REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Poslovni broj Gž-1135/2024-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Gž-1136/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ĐE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zoran Horvatić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranaka 1. HE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. TE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 3. EE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Anita Filipović, odvjetnica u Zagrebu, radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-400/2023-17 od 28. svibnja 2024., te o žalbi protustranaka izjavljenoj protiv rješenja istoga suda poslovni broj R1-400/2023-50 od 18. lipnja 2024., dana 25. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažavanjem u cijelosti žalbe predlagateljice u odnosu na točku I. izreke, te djelomičnim uvažavanjem, a u preostalom dijelu odbijanjem žalbe predlagateljice u odnosu na točku II. izreke, rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-400/2023-17 od 28. svibnja 2024. se:

-preinačuje u odnosu na točku I. izreke, tako da u tom dijelu sada glasi:

„1. Osniva se nužni prolaz – služnost prava staze i prava kolnika na teret nekretnine označene kao obiteljska stambena zgrada u [adresa], kao ZK tijelo AII (dva), sagrađena na z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zemljište pod kućom i dvorište [adresa], površine 142 čhv ili 512 m[2] , upisano kao ZK tijelo AI (jedan) u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, a u korist nekretnine označene kao z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća u [adresa], površine 19 čhv ili 68 m[2] , upisano kao ZK tijelo AI (jedan) u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, na način da se povlasnoj nekretnini pristupa preko poslužne nekretnine na način prikazan i označen na situacijskom nacrtu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Mladena Bebera od studenoga 2021., koji čini sastavni dio ovog rješenja, i to u spojnici točaka na nacrtu 11-12-13- 15-16-19-9-8-19-20-7-6-5-4-11, obojano plavo, površine na dijelu z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 28 m[2] , i to na jugoistočnoj strani z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz jugoistočnu među sa z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 21,1 m, širini od 1,4 m do 2,3 m, te dijelom u južnom dijelu z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Predlagateljica će protustrankama, razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, isplatiti naknadu za osnivanje nužnog prolaza u ukupnom iznosu od 5.517,99 eur / 41.575,32 kn.

3. Predlagateljica je ovo rješenje ovlaštena po njegovoj pravomoćnosti provesti u zemljišnim knjigama nadležnog zemljišnoknjižnog suda i ishoditi upis osnivanja nužnog prolaza - služnosti prava staze i prava kolnika, kako na povlasnoj, tako i na poslužnoj nekretnini.“

- preinačuje u dijelu točke II. izreke, na način da se nalaže protustrankama naknaditi predlagateljici troškove postupka u iznosu od 8.372,80 kn / 1.111,25 eur, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu (onom kojim je odbijen zahtjev predlagateljice za naknadom troškova postupka) žalba predalagateljice odbija kao neosnovana te se u tom dijelu predmetno rješenje potvrđuje.

II. Odbija se kao neosnovana žalba 1., 2. i 3. protustranaka te se u cijelosti potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1- 400/2023-50 od 18. lipnja 2024., u dijelu kojim protustrankama nije priznat trošak postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem poslovni broj R1-400/2023-17 od 28. svibnja 2024. riješeno je:

„I Odbija se predlagateljica ĐE sa prijedlogom osnivanja nužnog prolaza-služnost prava staze i prava kolnika na teret nekretnine označene kao obiteljska stambena zgrada u [adresa]. kao zk. tijelo AII (dva), sagrađena na zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zemljište pod kućom i dvorište [adresa]. površine 142 čhv ili 512 m2 upisano kao Zk. tijelo AI (jedan) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, a u korist nekretnine označena kao zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuća u [adresa]. površine 19 čhv ili 68 m2 upisano kao zk. tijelo AI (jedan) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, na način da se povlasnoj nekretnini pristupa preko poslužne nekretnine na način prikazan i označen na situacijskom nacrtu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Mladena Beber od studenog 2021.g. koji čini sastavni dio ovog rješenja i to u spojnici točaka na nacrtu 11-12-13-15-16-19-9-8-19-20-7-6-5-4- 11 obojano plavo, površine na dijelu zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 28 m2 i to na jugoistočnoj strani zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz jugoistočnu među sa zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 21,1 m, širini od 1,4 m, do 2,3 m, te dijelom u južnom dijelu zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II Odbija se predlagateljica ĐE sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka, kao i troška zastupanja“.

