REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-4601/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu u pravnoj stvari tužitelja LT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Slavenu Šegi, odvjetniku u [adresa], protiv tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 14. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Katarine Zrilić, odvjetnice u Splitu i zakonske zastupnice tužene ŽT, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu Split, 25. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj LT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik, za cijelo, fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnina, i to upravo onog dijela koji je prikazan na geodetskoj skici vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića, nadnevka 10.01.2018., označenog šrafirano crvenom bojom, omeđeno slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A, ukupne površine 1985 m2, koje vještvo je sastavni dio ove presude, a što obuhvaća nekretninu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Solin označenu kao zk.č. 710/52, STAMBENA ZGRADA, DVORIŠTE, površine 108 m2, od čega DVORIŠTE površine 44 m2, STAMBENA ZGRADA, Gornje Ogorje, KROZ GORNJE OGORJE 39 površine 64 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te dio nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Solin označenih kao zk.č. 710/50, PAŠNJAK, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i zk.č. 710/51, PAŠNJAK, površine 2647 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. .

II. Ovlašćuje se tužitelj LT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude zatražiti formiranje zasebne čestice u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se postojeća zk.č. 710/52, te od postojećih zk.č. 710/50 i zk.č. 710/51, sve tri zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], izdvoji navedeni realni dio, prikazan na geodetskoj skici vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića, nadnevka 10.01.2018. godine, definiran slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A, te ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na toj novoformiranoj čestici, za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, Republike Hrvatske, OIB: 52634238587.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju u roku od 15 dana trošak ovog postupka u iznosu od 829,63 eura sa zateznim kamatama koja na taj iznos teku od 25. ožujka 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu 30. prosinca 2021. se navodi kako je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Solin na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] Republika Hrvatska upisana kao vlasnica što ne odgovara stvarnom stanju jer da je tužitelj stvari vlasnik u cijelosti nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te dijela čest. zem. [katastarska čestica] što u naravi predstavlja ograđeno zemljište koje je u postupku osiguranja dokaza prikazano u vještvu vještaka mjernika Žaka Šolića. Tužitelj navodi da je njegova obitelj generacijama i neometanom, poštenom, istinitom, zakonitom i neprekinutom posjedu, ali da pisani trag datira tek od 1969. kada postoji potvrda Župnog ureda sv. Jurja u Ogorju.

2. U odgovoru na tužbu Republika Hrvatska osporava tužbu i tužbeni zahtjev navodeći kako su u postupku osiguranja dokaza svjedoci iskazivali dosta šturo te da nema dovoljno dokaza iz kojih bi proizlazi da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima stekao vlasništvo realnog dijela nekretnine temeljem dosjedanja. Naime, Rimokatolička crkva Sv. Jurja, Gornje Ogorje, upisana je u katastarskom operatu, a Republika Hrvatska kao vlasnik u zemljišnim knjigama.

3. Ovaj sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom pisane dokumentacije u spisu koja će biti navedena u nastavku obrazloženja, čitanjem spisa br. R1-781/2017, saslušanjem svjedoka KT i JT.

3.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva točno određenog realnog dijela nekretnina koje se nalaze na izrađenoj skici povodom provedenog očevida na licu mjesta u postupku osiguranja dokaza i vještačenja vještaka Žaka Šolića.

4.1. Među strankama nije sporno: da je tuženik pasivno legitimiran kao uknjiženi vlasnici nekretnina za čije dijelove tužitelj traži utvrđenje vlasništva te da je tužitelj prethodno podnio zahtjev za mirno rješenje spora koji nije prihvaćen.

4.2. Među strankama je sporno: jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću.

4.3. U ovom postupku su mjerodavne niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV).

5. U postupku je utvrđeno sljedeće:

-Realni dio nekretnine označen prikaza i označen u skici izmjere Žaka Šolića, vještaka mjernika, ima ukupno površinu od 1985 m2 od čega je 732 m2 732/2270 idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te 1253 m2 i to 1253/2978 idealna dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. Gornje Ogorje. U vještvu se navodi kako utuženo zemljište predstavlja jedinstvenu ograđenu cjelinu.

-nesporno je da je nakon postupka legalizacije kuće na zemljištu formirana zasebna čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i koja se nalazi unutar utuženog dijela zemljišta prikazanog u vještvu.

-u zemljišnoj knjizi kao vlasnici čest zem. 710/50, 740/51 i 710/52 upisana je kao vlasnik Republika Hrvatska, au katastru kao posjednik je upisana Rimokatolička crkva sv. Jure, Gornje Ogorje

-potvrdom od 16. lipnja 1969. župnik Župnog ureda sv. Jurja u Ogorju odrekao se svih prava na utuženoj nekretnini u korist po. HT, prednika tužitelja. U potvrdi se navodi da se zemljište naziva "Župski pašnjak" nalazi poviše Maletića kuće.

