REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-191/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Šarića, predsjednika vijeća, Mirne-Nade Terlević Sebastijan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Miroslava Ružića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CGV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasna Orešić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćniku po zaposlenju, CG, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-2170/2021-38 od 14. ožujka 2023., ispravljene rješenjem tog suda poslovni broj Pn-2170/2021-49 od 21. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba tuženika, preinačava se točka I. presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-2170/2021-38 od 14. ožujka 2023., ispravljene rješenjem tog suda poslovni broj Pn-2170/2021-49 od 21. studenog 2023., u pogledu tijeka zatezne kamate s osnove naknade imovinske štete, na način da na iznos dosuđene naknade imovinske štete od 472,49 eura zakonska zatezna kamata teče od 14. ožujka 2023. pa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve do isplate, u roku od 15 dana,

dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužiteljice za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos dosuđene naknade imovinske štete od 472,49 eura od 7. rujna 2021. do 14. ožujka 2023.

II. U preostalom dijelu se odbija žalba tuženika i potvrđuju se točka I. i III. presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-2170/2021-38 od 14. ožujka 2023., ispravljene rješenjem tog suda poslovni broj Pn-2170/2021-49 od 21. studenog 2023.

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-2170/2021-38 od 14. ožujka 2023., ispravljeno rješenjem tog suda poslovni broj Pn-2170/2021-49 od 21. studenog 2023

II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog dijela postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 8.014,47 eura/ 60.385,00 kuna, i to: s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti 4.356,63 eura/32.825,00 kuna, s osnova imovinske štete 472,49 eura/3.560,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedene iznose od 7. rujna 2021. pa do isplate po propisanoj kamatnoj stopi te po polici osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 3.185,35 eura/24.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. siječnja 2021. do isplate po propisanoj kamatnoj stopi, sve u roku od 15 dana (točka I.). Točkom II. odbijen je zahtjev tužiteljice za iznos od 4.725,00 kuna (od zatraženih 65.110,00 kuna do dosuđenih 60.385,00 kuna) s pripadajućom kamatom, kao i dio zahtjeva u kojem a dosuđeni joj iznos od 24.000,00 kuna sadržan u točki I. izreke potražuje zateznu kamatu za razdoblje od 14. siječnja 2021. pa do 29. siječnja 2021., dok je točkom III. naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.178,99 eura/16.417,59 kuna sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 14. ožujka 2023. do isplate po propisanoj stopi, sve u roku od 15 dana.

1.1. Pobijanim je rješenjem sud dopustio preinaku tužbe od 4. ožujka 2022.

1.2. Rješenjem o ispravku prvostupanjski je sud ispravio presudu u uvodu i točki I. izreke u pogledu točne adrese tužiteljice koja ima ispravno stajati "[adresa]", te u točki III. izreke glede troška parničnog postupka koji ima ispravno glasiti "2.178,99 eura/16.417,59 kuna", dok je navedeno kako u preostalom dijelu presuda ostaje neizmijenjena.