1.1. Prvostupanjskim rješenjem poslovni broj R1-400/2023-50 od 18. lipnja 2024. odbijen je zahtjev protustranaka za naknadu troškova zastupanja u iznosu od 450,00 eur.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom prvostupanjsko rješenje od 28. svibnja 2024. pobija predlagateljica iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da je u cijelosti ostalo neobrazloženo zašto je sud opetovano poklonio vjeru prvom vještaku Kseniji Jakopaš u pogledu zaključka da bi osnivanjem nužnog prolaza šteta na poslužnoj nekretnini bila veća od koristi na povlasnoj nekretnini. Stoga da pobijano rješenje nije valjano obrazloženo. Ističe da je na nalaz vještakinje Ksenije Jakopaš imala brojne primjedbe, slijedom čega je i predlagala novo vještačenja, kojem je prijedlogu sud udovoljio te je imenovao novog vještaka Darija Šerera, koji je utvrdio da bi osnivanjem nužnog prolaza korist na povlasnoj nekretnini bila veća od štete na poslužnoj. I treći vještak Damir Borović je također bez ikakve ograde utvrdio da bi osnivanjem nužnog prolaza korist na povlasnoj nekretnini bila veća od štete na poslužnoj nekretnini. Ukazuje da je u trenutku donošenja predmetne odluke sud imao u spisu tri vještačka nalaza i mišljenja, pri čemu su oba naknadna nalaza i mišljenja (KE i Damir Borović) bili ti koji idu u korist usvajanja prijedloga predlagateljice, pa da je stoga nejasno i neobrazloženo zašto je sud poklonio vjeru vještačkom nalazu vještakinje Ksenije Jakopaš. Smatra da je dokazala da bi osnivanjem nužnog prolaza korist na povlasnoj nekretnini bila veća od štete na poslužnoj, pri čemu ističe da je potpuno nebitno u tom pravcu postoji li na povlasnoj nekretnini objekt te je li taj objekt u uporabljivom stanju, kakve su odredbe GUP-a i tome slično. Navodi da je vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ta čestica nema nikakve veze s javnim putom te da je na svoju nekretninu dugi niz godina pristupala upravo na način kako je to i predloženo prijedlogom u ovome postupku, a protustranke s takvim načinom pristupanja predlagateljice nisu nikada imale ništa protiv. Ukazuje da ukoliko bi se prihvatilo to da se odbija osnivanje nužnog prolaza, to bi to de facto značilo da je predlagateljici onemogućeno na zakonit način pristupiti na nekretninu u njezinom vlasništvu, odnosno da bi dolaskom na nekretninu u svojem vlasništvu zapravo smetala posjed protustranaka i oni bi je mogli tužiti radi smetanja posjeda. Osporava utvrđenje suda prvoga stupnja da se u predmetnom slučaju radi o ograđenom kućnom dvorištu protustranaka, kako je to utvrđenje suda u suprotnosti s izgledom lica mjesta i načinom uživanja poslužne nekretnine koji je postojao dugi niz godina, sve dok protustranke nisu samovlasno promijenile stanje na terenu. U tom pravcu ukazuje na fotografije koje prileže spisu iz kojih je vidljivo da ulaz prema kući u vlasništvu predlagateljice s pristupnim putem, nije bio ograđen i služio je za pristup ranijih stanara kuće da bi mogli ući u kuću. Protustranke su koristile svoj dio dvorišta za pristup svojoj kući, no u tu svrhu nisu koristile dvorišni pristup kući u vlasništvu predlagateljice, a postojala je i ograda između njihovih nekretnina. Protustranke da su naknadno i samovlasno promijenile stanje na terenu i to na način da je skinuta ograda koja dijeli dva dvorišta, dvorište predlagateljice i protustranaka, i na ulazu u česticu predlagateljice postavljena su žičana ulazna vrata, odnosno žica. Ističe kako su se u trenutku podnošenja prijedloga radi osnivanja nužnog prolaza – služnost prava staze i kolnika, na k. č. br. [katastarska čestica] nalaz dva zasebna odvojena dvorišta, pa je tako postojala povlasna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kućni broj 30) sa zasebnim dvorištem i poslužna nekretnina (kućni broj 28) sa zasebnim dvorištem, koja se oba dvorišta nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tom pravcu poziva se na situacijski nacrt od 8. studenoga 2021. izrađen po dipl. ing. Mladen Beber Ukazuje da na tome mjestu nikada nisu bila dvorišna vrata niti ograda te su predlagateljica i njezini prednici te podstanari nesmetano tuda prolazili prema svojoj nekretnini bez ikakve prepreke. U tom pravcu poziva se i na fotografije koje prileže nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Darija Šerera, iskaz vještaka Damira Borović, te utvrđenja konstatirana prilikom očevida koji je održan dana 19. veljače 2024. Osporava i odluku o troškovima postupka koja je sadržana pod točkom II. izreke rješenja.

Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njenu žalbu uvaži, te predmetno rješenje preinači sukladno njenim žalbenim navodima, podredno da ga ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovni postupak pred drugim sucem pojedincem.

3. Pravovremenom i dopuštenom žalbom prvostupanjsko rješenje od 18. lipnja 2024., kojim je odbijen zahtjev protustranaka za naknadom troškova zastupanja u iznosu od 450,00 eur kao neosnovan, pobijaju protustranke zbog pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede pravila postupka, kao i pogrešno utvrđenog stanja. Ukazuje na sadržaj paragrafa 20. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991. - dalje: ZIP/91) koji se u predmetnom slučaju primjenjuje temeljem članka 119. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/2023 - ZIP/23). Ukazuju da je sud u svom rješenju od 28. svibnja 2024. odbio prijedlog predlagateljice za naknadom troškova postupka uz obrazloženje kako troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden, slijedom čega da je nejasno iz kojih razloga sud odbija njihov zahtjev za naknadom troškova postupka.

Obzirom na navedeno, predlažu da sud drugoga stupnja njihovu žalbu uvaži, rješenje preinači sukladno njihovim žalbenim navodima, podredno da ga ukine te predmet vratiti na sudu prvoga stupnja ponovan postupak.

4. Sa žalbom predlagateljice i žalbom protustranaka postupljeno je sukladno odredbi članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP).

4.1. U svom odgovoru na žalbu predlagateljice, protutstranke se istoj u cijelosti protive kao neosnovanoj i predlažu njeno odbije.

5. Žalba predlagateljice je djelomično osnovana, a žalba protustranaka je u cijelosti neosnovana.

6. Predmet postupka je (koji je po drugi put u fazi žalbenog postupka) donošenje odluke po prijedlogu predlagateljice radi osnivanja nužnog prolaza (kao služnosti staze i kolnika) preko k. č. br. [katastarska čestica] zemljište pod kućom i dvorište [adresa], površine 142 čhv ili 512 m[2] upisana kao zk. tijelo AI u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je u suvlasništvu protustranaka, a u korist k. č. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa], površine 19 čhv ili 68 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je u vlasništvu predlagateljice. Naime, predlagateljica je svoj prijedlog konačno postavila podneskom zaprimljenim kod suda prvoga stupnja dana 12. siječnja 2023. nakon provedenog građevinskog vještačenja po vještaku Dariju Šereru, na način kako je to navedeno u izreci ovoga rješenja.

