REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-3835/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Ivani Požar, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov, u pravnoj stvari tužitelja AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Zdeslavu Tadiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. tuženika GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II. tuženice CZ, OB. 43536377209, [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Andreju Ležaiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika tužitelja i punomoćnika I. i II. tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika, 25. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I. tuženiku GZ i II. tuženici CZ solidarno isplatiti tužitelju ZZ, iznos od 6.967,88 eura (slovima: šesttisuća devetstošezdesetsedam eura i osamdesetosam centi) sa zateznim kamatama koje teku od 4. kolovoza 2022. pa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se I. tuženiku GZ i II. tuženici CZ solidarno naknaditi tužitelju ZZ trošak parničnog postupka u iznosu od 924,20 EUR (slovima: devetstodvadesetčetiri eura i dvadeset centi) sa zateznim kamatama koje teku od 25. ožujka 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Ps-62/20 od 15. ožujka 2021. naloženo I. tuženiku iseliti iz tužiteljevog stana u [adresa], te stan slobodan od osoba i stvari predati u posjed tužitelju. Ističe da su tuženici deložirani iz tužiteljevog stana 7. lipnja 2022. i to u ovršnom postupku koji se pred naslovnim sudom vodio pod brojem Ovr-446/22, no u tom su stanu ostavili svoje stvari tužitelju na čuvanje do 8. kolovoza 2022. Tužitelj i I. tuženik su 30. listopada 2022. sklopili sporazum na temelju kojega je I. tuženik pristao plaćati naknadu za korištenje tužiteljevog stana u iznosu od 200,00 kn dnevno do iseljenja. Nadalje, 24. rujna 2021. II. tuženica se obvezala tužitelju da će ona i njezin suprug (I. tuženik) podmiriti sva dugovanja s naslova naknade za korištenje stana i režija oko 15. listopada 2021. Sličnu potvrdu potpisao je i I-tuženik 1. prosinca 2021. obvezavši se da će podmiriti sva dugovanja 10.-12. prosinca 2021. Tuženici svoja dugovanja nisu u cijelosti podmirili tužitelju pa je tužitelj 3. veljače 2022. podnio protiv oba tuženika tužbu kojom je od njih tražio da mu plate naknadu za korištenje stana za razdoblje do 3. veljače 2022. i taj se postupak vodio pred naslovnim sudom pod brojem P-640/2022. Taj je postupak okončan donošenjem presude zbog ogluhe 21.07.2022., a koja je presuda postala pravomoćnom i ovršnom 1. listopada 2022. Tužitelj smatra da mu tuženici prema sporazumu od 30.10.2020. te prema potvrdama od 24.09.2021. i 1.12,2021. trebaju plaćati po 200,00 kn dnevno od 3. veljače 2022. pa do 8. kolovoza 2022. jer je tog dana I. tuženik zatražio od suda da sud naloži tužitelju da I. tuženiku preda njegove stvari. Razdoblje od 3. veljače 2022. do 8. kolovoza 2022. obuhvaća 187 dana što znači da tuženici za to razdoblje tužitelju trebaju platiti naknadu za korištenje stana u iznosu od 37.400,00 kn (187 dana x 200,00 kn = 37.400,00 kn), odnosno 4.963,83 eura. Tužitelj nadalje pojašnjava da je u razdoblju od 3. veljače 2022. pa do 8. kolovoza 2022. trošak plina iznosio 8.533,22 kn (1.132,55 eura), trošak struje iznosio je 1.129,41 kn (158,52 eura), troškovi komunalne naknade, naknade za uređenje voda, odvoza smeća - Čistoća - (Zagrebački holding d.o.o.) iznosili su 5.378,32 kn (773,33 eura) i sve je te režijske troškove umjesto tuženika platio tužitelj, bilo osobno, bilo putem svoje sestre koja je te uplate vršila elektroničkim putem, ali sredstvima tužitelja. Tužitelj nadalje navodi da je režijske troškove plaćao različitom dinamikom, ali ovom tužbom neće potraživati od tuženika da mu plate kamate od dana plaćanja pojedinog računa, nego će radi pojednostavljenja tražiti plaćanje kamate od 8. kolovoza 2022. (kao dana kada je I. tuženik zatražio od suda da sud naloži tužitelju da I. tuženiku preda stvari pohranjene u tužiteljevom stanu) pa do isplate. Zbog svega navedenoga, tužitelj smatra kako su mu tuženici dužni solidarno platiti iznos od 6.967,88 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. kolovoza 2022. do isplate kao i trošak parničnog postupka uvećan za zatezne kamate koje teku od donošenja presude pa sve do isplate.