2. Protiv te presude i rješenja o dopuštanju preinake pravovremenu žalbu podnio je tuženik iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Prvenstveno ističe kako je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP). Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka, iako se vještak propustio očitovati o prigovoru tuženika u odnosu na neprihvatljivu ocjenu vještaka da je kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet jer da je prijelom sakralne kosti saniran uz angulaciju dokazan RTG-om. Time je počinjena spomenuta povreda postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Ističe i kako je pogrešno primijenio materijalno pravo dosudivši pogrešno tijek kamata na dosuđeni iznos imovinske štete za koju je razvidno da se radi o naknadi imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pa se prema čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, ovdje od presuđenja jer se nenovčana imovinska šteta utvrđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja, kakvo pravno shvaćanje je zauzeo i VSRH u odluci posl. br. Rev-1963/13 od 20. siječnja 2016. Pobija presudu i u dijelu u kojem sud utvrđuje cijenu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od čak 30,00 kuna. Podneskom od 1. travnja 2022. protivio se djelomičnom povećanju tužbenog zahtjeva te prigovorio zatraženom tijeku zakonske zatezne kamate pa je prvostupanjski sud pogrešno dopustio preinaku tužbe. Ukazuje u tom smislu na shvaćanje sa sapisnika sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021. Pobija i točku III. presude glede dosude parničnih troškova postupka jer je sud pogrešno, retroaktivno primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika od 24. listopada 2022. koja se primjenjuje tek od 4. studenog 2022., a ne ratroaktivno. Predlaže preinačenje pobijane odluke u smislu žalbenih navoda, po potrebi vraćanje predmeta na ponovno suđenje, te donošenje i nove odluke o parničnom trošku. Traži naknadu žalbenih troškova.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu ističe da se vještak, nakon prigovora tuženika iznesenih na njegov nalaz i mišljenje, dopunskim nalazom i mišljenjem od 20. srpnja 2023. očitovao na prigovore tuženika, nakon čega tuženik nije imao daljnjih prigovora ni primjedbi. Tijela HZZO-a su radi priznavanja ozljede na radu (liječnička povjerenstva) utvrdila su i uzročno-posljedičnu vezu i priznali dijagnozu prijeloma S3- S4 kao posljedicu predmetnog ozljeđivanja. Tuženik neosnovano osporava tijek zakonskih zateznih kamata za imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege, a cijenu sata tuđe pomoći i njege smatra prikladnom s obzirom na stanje na tržištu rada te recentnu sudsku praksu. Pravilno je odlučeno i o troškovima postupka. Predlaže odbijanje žalbe kao neosnovane i potvrđivanje prvostupanjske presude uz nalog tuženiku da tužiteljici plati troškove žalbenog postupka.

4. Žalba tuženika osnovana je tek u dijelu odluke o sporednom zahtjevu, tijeku zateznih kamata na dosuđenu naknadu tužiteljici na ime imovinske štete pružene tuđe pomoći i njege.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice kojim od tuženika, kao osiguratelja poslodavca, traži naknadu nastale joj neimovinske (zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje) i imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) u nezgodi u kojoj je ozlijeđena 16. rujna 2020. u dvorištu poslodavca Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., a kada se poskliznula na šaht i pala te zadobila teške ozljede sakralnog dijela kralježnice (prijelom križne kosti) i otvorene rane nožnog zgloba i stopala uz nagnječenje stopala i bolove u cijeloj potkoljenici, kao i kontuzije koljena s otvorenom ranom. Prvotno po toj osnovi traži isplatu iznosa od 20.600,00 kuna, odnosno 14.000,00 kuna, uzimajući u obzir plaćeni iznos po tuženiku od 6.600,00 kuna, a nakon preinake tužbe po izvršenom vještačenju, 4. ožujka 2022., cijeneći plaćeni iznos 37.550,00 kuna.

5.1. Predmet spora je i zahtjev tužiteljice kojim od tuženika, kao osiguratelja poslodavca, traži isplatu po polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja i to prvo iznosa od 12.000,00 kuna, a potom, nakon vještačenja, iznos od 24.000,00 kuna za 10% utvrđenog invaliditeta.

6. Prvostupanjski sud djelomično je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, dosudivši joj traženu isplatu na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 8.014,47 eura i imovinske štete u iznosu 472,09 eura sa zakonskom zateznom kamatom na te iznose od 7. rujna 2021. do isplate po propisanoj stopi te po polici osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja iznos od 3.185,35 eura sa zateznom kamatom od 31. siječnja 2021. pa do isplate po propisanoj stopi. Odbio je njen zahtjev za isplatu naknade preostalog dijela neimovinske štete od 4.725,00 kuna i dijela zateznih kamata na dosuđeni iznos po polici osiguranja od nesretnog slučaja u razdoblju od 14. siječnja 2021. do 29. siječnja 2021. Sve to prema odredbama čl. 1046., 1100., 1103., 1095., 1086. i 943. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., dalje: ZOO).

6.1. Pritom je rješenjem dopustio preinaku tužbe od 4. ožujka 2022. uz zaključak kako je odredbom čl. 190. st. 2. ZPP-a predviđena iznimka od pravila iz čl. 190. st. 1. ZPP- a kojom je određeno da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, a prema kojoj se tužba može preinačiti do zaključenja glavne rasprave ukoliko tužitelj bez svoje krivnje istu nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. To iz razloga jer su po provedenom vještačenju utvrđeni elementi koji su od utjecaja i opravdavaju povećanje tužbenog zahtjeva jer se radi o činjenicama koje opravdavaju takvu preinaku, a za koje stranke nisu mogle znati ranije bez svoje krivnje (konkretno je vještak u nalazu i mišljenju ustanovio znatnije odstupanje od činjenica koje su se mogle utvrditi na temelju same dokumentacije).