6.1. Radi odlučivanja o postavljenom prijedlogu predlagateljice, sud je cijenio činjenično stanje koje konačno i nije sporno i to: da se nekretnina predlagateljice (kuća) u cijelosti poklapa s gabaritima njene katastarske čestice, okužena je nekretninom protustranaka, kao takva nema nikakve putne veze s javnim putem a nema niti zemljišta za redovnu upotrebu; da je položaj nekretnine predlagateljice i protustranaka prikazan je na skici lica mjesta koja je sačinjena po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Mladenu Berberu koji prileži stranici 40 do 48 spisa; da je istim nalazom i mišljenjem prikazan pristupni put s javne ceste na nekretninu predlagateljice a sve to preko dijela nekretnine protustranaka - radi se o pristupnom putu označenom točkama 11-12-13-15-16-19-9-8-19-20-7-6-5-4-11 obojan plavom bojom, koji je položen na jugoistočnoj strani k. č. br. [katastarska čestica], uz jugoistočnu među sa k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], duljine 21,1 m, širine 1,4 do 2,3, te dijelom u južnom dijelu iste čestice; da je to jedini put kojim predlagateljica može pristupiti svojoj nekretnini s javne ceste i konačno ući u svoju kuću, jer drugog puta nema, a očito se tim putem i pristupalo nekretnini prodlagateljice za vrijeme dok se kuća koristila odnosno iznajmljivala - predlagateljica nesporno već duže vrijeme ne živi u kući koja je neuseljiva, lošeg građevinskog stanja i neuvjetna za stanovanje (isto proizilazi iz sadržaja zapisnika sačinjenog na licu mjesta dana 19. veljače 20204. a konačno i fotografija koje prileže predmetu i koje su sačinjene za potrebe vještačenja); da je nekretnina protustranaka ograđena prema [adresa] odnosno prema javnom putu (situacijski plan sačinjen po vještaku Mladenu Beberu) te da se radi o potpuno ograđenom posjedu (vještak Beber); da iz osnovnog nalaza i mišljenja vještakinje graditeljske struke Ksenije Jakopaš i njegove usmene dopune po prigovorima predlagateljice na isti proizilazi da nekretnina protustranaka predstavlja ograđeno kućno dvorište a koja okolnost proizilazi iz kopije katastarskog plana koja je sastavni dio njena nalaza i mišljenja a i fotografija koja je sačinila na dan očevida; da iz nalaza i mišljenja vješta graditeljske struke Damir Borovića i njegove dopune koju je dao po prigovorima na njegov osnovni nalaz proizilazi da je cijela poslužna nekretnina ograđena i odijeljena od susjednih parcela i to žičanom ogradom na betonskim stupovima od južne parcele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dijelom punom metalnom ogradom u kombinaciji sa zgradom smještenom na granici prema zapadnoj parceli k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na istočnom dijelu prema javnom putu žičanom ogradom koja je na jednom dijelu nova a na drugom stara i ostvaruje se unutar žive ograde (živica), a neke druge ograde unutar zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan očevida 19. veljače 2024. nisu zatečene, na sjeveru je zgrada na granici (isto proizilazi i iz fotografija koje je vještak sačinio na očevidu) te da unutar same nekretnine protustranaka nema ograde.

6.2. Odlučujući o istaknutom prijedlogu predlagateljice, prvostupanjski je sud polazeći od prethodno navedenih činjenica, prijedlog iste odbio je kao neosnovan, pozvavši se pritom na sadržaj odredbe članka 242. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2024., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZVDSP). Naime, sud je zaključio kako nekretnina protustanaka kao poslužna nekretnina predstavlja ograđeno kućno dvorište, pa u takvim okolnostima (neovisno o tome što nekretnina predlagateljice nema nikakvu putnu vezu s javnim putom osim one kako je to prikazano skicom lica mjesta sačinjenom po vještaku geodetu Mladenu Beberu) nisu ispunjene pretpostavke za osnivanje nužnog prolaza, jer se nužni prolaz sukladno prethodno navedenoj zakonskoj odredbi, ne može osnovati kroz ograđena kućna dvorišta.