2. I. i II. tuženici su u odgovoru na tužbu naveli da osporavaju tužbu u osnovi i visini. Ističu da dokument koji datira od 30. listopada 2020., a kojeg tužitelj u tužbi naziva "Sporazum", nije nikakav sporazum. Isti je naime samo dopis kojeg je tužitelj uputio I. tuženiku te potpis tužitelja na njemu predstavlja isključivo potvrdu primitaka istog. Tuženi također osporavaju da bi II. tužena bila u ikakvom odnosu sa tužiteljem te u tom smislu ističu prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Na ročištu održanom 26. veljače 2025. punomoćnik tuženika naveo je da je izvršio uvid u spis u kojem se nalaze potvrde o plaćanju režijskih troškova, nakon čega je učinio nespornom visinu tužbenog zahtjeva.

4. U tijeku postupka sud je pročitao presudu i rješenje ovog suda, poslovni broj Ps-62/2020 od 15. ožujka 2021. (list 6-12 spisa), rješenje o ovrsi ovog suda, poslovni broj Ovr-446/22 od 15. veljače 2022. (list 13-16 spisa), rješenje ovog suda, poslovni broj Ovr-446/22 10. lipnja 2022. (list 17-19 spisa), dopis ovršenika na broj Ovr-446/22 8.08.2022. (list 20 spisa), dopis tužitelja od 30. listopada 2020. (list 21 spisa), potvrdu od 24. rujna 2021. (list 22 spisa), potvrdu od 1. prosinca 2021. (list 23 spisa), presudu zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-640/22 od 21. srpnja 2022. (list 24-27 spisa), potvrdu pravomoćnosti/ovršnosti poslovnog broja P-640/2022 (list 28-29 spisa), račune i potvrde o plaćanju (list 30-38 spisa), opomenu pred tužbu I. i II. tuženiku od 13. ožujka 2023. s povratnicom (list 39-42 spisa), saslušan je tužitelj kao stranka u postupku (list 50-51 spisa) te su priklopljeni spisi ovog suda Ps-62/20 i P-640/22.

5. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu ZPP-a), sud je utvrdio tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

6. Među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva dok je sporna osnova tužbenog zahtjeva te pasivna legitimacija II. tuženice.

7. Predmet postupka je potraživanje tužitelja s osnova neplaćenih najamnina i režijskih troškova za stana u vlasništvu tužitelja na adresi [adresa] u ukupnom iznosu od 6.967,88 eura, i to s osnova najma stana za razdoblje od 3. veljače 2022. do 8. kolovoza 2022. u iznosu od 4.963,83 eura te daljnji iznos neplaćenih režijskih troškova u iznosu od 2.004,05 eura, sve sa zateznim kamatama koje teku od 4. kolovoza 2022. do isplate.

8. Čitanjem dopisa upućenog od strane tužitelja I. tuženiku 30. listopada 2020. sud je utvrdio da je tužitelj upozorio I. tuženika da iseli iz njegovog stana te da podmiri dugovanje od 11 najamnina u iznosu od 28.600,00 kn kao i režije od 1. srpnja 2020. nadalje. Također, navedenim dopisom tužitelj je obavijestio I. tuženika da je iznos najma 200,00 kn dnevno počevši od 1. studenoga 2020. te režije prema prispjelim računima. Navedeni dopis potpisan je od strane tužitelja s desne strane, dok se s lijeve strane dopisa nalazi potpis I. tuženika koji je istovjetan potpisu I. tuženika s potvrde na listu 23 spisa.