-Hrvatske šume d.o.o. u potvrdi poslovnog broja klasa: st/24-01/3339, Urbroj. 15-00- 05/02-24-04 od 16. prosinca 2024. navode kako čest. ze. 710/50 i 710/51 K. O. [katastarska općina] na dan stupanja na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, odnosno 16. listopada 1990. nisu obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima splitsko-omiško-trogirskog užen područja za razdoblje 1981. - 1990.

-povodom zahtjeva tužitelja Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Solin, rješenjem o izvedenom stanju od 30. rujna 2015. ozakonila je stambenu zgradu ukupne bruto površine 51,72 m2 izgrađene na čest. zem. 710/51 K.O. Gornje Ogorje

5.1. Tužitelj je vlasništvo određenog realnog dijela nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. HT, a potom daljnjom podjelom unutar obitelji što proizlazi kako iskazom njegovog oca JT tako i drugih svjedoka, a što se potvrđuje činjenicom da je tužitelj na predmetnom zemljištu izgradio kuću koju je legalizirana rješenjem iz 2015. godine.

5.2. U svojstvu svjedoka saslušan je svjedok JT, otac tužitelja, koji je izjavio da je njegov otac pok. HT od tadašnjeg fratra fra L zemljište kao obeštećenje jer mu je pomagao u izvođenju građevinskih radova na crkvi, a između ostalog je popravljao krov Crkve. Zemljište je ograđeno suhozidom, a njegov otac prvotno je zasadio ječam i voćke. Navedeno potvrđuje i svjedokinja KT koja je u Ogorju živjela do 1966. godine te navodi da je navedeno zemljište na kojoj je tužitelj izgradio kuću darovano pok. HT 1965. godine.

6. Kako se tužbom traži stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prije svega valja navesti kako je odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZVDSP) propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Tužitelj tvrdi kako se u ovom slučaju radi o kontinuiranom posjedu te da je vlasništvo nad dijelom sporne nekretnine stekao još za vrijeme važenja OGZ-a, , stoga je u ovom slučaju valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452. - 1477. OGZ po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od četrdeset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse.

6.1. Uzimajući u obzir da je stjecanje nastupilo prije važenja odredbe čl.388.4 ZV, ukinute odlukom USRH broj U-I-58/97 i 2. da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe s obzirom na stečena subjektivna građanska prava to se u rok dosjedanja uračunava i vrijeme prije 8. listopada 1991. jer se time u ovom slučaju ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 ),

6.2. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Prema odredbi iz st. 4. rok za dosjelost u odnosu na nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave dvostruko je duži od onih iz stavaka 2. i 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

6.3. Kako je već utvrđeno proizlazi kako prednik tužitelja ima valjanu pravnu osnov, odnosno potvrdu o priznanju prava vlasništva pa je time kvalificirani posjednik i to od 1969. godine, a njega niti njegove nasljednike nitko nije ometao u posjedu. Dakle, na tužitelja se primjenjuje rok redovne dosjelosti od 20 godina koji je zasigurno prošao od 1969. do podnošenja tužbe.

7. Slijedom svega iznesenog, prema stajalištu i utvrđenjima ovog suda odlučeno je kao u izreci.

8. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. ZPP- a.

8.1. Tuženik koji su zastupan po punomoćniku trošak je odmjeren tako što je sud imao u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) i to Tbr. 7., 8., 9., 42., 48. i 50., Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18 i 51/23., dalje: ZSP), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 37/23.),i priloženi popis parničnog troška.

8.2. Tako je tuženiku prema naznačenom vrijednosti predmeta spora od 11.000,00 kuna/1.459,95 eura u tužbi odmjeren trošak za svaku poduzetu radnju po 100 bodova i to temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav tužbe od 30. prosinca 2021. te temeljem Tbr. 9. t. 1. za pristup ročištu od 30. listopada 2024. i 14. veljače 2025. što ukupno iznosi 300 bodova, a pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura 600,00 eura s obračunatim PDV-om 750,00 eura čemu je potrebno zatraženi pristojba tužbe u iznosu do 26,54 eura i pristojbe na odluku u iznosu 53,09 eura eura što sveukupno iznosi 829,63 eura.

8.3. Sud nije obistinio trošak tužitelju za sastav podneska od 19. siječnja 2022. kojim dostavlja dokaz o uplati pristojbe ili trošak za sastav podneska od 10. siječnja 2025. kojim uređuje tužbeni zahtjev kojeg je uredio na prethodnom ročištu od 30. listopada 2024.

Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 25. ožujka 2025.

S U D A C

Branko Karaman

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- zz tuženika

- u spis