7. Takva odluka prvostupanjskog suda nije pravilna niti zakonita, jer je sud pogrešnom primjenom materijalnoga prava na utvrđeno činjenično stanje, pogrešno utvrdio da u predmetnom slučaju ne postoje uvjeti za osnivanje nužnog prolaza.

8. Odredbom članka 224. stavka 1. ZVDSP propisano je da će se nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne, osnovati odlukom suda na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Dakle, iz navedene odredbe proizilazi da je osnivanje nužnog prolaza odlukom suda moguće samo ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da nekretnina u čiju korist bi se nužni prolaz osnovao ne smije imati nikakve ili barem da nema neke druge prikladne putne veze s javnim putom, dok je drugi uvjet da korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom mora biti veća od štete na poslužnoj nekretnini.

8.1. Odredbom članka 224. stavka 2. ZVDSP nužni prolaz sud ne može osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, a kroz ograđene vrtove i vinograde samo ako za to postoji osobito jak razlog. Dakle, cijeneći navedenu zakonsku odredbu, nužni prolaz se ne može osnovati kroz ograđena kućna dvorišta.

9. U odnosu na zaključak prvostupanjskoga suda da se nužni prolaz ne može osnovati ako prolazi kroz ograđeno kućno dvorište, koja okolnost da se u predmetnom slučaju ostvarila, jer nekretnina protustranaka, kao poslužna nekretnina, predstavlja u cijelosti ograđeno kućno dvorište protustranaka, valja reći da ovaj sud prihvaća da se kroz ograđeno kućno dvorište nužni prolaz ne može osnovati, ali da se ta okolnost u predmetnom slučaju nije ostvarila.

9.1. Naime, prijedlog predlagateljice valja razmatrati u trenutku njegova pokretanja (ožujak 2021.), u kojem je trenutku, kako to proizilazi iz nalaza i mišljenja vještaka geodezije Mladena Berbera koji je sačinio skicu lica mjesta (situacijski plan) na dan izvršenog očevida (8. studenoga 2021.), a radi se o nalazu i mišljenju kojega je predlagateljica prihvatila, a protustranke se na isti nisu posebno očitovale, dok mu sud poklanja vjeru, da se nekretnina predlagateljice (kčbr. [katastarska čestica]) - kuća broj 30, nalazi unutar nekretnine protustranaka (k. č. br. [katastarska čestica]) - kuća broj 28 i dvorište, nije katastarski povezana s javnim putem već se na istu pristupa preko zemljišta koje se nalazi na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] koje pripada protustrankama, time da je fizički pristup povlasnoj nekretnini koji je vidljiv i koga su stranke pokazale na terenu, vještak prikazao plavom bojom i označio točkama 11-12-13-15-16-19-9-8-19-20-7-6-5-4-11. Ovaj sud prihvaća da je nekretnina protustranaka odvojena odnosno ograđena od susjednih nekretnina, ali nekretnina predlagateljice je položena unutar nekretnine protustranka, ona je od kuće protustranaka - kako to proizilazi iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta, odvojena u točkama 18-1-2-3., žičanom ogradom u točkama 3-10, a istom tom ogradom od javnog puta (koja se nastavlja na žičanu ogradu protustranaka koja je u punom boljem stanju od one koja se proteže ispred kuće predlagateljice jer je očito održavana) u točkama 10-11. Žičana ograda ne postoji između točaka11-12 koje predstavljaju pješački ulaz prema kući predlagateljice, dok je točkama 12-13-14 prikazana žičana ograda koja odvaja nekretninu protustanaka od susjedne k. č. br. [katastarska čestica]. Da prostor između točaka 11-12 predstavlja ulaz prema nekretnini predlagateljice koji nije ograđen vidljivo je i na fotografijama koje prileže stranici 42. druga fotografija, stranici 143 druga fotografija, stranici 144, 154, a na istim fotografijama vidljiva je i žičana ograda koja odvaja kuću predlagateljice od kuće protustranaka. Stoga se ne može prihvatiti zaključak suda prvoga stupnja da nekretnina protustranaka predstavlja ograđeno kućno dvorište, pa da se stoga nema uvjeta za osnivanje nužnog prolaza na djelu nekretnine protustranaka kako je to prikazano na skici lica mjesta koja je sačinjena za potrebe ovoga postupka, jer suprotno proizilazi iz prethodno spomenute skice lica mjesta a i fotografija. Prostor između točke 11-12 očito je predstavljao ulaz u prolaz kojim se pristupalo kući predlagateljice za vrijeme dok se ona koristila za stanovanje, a činjenica da fotografija broj 5 (stranica 235) koja je sačinjena po vještaku Damiru Boroviću pokazuje staru žičanu ogradu između točaka 11-12 (koja se očito može pomicati da bi se ušlo u prostor koji se koristi za prilaz kući predlagateljice) ne dovodi u dvojbu prethodno iznijeti stav ovoga suda, jer se radi o fotografijama koje su sačinjene s vremenskim odmakom od fotografija koje je sačinio vještak geodetske struke, odnosno koje su sačinjene na očevidu koji je držan 19. veljače 2024. i koje očito ukazuju da je lice mjesta u onom spornom dijelu - u dijelu između točaka 10-12, izmijenjeno.