9. Iz presude ovog suda, poslovni broj: Ps-62/20-19 od 15. ožujka 2021. utvrđeno je da je tuženiku GZ naloženo iseliti iz stana broj 3 i to dvosobnog stana s nusprostorijama u prizemlju, površine 62,10 čm, ulaz br. 1. koji se nalazi u [adresa] te isti stan, slobodan od osoba i stvari, predati u posjed tužitelju KZ, sve u roku 15 dana.

10. Čitanjem potvrde vlastoručno sačinjene od strane I. tuženika 1. prosinca 2021. sud je utvrdio da je I. tuženik izričito naveo da će dugovanje stanarine i svih režijskih troškova podmiriti do 10. -12. prosinca 2021. Navedena potvrda potpisana je od strane I. tuženika.

11. Čitanjem vlastoručno sačinjene potvrde od 24. rujna 2021. sud je utvrdio da je u potpisu iste II. tuženica, a kojom potvrdom navodi da će ona i njezin suprug GZ podmiriti sva dugovanja s naslova stanarine i režija oko 15. listopada 2021.

12. Čitanjem rješenja o ovrsi ovog suda, poslovni broj: Ovr-446/2022-2 od 15. veljače 2022. sud je utvrdio da je određena ovrha nad tuženikom udaljenjem i uklanjanjem svih njegovih stvari iz stana broj 3 i to i to dvosobnog stana s nusprostorijama u prizemlju, površine 62,10 čm, ulaz br. 1. koji se nalazi u [adresa] predajom navedenog stana, bez osoba i stvari, u posjed ovdje tužitelju, ZZ.

13. Čitanjem zahtjeva I. tuženika od 8. kolovoza 2022. upućenog Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, na broj spisa Ovr-146/22-14 sud je utvrdio da je I. tuženik zatražio od suda da naloži tužitelju da mu preda njegove stvari i druge pokretnine koje su tužitelju privremeno povjerene na čuvanje.

14. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja sud je odredio dokaz saslušanjem stranaka, međutim, na ročište za glavnu raspravu nisu pristupili I. tuženik i II. tuženica za koje je punomoćnik naveo da su prema svojim procesnim ovlaštenjima odlučiti ne pristupiti na ročište radi saslušanja.

15. Tužitelj je u svom iskazu naveo da ovom tužbom potražuje naknadu za najam stana na adresi [adresa] te trošak električne energije plina i ostalih komunalija koje je platio umjesto tuženika. Tužitelju je predočena potvrda od 30. listopada 2020. (list 21 spisa) nakon čega je tužitelj naveo da je s desne strane njegov potpis, a lijevo se nalazi potpis I. tuženika GZ. Tužitelj je naveo da je suglasnost potpisana osobno i istodobno od stane njega i od strane I. tuženika u stanu u [adresa]. Također tužitelj je naveo da su potvrde s lista 22 i 23 spisa potpisane u stanu u [adresa] te da su I. tuženik i II. tuženica sačinili predmetne potvrde samovoljno odnosno samoinicijativno.

16. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja ocijenivši ga istinitim, vjerodostojnim i zasnovanim na dokumentaciji koja se nalazi u spisu.

17. Sud je iz iskaza tužitelja i iz isprava koje su dostavljene u spis, a posebno iz potvrda od 24. rujna 2021. i 1. prosinca 2021. utvrdio da su se I. tuženik i II. tuženica obvezali podmiriti sva dugovanja s naslova najma stana i režijskih troškova. II. tuženica se obvezala zajedno sa suprugom (I. tuženikom) snositi troškove iz čega proizlazi da je njihova odgovornost solidarna. Također, II. tuženica je isplatu dugovanja obećala do 15. listopada 2021., dok je I. tuženik svojim dopisom isplatu dugovanja s osnova stanarina i svih režijskih troškova obećao isplatiti u prosincu 2021.

