Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-548/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Maje Skorić i Marte Plančić, kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Branku Posavčiću, odvjetniku iz Kutine, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Župić & partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu pod brojem P-536/2020 od dana 26. travnja 2022. godine, u sjednici održanoj dana 25. ožujka 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Uvažavaju se žalbe tužiteljice i tuženika, te se ukida presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu pod brojem P-536/2020 od dana 26. travnja 2022. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Odluku o parničnom trošku žalbenog postupka donijet će prvostupanjski sud.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku, da u roku od 15 dana isplati tužiteljici iznos od 37.578,85 kuna zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom počev od dana 16. veljače 2020. godine do isplate, kao i da naknadi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 13.409,14 kuna zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče počev od dana 26. travnja 2022. godine do isplate (točka I. izreke), dok je odbijena tužiteljica sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva do zatraženog iznosa od 43.261,75 kuna odnosno za iznos od 5.682,90 kuna zajedno sa zateznom kamatom počev od dana 16. veljače 2020. godine do isplate, kao neosnovanim (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žalbe su izjavili tužiteljica i tuženik, i to tužiteljica pobijajući je u odbijajućem dijelu pod točkom II. izreke zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) i pogrešne primjene materijalnog prava sa prijedlogom da drugostupanjski sud u pobijanom dijelu prvostupanjsku presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima, ili da u pobijanom dijelu prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati na ponovni postupak, uz zahtjev za naknadu parničnog troška žalbenog postupka, a tuženik pobijajući je u cijelosti u dosuđujućem dijelu pod točkom I. izreke zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da drugostupanjski sud u pobijanom dijelu preinači presudu na način da odbije tužbeni zahtjev i naloži tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak, uključujući i trošak žalbenog postupka, podredno, da u tom dijelu prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu, tuženik je osporio osnovanost žalbenih navoda tužiteljice i predložio da se ista odbije kao neosnovana.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet ovog spora je prema činjeničnim navodima tužbe – zahtjev tužiteljice kao zemljišnoknjižne vlasnice nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 148 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 924 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 924 čhv, za isplatu po osnovi nastanka osiguranog slučaja – štete, uzrokovanog olujnim vjetrom u lipnju 2019. godine na osiguranim pomoćnim objektima sagrađenim na tim nekretninama, a prema Polici osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu, broj ugovora 078217002687, sklopljenoj po predniku tužiteljice sa početkom trajanja od 25. rujna 2015. godine do 25. rujna 2025. godine.

6. U postupku je prema razlozima presude, prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio:

- da je prema Polici osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu broj: 078217002687 ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik ID, [adresa], a osiguratelj Croatia osiguranje d.d. Zagreb i da je riječ o višegodišnjem osiguranju koje počinje 25. rujna 2015. godine i traje do 25. rujna 2025. godine, uz ugovorenu godišnju premiju osiguranja za razdoblje od 25. rujna 2019. do 25. rujna 2020. godine u svrhu naplate premije osiguranja i šteta za predmetno razdoblje,

- da je tužiteljica stekla predmetne nekretnine temeljem Ugovora o darovanju od 5. ožujka 2019. godine od VD, koja da je suglasna da tužiteljica potražuje osigurninu, odnosno da njezina prava iz osiguranja pripadnu tužiteljici,

- da je uvidom u Policu osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu broj: 078217002687 (dalje: Polica) utvrđeno kako je ugovoreno osiguranje po Općim uvjetima za osiguranje imovine u primjeni od 1. svibnja 2017. godine, Uvjetima za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 9. svibnja 2016. godine, Uvjetima za osiguranje kućanstva u primjeni od 9. svibnja 2016. godine, te klauzulama:

Informacijama ugovaratelju prije sklapanja ugovora o osiguranju NŽO-INF-1/2018,

- da je prema Uvjetima za osiguranje građevinskog djela kuće i stana koji su u primjeni od 9. svibnja 2016. godine (dalje: Uvjeta) koji su sastavni dio Police (članak 12.) u stavku 1. određen Opseg rizika oluje te propisano da se olujom, u smislu ovih uvjeta, smatra vjetar brzine 17,2 m/s, odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, da će se smatrati da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar ako je vjetar lomio grane ili stabla ili rušio redovito održavane objekte, te da u slučaju sumnje osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvješćem hidrometeorološke službe, a prema stavku 2. štete od oluje obuhvaćene su osiguranjem ako su prouzročena mehanička oštećenja stvari: 1. neposrednim djelovanjem oluje, 2. izravnim udarom predmeta oborenih ili nošenih olujom, 3. o osiguranjima od oluje nisu obuhvaćene štete, 4. na građevinskom objektu koji nije bio izgrađen prema načinu gradnje uobičajenom u tom mjestu ili koji je slabo održavan ili je dotrajao,

- da je prijavu štete od 24. lipnja 2019. godine podnijela VD navodeći kao uzrok štete u mjestu [adresa], tuču i oluju i to na dan 22. lipnja 2019. godine (list 63-64),

- da iz zapisnika o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika od 29. lipnja 2019. godine, potpisanog od strane predstavnika Croatia osiguranja d.d. kao osiguratelja i VD kao osiguranika, proizlazi kako je šteta nastala 22. lipnja 2019. godine u mjestu [adresa], prema izjavi osiguranika s ostvarenim rizikom – oluja,

- da prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ante Bunčića ing. građ. od 26. travnja 2021. godine, oštećeni objekti (štala i dva štaglja) odgovaraju po opisima objektima navedenim u polici osiguranja, međutim objekti za koje je navedena površina i to štagalj pod rednim brojem 4. police u površini od 20 m2 i štagalj pod rednim brojem 5. police u površini od 38 m2 da u naravi imaju veću površinu, pa tako štagalj broj 1. površinu od 74,55 m2, a štagalj 2 stvarnu površinu od 91,52 m2,dok je štala površine 57,51 m2 i u odnosu na nju u polici nije posebno navedena površina koja se osigurava,

- da je prema pribavljenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda od 19. travnja 2021. godine o stanju vremena za područje Lipika prema podacima s klimatološke meteorološke postaje (KMP) Lipik na dan 22. lipnja 2019. godine, koja je izabrana kao najbliža meteorološka postaja koja je reprezentativna za šire područje koje uključuje i traženu lokaciju ([adresa]), proizlazi kako je dana 22. lipnja 2019. godine u 7 h vjetar bio jačine (bf - jačina vjetra određuje se prema Beaufortovoj ljestvici za procjenu jačine vjetra na kopnu) 2, u 14 h jačine (bf) 3, te u 21 h jačine (bf) 1; da se navode atmosferske pojave i to grmljavina umjerena-jaka, trajanje 13:30 - n spr (do u noć s prekidima), kiša umjerena-jaka, trajanje 14:50 - 18:45 spr (s prekidima), te od kasne večeri s prekidima; izmjerena količina oborine (mm) 19.8 i to dana 23. lipnja 2019. godine (1mm = 1 litra/m2), pa da je dakle, vjetar bio jačine u 7 h (bf - jačina vjetra određuje se prema Beaufortovoj ljestvici za procjenu jačine vjetra na kopnu) 2, u 14 h jačine (bf) 3, te u 21 h jačine (bf) 1,

- da je stalni sudski vještak Ana Bunčić, ing. građ. očitovala se da je održivi vijek korištenja sličnih građevina 40-80 godina te da šteta nije trebala nastati uslijed dotrajalosti objekta, dok je predmetna šteta mogla nastati uslijed nekog jakog udara, bilo da je to bio vjetar ili potres, u svakom slučaju šteta nije nastala djelovanjem ljudske ruke;

- da je svjedokinja VD iskazala kako su 1965. godine kada se udala, štala i prvi štagalj već bili sagrađeni, a drugi štagalj je sagrađen 1967. ili 1968. godine i da je sedamdesetih godina taj drugi štagalj već jednom bio srušen, te da su ga ona i suprug ponovno napravili i on da je bio dobar do navedenog događaja – pijavice,

7. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio da ugovorena odredba (kako se olujom, u smislu ovih uvjeta, smatra vjetar brzine 17,2 m/s, odnosno 62 km/h, jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali ili više) predstavlja nepoštenu odredbu ugovora sukladno odredbi članka 49. stavak 1. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 41/14, 110/15 i 14/19, dalje: ZZP) jer je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca o kojoj se nije posebno pregovaralo, a koja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama, jer bi do ostvarenja svojih prava tužiteljica došla samo ukoliko je vjetar brzine 62 km/h (jačine 8 stupnjeva), a tužiteljica, odnosno njezina prednica, da je osigurala objekte koji su oštećeni i sa manjom brzinom vjetra i da je plaćala za iste sukladno Polici premiju osiguranja, te je na temelju izvedenih dokaza izveo zaključio da se ostvario osigurani rizik, te da šteta nije nastala, a zbog dotrajalosti ili neodržavanja objekta.

8. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti kao pravilan.

9. Ovo stoga jer su u Uvjetima za osiguranje građevinskog djela kuće i stana koji su u primjeni od dana 9. svibnja 2016. godine i koji su sastavni dio Police (Članak 12.), jasno navedeni parametri za nastup osiguranog slučaja – vjetra brzine od 17,2 m/2 odnosno 62 km/ h, a što da odgovara vjetru jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali ili više, te da se smatra da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar ako je vjetar lomio grane ili stabla ili rušio redovito održavane objekte, te u slučaju sumnje dokazivanje nastupanja takvih vremenskih uvjeta izvješćem hidrometeorološke službe, a kod činjenice da se radi o dobrovoljnom osiguranju i da osiguravatelj u okviru svoje djelatnosti nudi određene usluge osiguranja, činjenica da bi objekti u stanju u kakvom jesu, mogli biti oštećeni prema prvostupanjskom sudu i sa manjom brzinom vjetra, sama po sebi ne bi upućivala na nepoštenost navedene odredbe.

10. U tom pravcu tuženik u žalbi osnovano stiče da je oluja definirana sukladno Beaufortovoj ljestvici koja je međunarodno priznata iskustvena ljestvica za procjenu jakosti vjetra prema učincima na kopnu ili prema stanju morske površine, te da se ne radi o proizvoljno određenoj i nametnutoj definiciji oluje, već o opće prihvaćenom i međunarodno uvriježenom pojmu, a sam rizik da je jasno definiran i opisan.

11. Međutim, kako prvostupanjski sud i pored zaključka o nastaloj šteti uslijed vjetra manje snage od 17,2 m/2 odnosno 62 km/h, ujedno zaključuje da potvrda hidrometeorološkog zavoda ne isključuje pojavu pijavice i oluje na području [adresa] (točka 13. obrazloženja presude), te u tom pravcu prihvaća iskaze svjedoka, od kojih su svjedok CD, suprug tužiteljice i svjedokinja VD, majka tužiteljice izjašnjavali se o šteti nastaloj uslijed pijavice, dok su svjedoci MD i OD izjašnjavali se o šteti nastaloj uslijed oluje, s obzirom da je notorno da je pijavica izvanredna vremenska pojava sa učincima tornada, za sad nije na pouzdan način utvrđeno,da li je utužene prigode došlo do takve pojave, jer se onda ne bi radilo o vjetru "manje snage" od 17,2 m/2, odnosno 62 km/h koji bi isključio nastupanje osiguranog slučaja, pri tome ocjenjujući i sadržaj Potvrde o vremenu, koja se sačinjava prema dopisu Državnog hidrometeorološkog Zavoda od dana 20. studenog 2020. godine od strane meteorološke postaje koja je reprezentativna za šire područje koje uključuje i traženu lokaciju, i koja je rezultat zapisa motritelja (ovdje na postaji Lipik za dan 22. lipnja 2019. godine).

12. Slijedom navedenog, trebalo je uvažiti žalbu tuženika u odnosu na dosuđujući dio, te posljedično i žalbu tužiteljice na odbijajući dio, te prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje (članak 370. ZPP), da bi nakon što ponovno izvede sve već u postupku izvedene dokaze, te raspravi sporna pitanja u skladu sa primjedbama ovog ukidnog rješenja, prvostupanjski sud bio u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

13. Odluka o parničnom trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

U Šibeniku, 25. ožujka 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ivana Čačić Brčić