9.2. Ovdje se posebno ističe da ovaj drugostupanjski sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda utemeljen na nalazima i mišljenjima svih vještaka koji su u predmetu vještačili, da između nekretnine protustranaka i javnog puta postoji žičana ograda, ta ograda odvaja predprostor ispred kuće protustranaka i kuće predlagateljice u točkama 10-11 ali ne i točkama 11-12, jer isto jasno proizilazi – a kako je to prethodno rečeno, iz skice lica mjesta sačinjenoj po vještaku Beberu, pa se stoga njegova izjava koja prileži predmetu u vidu službene bilješke (stranica 247 spisa) i od sadržaja koje je sud pošao prilikom svog zaključka da se u predmetnom slučaju radi o potpuno ograđenom posjedu ne može prihvatit, jer je u suprotnosti s njegovim osnovnim nalazom i mišljenjem.

10. Dakle, suprotno zaključku suda prvoga stupnja, u predmetnom slučaju se ne radi o ograđenom kućnom dvorištu, i preko nekretnine protustranke može se osnovati nužni prolaz u korist nekretnine predlagateljice a sve to kako je prikazano skicom lica mjesta vještaka geodeta koja prileži stranici 47 spisa, jer se radi o nekretnini koja nema nikakve druge putne veze s javnim putom osim onoga kako je to prikazano pomenutom skicom, i što je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini. Naime, ta okolnost (da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje nekretninom predlagateljice veća od štete na nekretnini protustranaka kao poslužnoj) proizilazi iz nalaza i mišljenja vještaka Darija Šerera koji ovaj sud prihvaća u tom dijelu pravilnim i stručnim, a konačno i vještaka Damira Borovića.

10.1. Ovdje se posebno ističe da ovaj sud ne prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje Ksenije Jakopaš, ne samo u dijelu u kom je navela da se u predmetnom slučaju radi o ograđenom kućnom dvorištu, već i u dijelu u kom iznosi mišljenje da je šteta na nekretnini protustranka veća od koristi na nekretnini predlagateljice odnosno da osnivanjem nužnog prolaza korist na nekretnini predlagateteljice ne postoji, zbog činjenica da se radi o nekretninama koje se nalaza u zoni obuhvata UPU Cvjetno naselje u kom trenutno, prema programskim smjernicama na tom području, nije moguća rekonstrukcija postojećih građevina (a rekonstrukcija kuće predlagateljice je nužna), niti izgradnja zamjenskih građevina. To stoga što su programske smjerne podložne promjeni, a korist na nekretnini predlagateljice postoji samom činjenicom da pristupom svojoj nekretnini (koje do sada nema) može istu održavati i na taj način otkloniti eventualnu štetu koja bi nastala na nekretnini protustranaka (o činjenici da je zbog neodržavanja nekretnine predlagateljice nastala šteta na nekretnini protustanaka pa čak i životna ugroza ukazivala je protustranka EE).