18. Tuženici tijekom postupka ne tvrde niti dokazuju da bi podmirili dugovanje u cijelosti ili djelomično, niti u spisu postoji dokaz za to. Tuženici nisu predložili izvođenje niti jednog dokaza, izuzev saslušanja stranaka, a na koje ročište nisu pristupili, kojim bi potvrdili svoje navode.

19. Člankom 101. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da ugovorom između vjerovnika i trećega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovu tražbinu prema dužniku, treći stupa u obvezu pored dužnika, slijedom čega je sud utvrdio da je potvrda tuženica od 24. rujna 2021. upućena tužitelju ugovor o pristupanju dugu kako to propisuje čl. 101. ZOO-a te da je tužitelj mogao ispunjenje svoje tražbine tražiti od oba tuženika solidarno.

20. Sukladno članku 43. stavku 1. ZOO-a svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

21. Članak 550. ZOO-a propisuje da se ugovorom o najmu obvezuje najmodavac predati određenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaćati određenu najamninu.

22. Slijedom navedenog, sud je sukladno članku 269. Zakona o parničnom postupku, s obzirom na sve okolnosti, ocijenio od kakva je značenja što tuženici nisu došli na ročište na kojem se trebao provesti dokaz njihovim saslušanjem, stoga je primjenom čl. 221. a i 219. ZPP-a u vezi s čl. 550., čl. 101. i čl. 43. st. 1. ZOO-a utvrdio da su tuženici solidarno odgovorni tužitelju za podmirenje troškova najma i režijskih troškova nastalih u vrijeme dok su tuženici bili u posjedu nekretnine u vlasništvu tužitelja.

23. Člankom 9. ZOO-a propisano je da je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje, a sukladno članku 563. stavku 1. ZOO-a, najmoprimac je dužan plaćati najamninu u rokovima određenim ugovorom. Nadalje, sukladno članku 65. stavku 1. ZOO-a, na temelju obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je.

24. S obzirom da je tijekom postupka visina tužbenog zahtjeva prestala biti sporna, sud je utvrdio obvezu tuženika na podmirenje iznosa od 6.967,88 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. kolovoza 2022. do isplate.

25. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO.

26. Odluka o stopi zateznih kamata određena je sukladno čl. 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22).

27. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

28. Na temelju čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a, tužitelju kojeg zastupa odvjetnik, a s obzirom na vrijednost predmeta spora dosuđena je naknada koja se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7./1. (Narodne novine broj 138/22, dalje u tekstu OT)), zastupanje na ročištima održanim 19. svibnja 2024. i 26. veljače 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9./1.) što sve ukupno iznosi 300 bodova, a što uvećano za vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) i porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr.46 OT), iznosi 750,00 EUR. Tom iznosu valjalo je pridodati trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 58,07 EUR i pristojbu na presudu u iznosu od 116,13 EUR. Slijedom navedenog, ukupan trošak tužitelja iznosi 924,20 EUR.

29. Na tako utvrđeni trošak tužitelju pripada zakonska zatezna kamata od dana donošenja odluke po stopi čl. 29. ZOO-a jer trošak ima značaj glavnice, pa obveza tuženika na naknadu tog troška dospijeva s danom donošenja presude kao ovršne isprave, sve u smislu čl. 30 st. 3. Ovršnog zakona.

30. Tužitelju nije priznat trošak sastava dvije opomene pred tužbu jer navedeno nije bilo nužno za vođenje parnice u smislu čl. 155. ZPP-a.

31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Zagrebu 25. ožujka 2025.

Sutkinja

Ivana Požar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja uz pristojbu na presudu u iznosu od 116,13 eura

2. pun. tuženika