Poslovni broj: P-381/2021-30

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužiteljice: ĆN OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Petković Peko, odvj. iz Šibenika, protiv tuženika: ad.1) Šibenska biskupija, OIB: 46115555394, Biskupa Jerolima Milete 2A, zastupana po pun. mr.sc. Nadi Mikulandra i Suzani Malenica, odvjetnicama iz ZOU Mikulandra i Malenica, ad.2) UN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.3 ĆNŠ, [adresa] – Otok Murter, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 6. ožujka 2025.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 25. ožujka 2025.g.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica: ĆN OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] A, K. O. [katastarska općina], označene kao k. č. [katastarska čestica], u dijelu označenom u geodetskom snimku ovlaštenog ing. geodezije ON dana 13. 1. 2021. slovima A-B-C-D-E-F-G-A površine1896 m2, za cijelo.

II. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude izvršiti parcelaciju nekretnine iz točke I. ove presude, na način da se iz iste odvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio, pobliže označen i preciziran u točki I. ove presude i navedeni dio formira kao samostalna katastarska zemljišnoknjižna čestica, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika.

III. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine iz točke I. ove presude, izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici, nastaloj parcelacijom iz točke 2. ove presude, na svoje ime i za svoju korist u cijelosti, uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika.

IV. Nalaže se tuženiku ad.1) da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 3.227,97 Eura, sa zateznom kamatom koja teče od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za pet postotnih poena eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, sve u roku od petnaest dana.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prikazane na geodetskom snimku ON dana 13. 1. 2021. slovima A-B-C-D- E-F-G-A površine1896 m2 stekla temeljem ugovora o darovanju od svoje majke upisane suvlasnice za ¼ u zemljišnim knjigama. Tužiteljica navodi da se nalazi u nesmetanom posjedu predmeta tužbe, koji se nastavio na nesmetani dugogodišnji kontinuirani posjed majke - tužene ad 29. U zemljišnim knjigama ZU. 1224 A da su upisani CRKVA KATOLIČKA APOSTOLSKA RIMSKA Ć, KAPRIJE, UN VJERA U i LAPOV- ĆNŠ O, te da su svi upisani u zemljišnim knjigama obuhvaćeni predmetnom tužbom. U naravi na terenu da je točno poznato što kome pripada i dio koji uživa i koristi tužiteljica da je precizno prikazan na geodetskom snimku uz tužbu, i prednica tužiteljice, majka (tužena ad 2.) da se prije tužiteljice nalazila u dugogodišnjem nesmetanom posjedu predmeta tužbe, pa da je tužiteljica angažirala ovlaštenog mjernika i precizno prikazala konkretan dio nekretnine koji joj pripada i koji drži u nesmetanom i samostalnom posjedu, te ističe da je prednik tužiteljice i tuženika ad 2 i ad 3, sa svojom braćom koji su bili preostali suvlasnici prije osnivanja ZK za predmetnu nekretninu izvršili faktičnu diobu te da nema osnove za pokretanje razvrgnuća suvlasničke zajednice i da je pravni osnov u ovoj tužbi dosjelost određenog realnog dijela koji je podijeljen prije osnutka ZK odnosno prije pogrešnog upisa, naime i suvlasnički udio crkve u naravi da predstavlja realni dio koji je crkva stekla od jednog od prednika tužiteljice i tuženika ad 2 i ad 3., pa radi svega navedenog predlaže da Sud donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja, pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženik ad.1) se u odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja protivi tužbenom zahtjevu tužiteljice navodeći da tužiteljica u svojoj tužbi tvrdi da je fizički točno određeni dio nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekla darovanjem od majke i tome prilaže Ugovor o darovanju između tužiteljice i UN kao darovateljice. U zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], zk. ul. 1224A da ne egzistira upis na imenu majke darovateljice UN, a sve kada bi isti i egzistirao ista da bi bila suvlasnica idealnog dijela ¼, dakle ne fizički točno određenog dijela. Ukupna površina čestice 2027/164 k. o. [katastarska općina] prema dostavljenom zk. ulošku da iznosi 2623 m2, te svakako površina ¼ na koju se tužiteljica poziva da nikako ne može biti označenih 1896 m2, već znatno manje. U tom slučaju tužiteljica da bi bila ovlaštena pokrenuti izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice s ostalim upisanim suvlasnicima. Tužiteljica u svojoj tužbi da navodi da je ona, a prije nje i njezina majka, u dugogodišnjem nesmetanom posjedu predmeta tužbe, no ista da nije dostavila niti jedan dokaz svojoj tvrdnji, posebice kod činjenice da je potrebno dokazati nesmetani posjed u period dužem od 40 godina. U dostavljenom Ugovoru o darovanju nekretnine od 13. veljače 2021. godine da se navodi da je darovateljica vlasništvo predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem, no tužiteljica da niti za te navode ne dostavlja niti jedan dokaz, te također skreće pozornost da niti na dostavljenom geodetskom snimku nisu naznačene bilo kakve kulture koje se zatiču na predmetu spora, dok da je tužiteljica kao fizički točno određeni dio izabrala dio nekretnine položen drugi red do mora, koji svakako ima puno veću tržišnu vrijednost od sjevernog dijela. Nadalje, tužbeni zahtjev u dijelu točke II. da nije dio sudske nadležnosti, već u nadležnosti Državne geodetske uprave, dok da je tužbeni zahtjev u točki III. tužbenog zahtjeva preuranjen i to iz razloga što je prvotno potrebno izvršiti parcelaciju koja je u nadležnosti DGU i tek tada pokrenuti novi sudski postupak u kojem postupku bi se eventualno utvrdilo da fizički točno određeni dio predmetne nekretnine sada predstavlja novoformiranu česticu. Slijedom gornjih navoda predlaže odbaciti, odnosno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tužena ad.2) iako uredno obaviještena, nije pristupila na ročište, niti osporila navode tužbe i tužbenog zahtjeva tužiteljice.

4. Tužena ad.3) u cijelosti potvrđuje navode iznijete u tužbi ističući da su njezini preci kao i preci tužiteljice i tužene ad 2 izvršili faktičnu diobu suvlasničke zajednice, te da se oduvijek znalo tko što drži u posjedu te da među njima nema nikakvih sporova, te navodi da priznaje tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice i na iznijete okolnosti predaje u spis preslik ugovora o darovanju od 18.01.1977., a kojim je IN, baka nazočne tužene darovala njezinoj majci KN svoju ¼ dijela predmetne nekretnine

5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], Prijavnog lista za katastar, Prijepisa posjedovnog lista Područnog ureda za katastar Šibenik od 6.12.2023.g., Ugovora o darovanju nekretnine od 13. veljače 2021. g., Ugovora o darovanju od 18. siječnja 1977.g., geodetskog snimka ON od dana 13. siječnja 2021.g., preslike presude Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem P- 1271/71 (Z- 1733/76), zapisnika mjesta očevida od 27. rujna 2024.g., skice mjesta očevida od 13. studenog 2023.g., ortofoto plana, fotografija predmeta spora, zapisnika o saslušanju tužene ad.2) od 26. siječnja 2023.g., saslušanjem svjedoka AN, te saslušanjem tuženih ad.2) i ad.3) kao stranaka u postupku.

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora utvrđeno je da predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to istočni dio omeđen dijelom betonskim zidom na istočnoj strani. Na sjevernoj strani međa je suhozid poviše kojeg je put-prolaz. Sa zapadne strane međa je dijelom pokazana od tužitelja i dijelom je katastarska granica k. č. [katastarska čestica], a predmetna čestica je na skici mjesta očevida prikazana slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A. Na parceli se nalazi borova šuma sa niskim raslinjem, te je sve navedeno prikazano na skici mjesta očevida, a uz koju je priložen ortofoto plan, fotografije predmeta spora, te podaci kojima raspolaže katastar za predmetni dio nekretnine, a koji ima površinu 1896 m2.

8. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da na predmetnoj nekretnini egzistira upis prava vlasništva tuženika.

9. Pregledom Prijepisa posjedovnog lista PU za katastar Šibenik utvrđeno je da na predmetnoj nekretnini egzistira upis prava posjeda na imenima UN i IN, za koju je uvidom u presudu ovog suda pod posl.br. P-1271/71 od 9. lipnja 1976.g. utvrđeno da je stekla pravo vlasništva za ½ dijela predmetne nekretnine, a da je kao tuženik utužen upravo ad.1) u ovoj parnici.

10. Iz iskaza saslušanog svjedoka AN rođenog 1942.g. u [adresa], proizlazi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja zaraslo neobradivo zemljište, dok da je ranije predstavljalo pašnjak, da mu je predmetna nekretnina osobno poznata budući je rođen u [adresa], te je na predmetnoj nekretnini dok je bio dijete i čuvao ovce, da je sadašnji vlasnik predmetne nekretnine UN, a njegova polusestra po ocu koja da je vlasništvo iste stekla nasljeđivanjem svoje majke I, a ona diobom sa svojom braćom K, A i Đ te sa sestrom V. Predmetni dio matične nekretnine, a koji tužiteljica potražuje ovom tužbom da predstavlja istočni dio nekretnine koji je sa bočnih strana ograđen suhozidima, dok granicu sjeverne strane predstavlja put, a južne strane pomorsko dobro. Predmetna nekretnina da je širine cca 11 m. UN, kao ni njezinom prednicima da nitko nije osporavao vlasništvo a ni posjed predmetne nekretnine. Na zapadnoj strani matične čest. zem. [katastarska čestica] da se nalazi dio koji pripada tuženoj UNŠ, da prema njegovim saznanjima crkva nema nikakav udio na predmetnoj nekretninu budući da se crkveno zemljište nalazilo na zapadnom dijelu otoka, a da po priči njegove majke, koja je kćerka N da mu je poznato da je izvršena dioba i to prije njegovog rođenja, s time da osobno može potvrditi da se u posjedu predmetnog dijela nekretnine UN nalazila i to 40.-ih godina prošlog stoljeća. Naposljetku da mu je poznat ĐN, koji da je bio otac K, T, Z, I i N, međutim da mu nije poznato da li je isti polagao ikakva prava na predmetnoj nekretnini.