11. Dakle, kako je najprikladnija i jedina veza između nekretnine predlagateljice s javnim putem moguća preko nekretnine protustanaka a kako je to prikazano skicom lica mjesta (situacijski nacrt) sačinjenog po vještaku Mladenu Beberu koji prileži stranici 47 prvostupanjskog spisa te kako je korist za gospodarenjem povlasnom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini valjalo je kao osnovan prihvatiti konačno postavljen prijedlog predlagateljice (onaj koji prileži stranici 150-151 prvostupanjskog spisa) sve to temeljem odredbe članka 224. stavak 1. ZVDSP, te predlagateljicu kao vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva obvezati na isplatu pune naknade (su)vlasnicima poslužne nekretnine koja je utvrđena u visini od 41.575,32 kn (visina naknade proizilazi iz nalaza i mišljenja vještaka Darija Šerera koji ovaj sud u tom dijelu prihvaća objektivnim i stručnim i prigovorima protustranaka nije doveden u pitanje). Odluka o obvezi plaćanja pune naknade vlasnicima poslužne nekretnine utemeljena je na odredbi članka 224. stavak 4. ZVDSP.

12. Obzirom na navedeno, žalbu predlagateljice u dijelu odluke osnovanosti njena prijedloga (o meritumu) valjalo je prihvatiti kao osnovanu, u tom dijelu predmetno rješenje preinačiti primjenom odredbe članka 380. stavka 3. ZPP, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

13. Predlagateljica pobija i odluku o troškovima postupka, a obzirom je ovim rješenjem preinačeno prvostupanjsko rješenje, valjalo je djelomično preinačiti i odluku o troškovima postupka sadržanu pod točkom II. izreke.

13.1. Na odluku o troškovima ovog izvanparničnog postupka, obzirom na vrijeme njegova pokretanja ima se primijeniti paragraf 20. Zakona o vanparničnom sudskom postupku („Narodne novine“ broj 73/1991 - dalje: ZVSP).

13.2. Prema paragrafu 20. ZVSP osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Cijeneći navedeno, nužni troškovi ovog izvanparničnog postupka su troškovi vještačenja koje je podmirila predlagateljica u iznosu od 8.372,80 kn / 1.111,25 eur te joj je taj trošak valjalo priznati, pa je predmetno rješenje valjalo preinači i u dijelu točke II. izreke, te obvezati protustranke na plaćanje tog troška predlagateljici (članak 380. stavak 3. ZPP), dok je u preostalom dijelu, onom kojim je odbijen zahtjev predlagateljice za naknadom troškova postupka, predmetno rješenje valjalo potvrditi (članak 380. stavak 2. ZPP), jer predlateljici ne pripada trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku. Ovdje se posebno naglašava da predlagateljici nije priznat trošak sudskih pristojbi, jer ih određeno nije zahtijevala.

14. Nije osnovana žalba protustranka kojim pobijaju prvostupanjsko rješenje od 18. lipnja 2024., kojim je odbijen zahtjev protustranaka za naknadom troškova zastupanja u iznosu od 450,00 eur, kao neosnovan.

14.1. Kao što je prethodno navedeno prema paragrafu 20. ZVP u izvanparničnom postupku svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Protustranke zahtijevaju trošak njihova punomoćnika odvjetnika za pristup očevidima koji su u predmetu održani, koji trošak im ne pripada, jer se ne radi o nužnim troškovima, već troškovima zastupanja.

15. Obzirom na navedeno, žalbu protustranaka valjalo je odbiti kao neosnovanu te potvrditi predmetno rješenje u dijelu u kojem protustrankama nije priznat trošak postupka (članak 380. stavak 2. ZPP).

U Puli-Pola 25. ožujka 2025.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić