REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Pr-7/2023-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Ilki Leko, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SZ, OIB [osobni identifikacijski broj] koga zastupa Odvjetničko društvo Hećimović i partneri d.o.o. iz Slavonskog Broda protiv tuženika Velički kamen d.o.o., OIB 40910558665, Velika, Industrijska ulica 6 koga zastupa punomoćnik Dominik Brekalo, odvjetnik iz Požege uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 koga zastupa Odvjetničko društvo Grgić i partneri d.o.o., Pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane 24. veljače 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ane Čulo, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o., punomoćnika tuženika Dominika Brekalo, odvjetnika iz Požege i zamjenika punomoćnika umješača na strani tuženika RZ, odvjetnika iz [adresa] i presude objavljene 25. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Velički kamen d.o.o., Velika, Industrijska ulica 6, OIB 40910558665 da tužitelju UZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplati iznos od 8.180,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 7.100,00 eura teku od 22. ožujka 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%- tna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3%-tna poena te na iznos od 1.080,00 eura teku od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3%-tna poena, a sve to u roku od 15 dana.

II S preostalim zahtjevom za naknadu štete u iznosu od 770,00 eura tužitelj se kao s neosnovanim odbija.

III Nalaže se tuženiku Velički kamen d.o.o., OIB 40910558665 da tužitelju UZ, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.890,45 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3%-tna poena, a sve u roku od 15 dana.

S preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka tužitelj se kao s neosnovanim odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj UZ podnio je tužbu protiv tuženika Velički kamen d.o.o. radi naknade štete. U tužbi navodi da je dana 3. lipnja 2022. u kamenolomu Veličanka oko 07,00 sati, tužitelj radeći kod tuženika na radnom mjestu radnika u separaciji nastradao u štetnom događaju kojom prilikom je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede. Štetni događaj se dogodio na način da je u proizvodnoj zoni prilikom transporta ručnim kolicima nečistoća iz prerađenog kamena došlo do okliznuća i pada tužitelja uslijed nailaska na neravnine na prostoru kamenoloma. U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih tjelesnih ozljeda je isti trpio fizičke bolove i strah u sva tri stupnja intenziteta, a za vrijeme kućnog liječenja mu je bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 60 dana, te je kod istoga došlo do umanjenja životne i radne aktivnosti. Temeljem članka 19. stavak 1. i stavak 2. Zakona o obveznim odnosima tužitelju je povrijeđeno njegovo pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, te isti ima temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu neimovinske štete, a isto tako temeljem čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu imovinske štete. S obzirom na navedeno tužitelj specificira svoj tužbeni zahtjev te na ime naknade imovinske i neimovinske štete potražuje kako slijedi: za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.327,23 eur/10.000,00kn, za pretrpljeni strah iznos od 995,42 eur/ 7.500,00 kn, za tuđu njegu i pomoć iznos od 398,17 eur/ 3.000,00 kn i za duševne bolove zbog umanjenja životne i radne aktivnosti iznos od 1.493,13eur/11.250,00 kn odnosno ukupan iznos od 4.213,95eur/31.750,00 kn. Tužitelj se obratio osiguravatelju tuženika Euroherc osiguranje d.d. s odštetnim zahtjevom dana 21.3.2023.g. po kojem odštetnom zahtjevu je osiguravatelj tuženika Euroherc osiguranje d.d. izvijestilo tužitelja da je njegov odštetni zahtjev pravno neosnovan. Tužitelj predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se nalaže tuženiku Velički Kamen d.o.o., Industrijska ulica 6, Velika, OIB: 40910558665 da tužitelju UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplati iznos od 4.213,95eur/31.750,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 3.815,78 eur / 28.749,99 kn teku od 22.3.2023. do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%- tna poena, a na iznos od 398,17 eura od dana presuđenja do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka koliko isti budu iznijeli, na koje troškove teku z.z. kamate od dana presuđenja do isplate uvećanjem uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, a sve to u roku od 15 dana.

2. Tuženik Velički kamen d.o.o. u odgovoru na tužbu naveo je da prije svega smatra da postoji interes i Euroherc osiguranja d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747 za uključivanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika jer je tuženik imao policu osiguranja od odgovornosti broj 804348865 u trenutku navodnog štetnog događaja te predlaže da se pozove Euroherc osiguranja d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747 na uključivanje u parnicu u svojstvu umješača,

točnije da se Euroherc osiguranju d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, dostavi tužba s prilozima i svi podnesci, kao i da se istog izvijesti o eventualno zakazanom ročištu. Tuženik se nadalje, protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja, uslijed kojega je tužitelj slomio ruku, ali ističe kako je do štetnog događaja došlo isključivo radnjom tužitelja (krajnjom nepažnjom), koju tuženik niti bilo tko drugi nije mogao predvidjeti, te čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način, te je isti koristio sva osobna zaštitna sredstva. Od strane tuženika su primijenjena sva osnovna i posebna pravila zaštite na radu. Tuženik dostavlja sudu i pravomoćnu presudu Županijskog suda u Splitu pod brojem Gž-1896/2020 kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru pod brojem Pn- 150/2019 te je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Naime, stav je Županijskog suda u Splitu, kao i cjelokupne sudske prakse da radnik mora obavljati svoje radne zadatke dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu, a pozivajući se na članak 68. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu. U konačnici, tuženik je stava da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu. Tuženik, opreza radi, osporava i visinu potraživanja naknade štete tužitelju, a naročito naknadu imovinske štete. Slijedom svega navedenog, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom te predlaže isti odbiti i obvezati tužitelja nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa sve do konačne i potpune isplate.

3. U podnesku od 24. svibnja 2023. tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu tuženika te je naveo da iz odgovora na tužbu tuženika proizlazi kako tuženik smatra da postoji interes Euroherc osiguranja d.d. za uključivanja u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika jer je tuženik u trenutku štetnog događaja kod istog osiguravajućeg društva imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti broj:804348865 pa stoga tuženik predlaže da se Euroherc osiguranje d.d. izvijesti o ovom postupku radi miješanja na strani tuženika.

Vezano za ove navode tuženika za miješanje Euroherc osiguranje d.d. na strani tuženika u ovom predmetu, tužitelj prepušta odluku sudu. Nadalje, iz odgovora na tužbu proizlazi kako tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja uslijed kojega je tužitelj zadobio tjelesne ozljede, međutim, tuženik navodi kako je do štetnog događaja došlo isključivo radnjom tužitelja, točnije zbog krajnje nepažnje tužitelja, pa stoga tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u ovom predmetu. Tužitelj se u cijelosti protivi ovakvim navodima tuženika a pogotovo zbog činjenice što je tužitelju ova ozljeda koju je zadobio radeći kod tuženika u štetnom događaju od 3. lipnja 2022. priznata tužitelju kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Regionalni ured Osijek, Područna služba u [adresa]. Dakle, ukoliko se tuženik nije slagao sa priznanjem ove ozljede na radu a koja je priznata tužitelju, a do koje ozljede je nastalo u štetnom događaju od 3. lipnja 2022., tuženik je istu mogao osporavati u upravnom postupku, pa i eventualno voditi upravni spor, što međutim isti nije učinio. Dakle, nema govora da bi do ozljede tužitelja došlo isključivo radnjom tužitelja (krajnjom nepažnjom) a kako to nastoji u ovom predmetu servirati tuženik. Nadalje, iz odgovora na tužbu tuženika proizlazi kako je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, te je isti koristio sva osobna zaštitna sredstva, te kako su od strane tuženika primijenjena sva osobna i posebna pravila zaštite na radu. Tuženik kao obrazloženje svojih navoda ne dostavlja dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način kao niti dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno da je isti zadužio osobna zaštitna sredstva. Tužitelj se u cijelosti protivi prijedlogu tuženika za saslušanje svjedoka FZ, jer nije razvidno na koje je okolnosti predmetni svjedok predložen, te pogotovo da predmetni svjedok nije bio očevidac štetnog događaja. Iz odgovora na tužbu tuženika također proizlazi kako tuženik opreza radi osporava i visinu potraživanja naknade štete tužitelja. Tužitelj navodi kako će se visina štete koja je nastala tužitelju utvrditi provođenjem medicinskog vještačenja a po kojem vještačenju će tužitelj urediti tužbeni zahtjev. Tužitelj navodi kako su navodi tuženika iz odgovora na tužbu u cijelosti neosnovani te usmjereni ka izbjegavanju odštetne odgovornosti u ovom predmetu. Tužitelj predlaže naslovnom sudu da na zakazanom pripremnom ročištu odluči o dokaznim prijedlozima tužitelja i tuženika, iste dokazne prijedloge provede a nakon toga udovolji u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

4. U podnesku od 27. lipnja 2023. tuženik je naveo da i dalje smatra kako postoji interes Euroherc osiguranja d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747 za uključivanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika, a iz razloga jer je tuženik imao policu osiguranja od odgovornosti broj 804348865 u trenutku navodnog štetnog događaja, te predlaže da se pozove Euroherc osiguranja d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747 na uključivanje u parnicu u svojstvu umješača, točnije da se Euroherc osiguranju d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, dostavi tužba s prilozima i svi podnesci, kao i da se istog izvijesti o eventualno zakazanom ročištu. Tuženik i nadalje ostaje pri stavu kako je do štetnog događaj došlo isključivo radnjom tužitelja, bez obzira na rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, regionalni ured Osijek, područna služba u [adresa]. U odnosu na navode o osposobljenosti za rad na siguran način tužitelja, tuženik predaje uvjerenje da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način od 13. veljače 2003. godine, i to dok je tužitelj bio zaposlenik trgovačkog društva Kamen Ingrad d.d., uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način od 15. studenog 2010. godine dok je bio zaposlenik istog trgovačkog društva, potvrdnicu o osposobljavanju za rad na siguran način i zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način od 23. studenog 2012. godine dok je bio zaposlen u trgovačkom društvu Osijek Koteks d.d., te u konačnici mišljenje državnog inspektorata o osposobljenosti radnika za rad na siguran način u slučaju kada dođe do promjene vlasništva i imena trgovačkog društva. Tuženik dostavlja i izdatnicu prijenosa sitnog inventara u upotrebi i to br. 1/22.02.2021, br. 9/02.08.2021, br. 24/ 14.12.2021. i br. 1/08.02.2002, a iz kojih je vidljivo kako je tužitelj preuzeo sva zaštitna sredstva za rad. Opreza radi, tuženik predlaže da se na okolnosti preuzimanja zaštitnih sredstava tužitelja, i osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način sasluša predloženi svjedok ŠZ, kao i sam tužitelj, a protivi se predloženom provođenju vještačenja po vještaku zaštite na radu kao nepotreban i neosnovan. Slijedom svega navedenog, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom te predlaže isti odbiti i obvezati tužitelja nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja, pa sve do konačne i potpune isplate.

5. Na prijedlog tuženika sud je pozvao Euroherc osiguranje na miješanje u ovaj parnični postupak na strani tuženika, a podneskom koji je kod ovoga suda zaprimljen 18. prosinca 2023. Euroherc osiguranje prihvatio je poziv tuženika te je umiješao u ovaj parnični postupak na strani tuženika.

6. U podnescima od 10. listopada 2024., 16. listopada 2024. i podneska umješača koji je kod suda zaprimljen 11. studenog 2024. stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu.

7. U podnesku od 13. prosinca 2024. tužitelj se očitovao na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka te je predložio da sud donese presudu kojom se nalaže tuženiku Velički kamen d.o.o., Velika, Industrijska ulica 6, OIB: 40910558665 da tužitelju UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplati iznos 8.950,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 7.600,00 eura od 22. ožujka 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena te na iznos od 1.350,00 eura teku od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena a sve to u roku od 15 dana kao i da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka.

8. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prijavu ozljede na radu, medicinsku dokumentaciju tužitelja (listovi 5-2 do 38-4 spisa, listovi 68-1 do 77-1 spisa), izvršen je uvid u uvjerenja o osposobljenosti za rad, izdatnice potvrdnice (listovi 59-1 do 66-3 spisa), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika, izvršen je uvid u spis HZZO-a, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu Roberta Ostrun i njegova usmena dopuna, pročitan je nalaz i mišljenje medicinskog vještaka i njegova usmena dopuna, saslušan je svjedok ŠZ i tužitelj UZ.

9. Nesporno je između stranaka da je tužitelj bio zaposlenik tuženika na radnome mjestu radnika u separaciji, a temeljem iskaza tužitelja, uvidom u spis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, Područna služba Požega kao i uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja sud je utvrdio da je tužitelj dana 3. lipnja 2022. radio kod tuženika u njegovom kamenolomu Veličanka na proizvodnoj traci, preradi i transportu stijenske mase i transportu ručnim kolicima nečistoća iz prerađenog kamena tužitelj je s radom započeo u 6,00 ujutro, a oko 7,00 sati ujutro tužitelj se pri obavljanju tih radova pokliznuo i pri padu se dočekao na desnu ruku. Prilikom pada tužitelj je zadobio ozljedu desnog ručnog zgloba i šake u vidu višeivernog prijeloma kraja palčane kosti s razmicanjem ulomaka i defektom zglobne površine. Tužitelju je ozljeda ruke kritičnog dana priznata kao ozljeda na radu.

