prolaznici na ulici, dakle njegovo vikanje je reflektirano na neograničeno javno mjesto, a njegovo ponašanje je upravo zbog sadržaja izgovorenih riječi i cjelokupnog ponašanja okrivljenika konkretne prilike zasigurno izazvalo uznemirenost svjedokinje i njene maloljetne djece o čemu svjedoči i činjenica da je svjedokinja pozvala djelatnike policije, a i činjenica da se okrivljenik sam prijavio u policijskoj postaji, a izazvalo je zasigurno i uznemirenost drugih građana koji su ga čuli jer, vičući upućene prijetnje drugoj osobi da će ju se zaklati, predstavljaju van svake sumnje u znatnoj mjeri odstupanja od usvojenih normi pristojnog, kulturnog, normalnog i moralnog ponašanja te bi izazivale uznemirenost svake osobe koja ih čuje, a pri tome su po ocjeni Suda u potpunosti neprihvatljive i nikakav navodni afekt ne opravdava ovakvo ponašanje jer izjava svjedokinje kako će pozvati policiju zbog ponašanja okrivljenika, suprotno navodima branitelja okrivljenika, nije i ne može se smatrati prijetnjom, a nikako ne daje pravo okrivljeniku da na ovakav način remeti javni red i mir građana.

15. Na temelju slobodne ocjene svih provedenih dokaza u postupku, a posebice izjave ispitane svjedokinje kao i obrane okrivljenike, Sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik dana 02. lipnja 2023. godine u 20,00 sati u [adresa], vikom na javnom remetio javni red i mir na način da je u dvorištu na adresi [adresa], kosio travu sa trimerom, a u trenutku kada je ugasio trimer, sa prozora stambene zgrade na adresi [adresa], obratila mu se susjeda PU riječima: "Da li je sada vrijeme za košnju?"!, nakon čega je okrivljenik početo vikati PU: "Nisi normalna! Šta me maltretiraš?", a kada mu je PU rekla da će pozvati policiju, okrivljenik je opet početo vikati: "Zaklat ću te k'o svinju!", čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji ga je Sud proglasio krivim i kaznio novčanom kaznom, za koju smatra da je primjerena počinjenom prekršaju, kao i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

16. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku cijenio kao olakotnu okolnost njegovo djelomično priznanje prekršaja, dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, da je odlikovan redovan student bez vlastitih primanja, dok mu je otegotnim cijenio pobude iz kojih je odnosno okolnosti u kojima je djelo počinjeno kao i težinu upućenih riječi i činjenicu da se svjedokinji nije ispričao niti se s njom pokušao pomiriti, a s obzirom da je od počinjenja djela proteklo gotovo dvije godine, pa mu je, uzimajući pri tome u obzir kako potrebu specijalne tako posebno i potrebu generalne prevencije prekršaja, izrekao novčanu kaznu u visini Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira propisanog minimuma, smatrajući istu primjerenom okolnostima odlučnim za određivanje kazne u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, cijeneći da će se ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja u odnosu na okrivljenika odnosno da će ga ovakva kazna ubuduće odvratiti od činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja i utjecati na njega da prilagodi svoje ponašanje društvenim normama i shvati neprihvatljivost i nedopuštenost njegovog ponašanja konkretne prilike.

17. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, okrivljenik je upozoren da će se ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

18. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim dužan je na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka) a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka te imovinskom stanju okrivljenika, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, na temelju članka 152. stavaka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

U Osijeku, 25. ožujka 2025. godine.

Zapisničarka

S U D A C

Andrijana Sedlić Tenjeri, v.r.

Ivana Hruška Premužak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku,

2. Branitelju okrivljenika,

3. Tužitelju,

4. Arhiv.