7. Presuda prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita u pretežitom dijelu, dok je rješenje o preinaci pravilno i zakonito.

8. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba postupka na koju ukazuje tuženik iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP). Naime, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka doc.dr.sc. Melite Uremović prilikom utvrđivanja odlučnih činjenica naravi i vrste zadobivenih ozljeda u štetnom događaja, a koja je u svemu odgovorila na prigovore tuženika u dopunskom nalazu i mišljenju (i saslušana na raspravi) tako i potvrdno na to da je prijelom upravo posljedica štetnog događaja, prvostupanjski sud nije počinio spomenutu povredu.

8.1. Pravilno je prvostupanjski sud dopustio i preinaku tužbe od 4. ožujka 2022. pozivom na odredbu čl. 190. st. 2. ZPP-a i njenom zakonitom primjenom. Ovaj sud u pogledu izvršene preinake u svemu prihvaća iznesene razloge prvostupanjskog suda.

9. Između stranaka u ovoj pravnoj stvari nije sporan nastanak štetnog događaja; da je poslodavac tužiteljice u vrijeme štetnog događaja imao s tuženikom zaključene dvije police osiguranja i to policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti broj 078700060722 i policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj: 078700060745; pasivna legitimacija tuženika; da je po polici osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti 16. rujna 2020. za tužiteljicu nastupio osigurani slučaj te da je tuženik s osnove navedene police isplatio tužiteljici iznos od 6.600,00 kuna, od čega 6.200,00 kuna na ime neimovinske štete i 400,00 kuna na ime tuđe pomoći njege.

10. Prvostupanjski sud je i dokazivanjem, savjesnom i brižljivom ocjenom dokaza prema odredbi čl. 8. ZPP-a pravilno utvrdio sljedeće odlučno činjenično stanje koje prihvaća i ovaj sud:

- da je tužiteljica u štetnom događaju 16. rujna 2020. zadobila ranu razderotinu kože lijevog nožnog zgloba i stopala, udarac s razderotinom kože lijevog koljena i prijelom sakralne kralježnice seg. S3-S4 s angulacijom; da se liječila do 7. rujna 2021.; da joj je po završenom liječenju zaostala bol na mjestu prijeloma sakralne kosti, ograničena pokretljivost slabinske kralježnice i RTG-om utvrđena angulacija seg. S3-S4; da je uslijed štetnog događaja kod tužiteljice došlo do razvoja kliničke slike bolnog lumbosakralnog sindroma, dijelom zbog pada na kralježnicu i prijeloma sakralne kralježnice, a dijelom zbog degenerativnih promjena slabinske kralježnice, s time da funkcijski ispad slabinske kralježnice vještakinja ocjenjuje s ukupno 20% trajnog smanjenja životnih aktivnosti, u čemu sam štetni događaj participira s 50%, zbog čega trajno smanjenje životnih aktivnosti s osnova štetnog događaja iznosi 10%; da je tužiteljica trpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah tijekom cijelog procesa liječenja koji je bio jačeg intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 15 dana, a strah zbog zabrinutosti za ishod liječenja trajao je još 30 dana; bolove jačeg intenziteta u trajanju od 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, a slabog intenziteta 60 dana, povremeno kod promjene vremena i pojačanih napora trajno; da je tuđu pomoć tužiteljica trebala od 16. listopada 2020. do 3. studenog 2020. po 4 sata dnevno, a nakon toga još 30 dana po 2 sata dnevno; da je pretrpjela naruženje u lakom stupnju (ožiljak u području lijevog koljena i dorzuma lijevog stopada), uočljivo trećima ponekad; da je po završenom liječenju kod tužiteljice prema priloženim Tablicama Croatia osiguranja d.d. zaostao trajni invaliditet u iznosu od 10% (na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka doc.dr.sc. Melite Uremović i medicinske dokumentacije);

- da je prijelom sakralne kralježnice seg. S3-S4 s angulacijom posljedica upravo štetnog događaja od 16. rujna 2020., a ne dva štetna događaja (na temelju dopune vještačenja i saslušanja vještaka).

11. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljici uslijed štetnog događaja povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 1. i 2. i 1046. ZOO-a, kao i da težina povreda i okolnosti slučaja (utvrđeni kvalifikatorni elementi, dob tužiteljice, vrsta zadobivenih ozljeda, duljina i način liječenja) opravdavaju dosudu pravične novčane naknade prema odredbi čl. 1100. ZOO-a upravo u iznosu od 8.014,47 eura. Za imovinsku štetu u vidu pružene joj tuđe pomoći i njege (po njenim ukućanima) priznat joj je pravilno, prema odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a, očito u vezi s čl. 223. ZPP-a, iznos od 472,49 eura, sve prema slobodnoj ocjeni o cijeni sata pružene pomoći od 3,98 eura na sat (ranije 30,00 kuna), cijeneći okolnosti slučaja (da je pomoć i njega pružana po članovima obitelji, specifičnost ozljede kralježnice). S obzirom na utvrđeni stupanj invaliditeta po Tablicama tuženika i nespornu osiguranu svotu od 240.000,00 kuna, pravilno je tuženiku naložena isplata iznosa od 3.185,35 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 29. siječnja 2021. po propisanoj stopi.

11.1. Međutim, u dijelu određenog tijeka zateznih kamata na spomenutu imovinsku štetu, prvostupanjski sud je pogrešno zaključio da se u konkretnom slučaju radilo o novčanoj obvezi koja je također dospjela do završetka liječenja, 7. rujna 2021., budući da se radilo o nenovčanoj imovinskoj šteti. Tuđu pomoć i njegu tužiteljici nesporno nisu pružale treće osobe, nego njeni ukućani. Stoga taj trošak nije imala prema trećim osobama. Ne radi se o novčanoj imovinskoj šteti, nego je šteta i visina naknade za tuđu pomoć i njegu utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke pa zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade za taj vid štete teku od donošenja sudske odluke. Zato je u tom dijelu zateznih kamata preinačena odluka prvostupanjskog suda, kako je navedeno u točki I. presude.

12. Tuženik neosnovano prigovara da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo prilikom obračuna parničnih troškova, primijenivši izmijenjenu i dopunjenu Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 37/2022., dalje Izmjene Tarife). Navedene Izmjene objavljene su 24. listopada 2022., a stupile su na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama (čl. 2. Izmjene Tarife), 1. studenog 2022., i primjenjuju se u konkretnom slučaju. Naime, prema Tbr. 48. toč. 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o dosuđivanju troškova na teret protivne stranke, primjenjuje Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Kako je odluka donesena 14. ožujka 2023., u konkretnom slučaju je prvostupanjski sud pravilno obračunao parnični trošak u vrijednosti boda od 15,00 kuna, umjesto 10,00 kuna te se ne radi o retroaktivnom djelovanju Tarife, budući da se parnični troškovi obračunavaju na kraju postupka, u skladu s uspjehom u sporu. U vezi žalbenih navoda glede retroaktivnosti, valja reći da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske U II-714/2024 od 23. travnja 2024. već odbačen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Tbr. 52. i 54. Tarife.

13. Slijedom svega navedenog, djelomično je prihvaćena žalba tuženika (u dijelu tijeka zateznih kamata) i preinačena u tom dijelu presuda (toč. I. presude) prema odredbi čl. 373. toč. 3. ZPP-a, a pretežitim dijelom je odbijena i potvrđena presuda suda prvog stupnja (toč. II. presude) prema odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a.

14. Rješenjem je potvrđena odluka prvostupanjskog suda o preinaci prema odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a. Zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbe su odbijeni i to tužiteljičin jer trošak sastava odgovora nije bio potreban za odlučivanje u povodu žalbe prema odredbi čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a, a tuženikov jer je sa žalbom uspio tek u pogledu neznatnog dijela sporednog zahtjeva prema odredbama čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 5. ZPP-a.

U Puli 25. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Zoran Šarić