10. Prema odredbi članka 111. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

10.1. Prema članku 25. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11. Vještak zaštite na radu Robert Ostrun u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je zaštita na radu skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti koje ugrožavaju život i zdravlje osobe na radu te utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti. Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca. Prema nalazu vještaka UZ je radnik Veličkog kamena d.o.o. na radnom mjestu pomoćnog radnika radi na poslovima čišćenja pogona od materijala, zatim podmazivanja postrojenja i druge poslove po nalogu poslovođe. Dana **.**.2022. UZ je radio na poslovima čišćenja pogona od materijala i tog dana čistio je sekundarni dio separacije. Separacija znači da je to dio radnog prostora u kamenolomu gdje se razdvajaju različite frakcije kamena. Primarni dio separacije je radni prostor gdje se kamen drobi, a sekundarni dio separacije je onaj dio radnog prostora gdje se razdvajaju različite frakcije kamena. Toga dana 03. lipnja 2022. godine radni zadatak UZ bio je da kada se nakupi materijala, tih različitih frakcija kamena, u tačkama, materijal koji nacuri

da ga makne i sipa na sita koja razdvajaju različite frakcije. Da bi to očistio služi se lopatom i tačkama. Osim što je radio poslove čišćenja na otvorenom imao je zadatak da onaj materijal koji sam čistio i odvozi i u jednom dijelu gdje je ukopano u zemlju i materijal je i s onih traka padao u taj ukop. Da bi to očistio od materijala do tog mjesta je dolazio s jednog podesta na kojem je prema tom ukopu bila postavljena fosna. Prilikom spuštanja s tog podesta preko fosne vozio je tačke, morao se sagnuti jer su iznad njega bile vodilice za struju, okliznuo se na toj fosni i pao u tu rupu odnosno ukup zajedno s tačkama na desnu ruku. Nakon pada javio se nadređenom koji ga je odvezao do njegovog automobila, a onda nećakinja na hitan prijem gdje je utvrđen lom ruke na dva mjesta. Dana 28. lipnja 2022. priznata je ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje UZ radniku tvrtke Velički kamen d.o.o. Na dan štetnog događaja 3. lipnja 2022. u tvrtki Velički kamen d.o.o. nisu primjenjivana osnovna pravila zaštite na radu, Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada i Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu. Zaključak je vještaka zaštite na radu da je Velički kamen d.o.o. učinio propust u organizaciji i provođenju zaštite na radu, obvezama propisanim Zakonom o zaštiti na radu, Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesto rada i Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu. Naprijed navedeno upućuje da je poslodavac učinio prekršaj ne poštujući odredbe Zakona o zaštiti na radu članak 44. stavak 1. i 2., Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN br. 29/2013) članak 23., Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (službeni list 42/68) članak 66. tehnološki postupak skupljanje i odvoza materijala separacije odnosno nepropisno izrađen podest (fosna) preko kojih je radnik vozio građevinska kolica je dovelo do ozljede na radu gore navedenog radnika UZ. Treba naglasiti da je poslodavac osposobio radnika UZ za rad na siguran način za radna mjesta pomoćni radnik i građevinski radnik te zadužio osobna zaštita sredstva. Poslodavac nije postupio sukladno članku 18. Zakona o zaštiti na radu koji je propisao da je: ,,Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobiti u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore. ,,Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obveze i odgovornosti u vezi s zaštitom na radu.“ Iz svega navedenog, tvrtka Velički kamen d.o.o. iz Velike je učinila propust u provođenju mjera zaštite na radu što je u ovom slučaju rezultiralo i ovom ozljedom radnika UZ.

12. U svojoj usmenoj dopuni naveo je da prihvaća prigovor u dijelu da je korišten stari pravilnik, ali to u konačnici ne mijenja nalaz jer i u novom Pravilniku o zaštiti na radu na radnom mjestu (Narodne novine 105/2020) sadržaj članka 5. iz starog pravilnika identičan članku 4. iz ovog novog Pravilnika o zaštiti na radu na radnom mjestu, a identični su i drugi članci starog pravilnika na koji se pozivam u nalazu s člancima u novom pravilniku. Što se tiče korištenja Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu iz Službenog lista SFRJ 42/68 postoji mišljenje ministarstva rada i socijalne skrbi da taj pravilnik iz Službenog lista SRFJ mijenja Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (Narodne novine 21/08) zatim Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (Narodne novine 42/05), Pravilnik o uporabi i osobnih zaštitnih sredstava (Narodne novine 39/06) i Pravilnik o izradi procjene rizika (Narodne novine 112/14). Nadalje, mišljenje je tog ministarstva da se mogu koristiti odredbe Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu koji nisu u suprotnosti s odredbama naprijed navedenih pravilnika kao priznato pravilo zaštite na radu. U ovom slučaju ručno prevoženje građevinskim kolicima posao je koji se nije mijenjao unazad više godina te ostaje pri nalazu da je radna površina uzrok ozljeđivanja radnika. Temeljem podataka iz spisa i izjave ozlijeđenog radnika koji je opisao radnu operaciju skupljanja otpadnog kamena sa separatora zaključio je da radni podest to jest daska – fosna s kojom se spuštao radnik nije bila osigurana s potporima već se prilikom spuštanja to jest guranja građevinskih kolica uvijala. Iz ovog mog zaključka proizlazi da je došlo do kršenja odredbi Zakona o zaštiti na radu jer radni podest odnosno mjesto rada nije bio propisano napravljen i iz navedenih pravilnika gdje je spuštanje niz kosinu potrebno osigurati čvrsto uporište i potrebnu širinu od 60 cm što ovdje nije bio slučaj jer je za spuštanje niz kosinu korištenja jedna daska (fosna) koja je manje širine. Sve zaključke izveo je iz podataka ovoga spisa i dokumentacije koja se nalazi u spisu, a na terenu na mjestu nezgode nije bio. Prilikom davanja nalaza i mišljenja korišten je Pravilnik objavljen u Službenom listu SFRJ i to iz razloga što je vrlo detaljan i kvalitetan te u točnoj mjeri opisuje radove koji su se desili. Radovi koji su se ovdje izvodili i koriste u kamenolomu su identični tehnologiji radova u građevinarstvu, i u građevinarstvu i u kamenolomu radovi prevoženja u kolicima su identični. Obveze radnika po Zakona o zaštiti na radu je da svoj posao obavlja s dužnom pozornošću i da ne ugrožava svoj niti život drugih radnika i sudionika u radnom procesu. Međutim, obavljanje ove radnje operacije skupljanja i odvoženja kamena koji je pao sa separatora nije bilo dobro tehnološki riješeno i njegova procjena je da je takav rad od strane radnika obavljan s dužnom pažnjom.

13. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu jer nalazi da je dan u skladu s pravilima struke, stručno i nepristrano, a vještak zaštite na radu dao je odgovor na sve primjedbe stranaka.

14. Sud je odbio dokazni prijedlog umješača na strani tuženika da se provede vještačenje po drugom vještaku zaštite na radu i to iz razloga što je sud nalaz i mišljenje imenovanog vještaka prihvatio ocjenjujući da je nalaz i mišljenje dan u skladu s pravilima struke.

15. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu Roberta Ostrun sud je utvrdio da je tužitelj kritičnog dana obavljajući radne zadatke radnika u kamenolomu i transport nečistoća iz prerađenog kamena ručnim kolicima poštovao pravila zaštite na radu i prilikom obavljanja radnog zadatka nije postupao niti nemarno niti nepažljivo. Isto tako, utvrđeno je da poslodavac tužitelja nije poštovao sva pravila zaštite na radu i prilikom rada tužitelja učinio je propuste u provođenju mjera zaštite na radu što je i rezultiralo ozljedom tužitelja, radnika tuženika.

16. Dakle, sukladno navedenoj odredbi Zakona o zaštiti na radu poslodavac za štetu koju zadobije radnik odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

17. Sud nalazi da tuženik nije pružio nikakve dokaze iz kojih bi proizlazilo oslobađanje tuženika od odgovornosti za štetu koju je pretrpio radnik na radu. Tuženik ne pruža dokaze da su šteta ili štetni događaj, pad tužitelja prilikom obavljanja radnoga zadatka i ozljeda ruke nastali zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

18. Stoga sud nalazi da je tuženik poslodavca tužitelja i da je odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio obavljajući dana 3. lipnja 2022. radne zadatke radnika u separaciji i transporta ručnim kolicima nečistoće iz prerađenog kamena.

19. Prema odredbi članka 19. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava i osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom.

19.1. Prema odredbi članka 1100. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnost slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o visini i trajanju povrede izazvane fizičke boli, duševne boli i straha u cilju kojom služi ta naknada i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive njenom naravi i društvenom svrhom.

19.2. Prema odredbi članka 1095. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima tko drugom nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

20. Medicinski vještak Damir Matoković u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je uvidom u spis i medicinsku dokumentaciju utvrdio da je UZ nastradao 3. lipnja 2022. i zadobio je višeiverni prijelom donjeg dijela desne palčane kosti s udjelom zgloba i šiljastog nastavka desne lakatne kosti. Pregledan je na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Opće županijske bolnice Požega te nakon učinjene RTG obrade upućen u kiruršku ambulantu. Nakon postavljanja longete za ručni zglob upućen je na daljnje liječenje u kućnu njegu. Slijedile su kontrole u traumatološkoj ambulanti. Longeta je zamijenjena cirkularnom imobilizacijom, a nosio ju je do 27. srpnja 2022. Slijedile su brojne ambulante fizikalne terapije uz nošenje ortoze za ručni zglob. Slijedile su kontrole traumatologa, neurologa, fizijatra i ortopeda. Ozljede zadobivene u navedenoj nezgodi su teške tjelesne ozljede. Navedenu ozljedu moguće je zadobiti padom u nivou i ozljede su u uzročno-posljedičnoj vezi s nezgodom koju je tužitelj imao 3. lipnja 2022. Zbog zadobivenih ozljeda trpio je bolove jakog intenziteta tijekom 7 dana, bolove srednjeg intenziteta tijekom dva tjedna i bolove lakog intenziteta tijekom tri mjeseca. Pretrpio je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, a sekundarni strah trpio je tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja. Trpio je sekundarni strah jakog intenziteta tijekom 5 dana, srednjeg intenziteta tijekom 7 dana i slabog intenziteta tijekom 2 tjedna. Zbog prirode ozljede morao je mirovati, nositi imobilizaciju, a kasnije i ortozu za ručni zglob. Zbog toga nije mogao samostalno obavljati osnovne životne potrebe kao ni skrbiti o sebi. Zbog toga mu je trebala tuđa pomoć i njega u smanjenom opsegu u trajanju 2 do 3 sata dnevno tijekom 3 mjeseca. Nakon završenog liječenja ručni zglob i prsti desne šake su u kontrakturi. Stoga je prisutna naruženost lakog stupnja. Nakon završenog liječenja ograničena je i bolna pronacija i supinacija podlaktice (ograničeno kretanje, okretanje dlana prema dolje i gore). Ručni zglob je zadebljan i bolan na pritisak. Kretnje ručnog zgloba su reducirane za 2/3 normalnog opsega pokreta. Prisutna je kontraktura prstiju desne šake. Opoziciju palca s malim prstom ne izvodi. Smanjena je gruba motorna snaga desne šake. Povremeno ima bolove kod promjene vremena. Ne može se baviti fizičkim poslovima (cijepanje drva, nošenje i podizanje tereta), nadničarskim poslovima (branje grožđa, poljoprivredni poslovi, građevinski poslovi). Otežano se služi desnom šakom i otežano obavlja osnovne životne potrebe: održavanje higijene, oblačenje, obuvanje, brijanje i slično). Ne može izvoditi fine i precizne pokrete prstima desne šake. Radiološki se vide znakovi posttraumatske artoze ručnog zgloba. Zbog navedenog, a imajući u obzir zdravstveno stanje tužitelja prije nezgode posljedica zaostale nakon završenog liječenja kao i životnu dob, kod tužitelja je došlo do umanjenja životnih aktivnosti za 20%.

21. U svojoj usmenoj dopuni medicinski vještak naveo je da na primjedbu tuženika da je krivo kvalificirao tjelesnu ozljedu oštećenog SZ da je navedena ozljeda teška tjelesna ozljeda i ta procjena je učinjena prema pravilima struke odnosno u svim udžbenicima takva ozljeda se kvalificira kao teška tjelesna ozljeda. Naruženost kod tužitelja je stalno vidljiva s obzirom da se radi o otkrivenom dijelu tijela tako da je uočljiva trećim osobama tijekom cijele godine. Uzeo je u obzir zdravstveno stanje tužitelja prije nezgode i imao je na uvid njegov zdravstveni karton. U ovom konkretnom slučaju kod tužitelja navedeno liječenje išlo netipično odnosno ozljede su liječene puno više nego što je to inače uobičajeno za taj tip ozljeda. Iz tog razloga, a gledajući medicinsku dokumentaciju vidljivo je da je liječenje trajalo znatno duže nego što je to uobičajeno za taj tip ozljeda. Sukladno toj dokumentaciji bolesnik je morao puno više mirovati odnosno funkcija ozlijeđene ruke bila je puno duže nego što je to uobičajeno umanjena i upravo u skladu s tom medicinskom dokumentacijom procijenio je navedenu dužinu potrebe za tuđom njegom i pomoć, a pomoć u spomenutom obliku bila potrebna u navedenom razdoblju u trajanju od 3 sata dnevno. Procjena umanjenja životnih aktivnosti od 20% donesena je temeljem zaostalih posljedica nakon završenog liječenja koje je utvrdio kliničkim pregledom i uvidom u radiološke nalaze, a u ovom slučaju rezultat liječenja puno lošiji nego što je uobičajeno za takove ozljede. Trajanje jakih bolova od 7 dana procijenio je prema vrsti ozljede i tijeku liječenja koje je provodio odnosno procedurama koje je tijekom liječenja prolazio tužitelja, a sve je temeljio na medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužitelja. U odnosu na procijenjene bolove lakog intenziteta u trajanju od 90 dana je temeljio na medicinskoj dokumentaciji i proceduri koje je tužitelj prolazio. Tužitelj je imao brojne fizikalne terapije tijekom kojih je trpio bolove prilikom provođenja istih, razgibavanjem i slično. U odnosu na procjenu pretrpljenog straha isti je procijenio temeljem medicinske dokumentacije jer tužitelj je tijekom liječenja vidio da liječenje ne ide onim smjerom kojim bi ukazivalo na normalan tijek liječenja, da je to prolongirano, da tijekom liječenja dodatno mora nositi ortozu što je uzrokovalo njegovu zabrinutost odnosno strah o konačnom rezultatu samog liječenja i mogućnostima korištenja desne ruke. U odnosu na procjenu tuđe njege i pomoći ona se odnosi i to osim za vrijeme nošenja imobilizacije gipsom, tužitelj je dodatno morao nositi ortozu pa nije mogao obavljati sve poslove koji se inače obavljaju u svakodnevnom životu, a to je održavanje higijene, kao i poslovi svakodnevnog života gdje je potrebna puna snaga i funkcionalnost desne dominantne ruke. U odnosu na zdravstveno stanje tužitelja prije ovog štetnog događaja može reći da je bio radno sposoban i prilikom pregleda nije imao podataka da bi isti imao kakvih ograničenja.

22. Na temelju izvedenih dokaza i to uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja te na temelju nalaza i mišljenja medicinskog vještaka Damira Matoković koji je po ocjeni ovoga suda dan u skladu s pravilima struke, objektivno i nepristrano, a radi se i o stalnom sudskom vještaku s dugogodišnjim iskustvom te ga je sud u cijelosti prihvatio, sud je našao da obzirom na težinu ozlijede koju je tužitelj zadobio na radnome mjestu, pravo osobnosti je u toj mjeri povrijeđeno da tužitelj ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

23. Sud je odbio dokazni prijedlog umješača na strani tuženika da se provede novo medicinsko vještačenje budući je sud nalaz i mišljenje imenovanog medicinskog vještaka u cijelosti prihvatio ocjenjujući da je dan u skladu s pravilima struke.

24. Dakle, temeljem izvedenih dokaza sud je utvrdio da se tužitelj dana 3. lipnja 2022. prilikom rada kod poslodavca Velički kamen d.o.o. u njihovom kamenolomu u Velikoj prilikom transporta ručnim kolicima nečistoća iz prerađenog kamena okliznuo i pao te da je prilikom pada zadobio ozljedu i to višeiverni prijelom donjeg dijela desne palčane kosti s udjelom zgloba i šiljastog nastavka desne lakatne kosti.

25. Prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta tijekom 7 dana, bolove srednjeg intenziteta tijekom dva tjedna i bolove lakog intenziteta tijekom tri mjeseca. Pretrpio je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, a sekundarni strah jakog intenziteta tijekom 5 dana, srednjeg intenziteta tijekom 7 dana i slabog intenziteta tijekom 2 tjedna, a radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja. Nakon završenog liječenja kod tužitelja je prisutna naruženost lakog stupnja koja je vidljiva trećima tijekom cijele godine. Kod tužitelja je došlo do umanjenja životnih aktivnosti od 20%. Tužitelju je nakon ozljeđivanja bila potrebna tuđa njega i pomoć 3 sata dnevno tijekom 3 mjeseca.

26. Obzirom na trajanje i jačinu bolova sud tužitelju dosuđuje pravičnu novčanu naknadu kako je to tužitelj i zatražio u iznosu od 2.400,00 eura, a za pretrpljeni primarni i sekundarni strah sud tužitelju dosuđuje iznos od 1.000,00 eura, a obzirom da je po ocjeni ovoga suda tužitelj imao spoznaju o ugroženosti svoga života i zdravlja, a kasnije i opravdanu zabrinutost i strah za posljedice ozljeđivanja i ishod liječenja.

26.1. Kod tužitelja je zaostalo umanjenje životnih aktivnosti od 20%, pa sud dosuđuje tužitelju pravičnu novčanu naknadu kako je to tužitelj i zatražio u iznosu od 3.000,00 eura.

26.2. Budući da je kod tužitelja nastala naruženost lakog stupnja, a koja je vidljiva trećim stalno s obzirom da se radi o otkrivenom dijelu tijela i vidljiva je tijekom cijele godine to sud tužitelju dosuđuje pravičnu novčanu naknadu za naruženost u iznosu od 700,00 eura.

27. Temeljem nalaza i mišljenja medicinskog vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć u smanjenom opsegu u trajanju od 3 sata dnevno tijekom 3 mjeseca.

28. Sud nalazi da je sat nemedicinske pomoći kakvu je trebao tužitelj 4,00 eura.

29. Budući da je utvrđeno da je tužitelju trebala tuđa pomoć u trajanju od 270 sati to mu sud dosuđuje iznos od 1.080,00 eura.

30. Budući da je sud utvrdio da je za štetu koju je pretrpio tužitelj na radu dana 3. lipnja 2020. odgovoran tuženik to je sud dosudio tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 7.100,00 eura, a na ime imovinske štete iznos od 1.080,00 eura te je tužbeni zahtjev tužbe tužitelja u iznosu od 8.180,00 eura prihvatio, a tužitelja s preostalim zahtjevom za naknadu štete u iznosu od 770,00 eura kao s neosnovanim odbio pa je odlučeno kao u točki I i II izreke.

31. Sud je prihvatio i zahtjev tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate koja teče na dosuđeni iznos neimovinske štete u iznosu od 7.100,00 eura od 22. ožujka 2023., a sukladno članku 1103. Zakona o obveznim odnosima budući je tužitelj zatražio isplatu štete od osiguranika tuženika Euroherc osiguranja d.d. odštetnim zahtjevom od 21. ožujka 2023. Sud je prihvatio i zahtjev tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđenu imovinsku štetu u iznosu od 1.080,00 eura kako je to tužitelj i zatražio od dana presuđenja pa do isplate.

32. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23). Tužitelj je u ovom postupku uspio s većim dijelom tužbenog zahtjeva dok je s neznatnim dijelom odbijen zbog čega nisu nastali posebni troškovi. Sud je kao osnovan priznao trošak tužitelja za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 24. svibnja 2023. kojim se tužitelj očitovao na odgovor na tužbu tuženika u iznosu od 200,00 eura, za pristup na pripremno ročište održano 17. studenog 2023. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na glavnu raspravu održanu 24. siječnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na glavnu raspravu održanu 5. rujna 2024. u iznosu od 100,00 eura budući je glavna rasprava bila odgođena bez izvođenja dokaza, za sastav obrazloženog podneska od 10. listopada 2024. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na glavnu raspravu održanu 12. studenog 2024. u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 13. prosinca 2024. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na glavnu raspravu održanu 24. veljače 2025. u iznosu od 200,00 eura. Dakle, sud je kao osnovan priznao ukupan trošak zastupanja tužitelja u iznosu od 1.700,00 eura i PDV na taj iznos od 425,00 eura pa je priznao ukupan trošak zastupanja tužitelja u iznosu od 2.125,00 eura. Sud je kao osnovan priznao i trošak tužitelja na ime troškova vještačenja po vještaku u iznosu od 500,00 eura i na ime troškova medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura pa je sud priznao ukupan trošak tužitelja u iznosu od 2.890,45 eura, a sud je tužitelja s preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka kao s neosnovanim odbio.

33. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 25. ožujka 2025.

S u d a c:

Ilka Leko

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. Odvjetničko društvo Hećimović i partneri d.o.o., Slavonski Brod, Ante Starčevića

2. Odvjetnik Dominik Brekalo, Požega

3. Odvjetničko društvo Grgić i partneri d.o.o., Pisarnica Osijek, Ivana Gundulića 5 b, Osijek