11. Iz iskaza tužene ad.2) UN rođene 1928. u [adresa], proizlazi da je predmetna nekretnina narodnog naziva "Potkraj", da je bila vlasništvo njenih predaka, da su njena majka I i njena sestra IN, odnosno V predmetnu nekretninu dobile temeljem izvršene diobe sa svojom braćom, a nakon čega su se njih dvije međusobno podijelile, da je njoj pripao dio do sela, a sestri dio prema sjeveru, odnosno prema moru, da je predmetnu nekretninu njena obitelj koristila za ispašu stoke, te da se u vlasništvu i posjedu njene obitelji nalazila i prije njenog rođenja. Naime, njena majka te njene sestre i braća da su s vlasništvo predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem svojih roditelja, a prema njenim saznanjima njenoj obitelji da nikada nitko nije osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine, a niti je crkva svojatala istu. Iskazuje nadalje da niitko niakda nije spominjao da se radi o crkvenoj zemlji, te naposljektu da nije plaćala crkvi danak za korištenje zemlje i da se njena nekretnina proteže do puta, gledajući s mora.

12. Tužena ad.3) UNŠ rođena 1957.g. iskazuje da po priči njene majke KN joj je poznato da su ona i tužena ad 2 UN bile suvlasnice predmete nekretnine te da je svaka od njih imala u vlasništvu točno određeni dio nekretnine. UN da je uistinu vlasnica ovog dijela nekretnine koji potražuje tužbom, a njena majka drugog dijela, koji je nakon majčine smrti naslijedio njen brat koji je taj dio prodao trećim osobama, D prije 15- ak godina. Iskazuje da od devete godine ne živi u [adresa] te da joj nije poznato kako ta nekretnina sad izgleda, a da se sjeća da je ranije ista bila ograđena suhozidom te da joj nije poznato da li se ista i na koji način ikada obrađivala, kao niti kako su njena majka KN i UN stekle vlasništvo predmetne nekretnine.

13. Pregledom Ugovora o darovanju nekretnine od dana 13.2.2021.g. razvidno je da je UN, ovdje tužena ad.2) darovala tužiteljici ĆN, a svojoj kćerki, predmetnu nekretninu, a za koju se u ugovoru navodi da je stekla nasljeđivanjem te da je samostalni i neposredni samoposjednik i samovlasnik, te da na istoj ne postoji nikakvo pravo trećih osoba koje bi isključile, umanjile ili graničile pravo suvlasništva koje obdareniku pripada temeljem tog ugovora.

14. Imajući u vidu rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, sud nalazi da tužiteljica, još po svojim prednicima, ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, te je suviše, pored materijalnih dokaza, i na temelju iskaza saslušanog svjedoka AN čijem iskazu ovaj sud nije imao razloga ne pokloniti vjeru, utvrđeno da su prednici tužiteljice još od davnina neometano posjedovali i koristili spornu nekretninu, uglavnom kao pašnjak, da je istu tužiteljica dobila u vlasništvo nasljeđivanjem i diobom, a što potvrđuju i saslušane tužene, pa kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužiteljice bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine, te da je tužiteljica istu stekla nasljeđivanjem, diobom i darovanjem, zbog čega svega je tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u toč. I., II. i III. izreke ove presude.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.151., čl.154.st.1., čl. 155. i 164. ZPP-a, te Tbr. 7., 8., 9.st.2., 35., 42. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, pa je tužiteljici priznat trošak koji je ista imala na ime zastupanja po kvalificiranom punomoćniku, i to za sastav tužbe od dana 12.2.2021.g. u iznosu od 200,00 Eura, za zast. na roč. dana 12.7.2021.g. - 200,00 Eura, za sastav podneska od 4.10.2022.g. - 200,00 Eura za zast. na roč. dana 5.10.2022.g. - 200,00 Eura, za zast. na ročištu od 1.12.2022.g. - 200,00 Eura, za zast. na roč. dana 26.1.2023.g. - 200,00 Eura, za zast. na roč. dana 4.5.2023.g. - 200,00 Eura, za zast. na roč. dana 7.12.2023.g. - 200,00 Eura, za sastav podneska od 6.12.2023.g. - 200,00 Eura, za sastav podneska od 30.7.2024.g. - 50,00 Eura, za zast. na roč. dana 27.9.2024.g. i za zast. na roč. dana 6.3.2025.g. - za sastav podneska od 6.12.2023.g. - 200,00 Eura, odnosno, što uvećano za trošak očevida od 500,00 Eura, trošak vještačenja 421,42 Eura i trošak sudske pristojbe iznosi sveukupno 3.227,97 Eura, koji iznos je tuženik ad.1) dužan naknaditi tužiteljici na način pobliže opisan u toč. IV. izreke ovog presude.

U Šibeniku, 25. ožujka 2025. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena