Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Psp-11/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sisku, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, u pravnoj stvari tužiteljice TR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Draganu Crnkoviću, odvjetniku iz Siska, protiv tuženice BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoći odvjetnika u Zajedničkom odvjetničkom uredu Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek, Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 3, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne rasprave 13. veljače 2025., na ročištu za objavu odluke 25. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I/ Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice TR koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužena BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] smetala tužiteljicu TR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] dvorište od 241 m2 i kuća, [adresa] od 70 m2., u naravi drvarne- šupe i to na način da je 29. listopada 2022. ušavši u posjed tužiteljice postavila ogradu i time onemogućila pristup tužiteljici koja u predmetnoj nekretnini drži drva za ogrjev i ostale predmete za domaćinstvo, te se nalaže tuženici da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni ogradu , te joj se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće, uz naknadu troškova ovog postupka, a sve u roku 8 dana, pod prijetnjom ovrhe."

II/ Nalaže se tuženici BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužiteljici TR, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove postupka u iznosu od 664,82 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja tj. 25. ožujka 2025. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužbom od 10. 11. 2022. tužiteljica u bitnome navodi da se nalazi u mirnom posjedu nekretnine, u naravi drvarne – šupe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Posjed izvršava neprekidno od 1997. kada se doselila u nekretninu na kč. br. [katastarska čestica], u posjedu svoje tete, koja je iste godine preminula, a ona kao nasljednica nastavila živjeti u nekretnini. Sporna nekretnina na kojoj je drvarna se nalazi preko puta nekretnine u kojoj tužiteljica danas živi. Da je tužiteljica u posjedu sporne drvarne-šupe priznaje i tužena koja je preko odvjetničkog ureda dostavila poziv za mirno rješenje spora. Budući da je 29. listopada 2022. u popodnevnim satima tuženica postavila ogradu i onemogućila prilaz i ulaz tužiteljici u nekretninu u njenom posjedu, te joj time prouzročila materijalnu štetu i onemogućila pristup ogrjevnom drvetu, alatu, stvarima i opremi potrebnoj za domaćinstvo, odnosno samovlasno ju smetala u posjedu, tužiteljica predlaže donošenje rješenja kojim se utvrđuje smetanje posljednjeg mirnog posjeda nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi drvarne – šupe, i to na način da je 29. listopada 2022. postavila ogradu i time onemogućila pristup tužiteljici koja u predmetnoj nekretnini drži drva za ogrjev i ostale predmete za domaćinstvo, te da se naloži tuženici da uspostavi prijašnje posjedovno stanje tako da ukloni ogradu, te joj se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće, uz naknadu troškova ovog postupka, a sve u roku 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Osim navedenog, tužiteljica je u sklopu tužbe predložila i određivanje privremene mjere kojim bi se tuženici naložilo uklanjanje i otvaranje dijela ograde te zabranjuje takvo daljnje postupanje.

2. Rješenjem Psp-11/2022-2 od 11. 11. 2022. tužiteljica je pozvana da dopuni tužbu i privremenu mjeru, nakon čega je ista podneskom od 16. 11. 2022. dopunila tužbu na način da je odredila nekretninu u odnosu na koju usmjerava tužbu i privremenu mjeru, odnosno zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] dvorište od 241 m2 i kuća, [adresa] od 70 m2.

3. U odgovoru na tužbu tuženica osporava sve navode iz tužbe te ističe da na strani tužitelja ne postoji posljednji mirni posjed kao kvalifikatorni oblik nužan za zaštitu posjeda. Navodi u bitnom da je vlasnikom nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je uvedena u posjed cijele nekretnine pa tako i predmetne šupe-drvarne te od ranijeg vlasnika nije bila upoznata da bi bilo tko treći polagao pravo na bilo koji dio zemljišta odnosno nekretnine. Ukazuje da tužiteljica nema dokument temeljem kojeg temelji pravo posjedovanja i korištenja, a osim toga navodi da je drvarna napuštena te u vrlo lošem stanju pa je sukladno čl.28 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužiteljica napustila posjed iste. Tuženica potvrđuje da je u rujnu 2022. putem ovlaštenog geodete utvrdila međe sa susjedom česticom i postavila ogradu. Poziv upućen od strane tužene, tužiteljici pisanim putem, radi iseljenja dokazuje da tužena nema mirni posjed, a isto je upućeno radi toga što tužena radi izbjegavanja spora nije željela dozvoliti rušenje dok se tužiteljica ne izjasni i eventualno ne dokaže da su stvari njezine. Protivi se i prijedlogu za određivanjem privremene mjere, te predlaže sudu da odbije tužbu i prijedlog za izdavanjem privremene mjere kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Rješenjem o osiguranju broj Psp-11/2022-9 od 5. 12. 2022. određena je, radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice, privremena mjera na način da je tuženici naloženo odmah, a najkasnije u roku od 4 sata od primitka rješenja, uklanjanje i otvaranje dijela ograde koja se nalazi na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] dvorište od 241 m2 i kuća [adresa] od 70 m2 i to u širini od najmanje 2 m, a koja priječi pristup drvarni – šupi koja je u posjedu tužiteljice te joj se zabranjuje svako daljnje takvo postupanje i poduzimanje bilo kakvih građevinskih radova u iste ili slične svrhe, a sve pod prijetnjom izricanja novčane kazne, u visini 5.000,00 kn / 663,61 Eur (fiksni tečaj konverzije 7,53450).

5. Tuženica je protiv rješenja o određivanju privremene mjere uložila žalbu, nakon čega je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-67/2023-2 od 25. siječanja 2023. odbijena žalba kao neosnovana te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje, pri čemu je između ostalog navedeno:

"…9. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica – predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine i da bi joj bez određivanje privremene mjere mogla nastati nenadoknadiva šteta pa da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere. Naime, osnovano sud prvog stupnja zaključuje na temelju dopisa tuženice – protivnice osiguranja od 31. listopada 2022. kojim ona poziva tužiteljicu – protivnicu osiguranja da roku od 8 dana isprazni šupu i oslobodi je od stvari i ogrjevnog drva da je tužiteljica – protivnica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje tražbine, a u situaciji kada joj je u mjesecu studenom onemogućen pristup ogrjevnim drvima i drugu kumulativno propisanu pretpostavku – vjerojatnost postojanja nenadoknadive štete, čime su ispunjenje pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 347. st. 1. t. 7. OZ…."

6. Na ročištu za glavnu raspravu 13. veljače 2025. punomoćnik tužiteljice je ukazao na očitu omašku u prijedlogu tužbenog zahtjeva i gdje je umjesto pravilnog z. k uloška [broj ZK uloška], pogrešno naveden z. k uložak [broj ZK uloška], pri čemu je katastarska općina i čestica pravilno označena.

U odnosu na dokazni postupak

7. U sklopu dokaznog postupka je izvršen uvid u dostavljenu tužbu sa zahtjevom za kupnju nekretnine, fotografijama, pozivom tuženice za mirnim rješenjem spora (str. 1- 9 spisa), podnesak tužiteljice od 16. 11. 2022. sa ispravkom tužbe te kopijom zk izvatka ( str. 13-18 spisa), odgovor na tužbu sa fotografijama (str. 24-27 spisa), presliku naljepnice o provedenom brzom pregledu nekretnine ( str. 31 spisa), fotografije (str. 51-52, 54-55 te 57-59 spisa), izvod iz Katastarskog plana (str. 64 spisa), podnesak tužiteljice od 14. studenog 2024. sa zahtjevom za otkup, presudom OS Sisak P-317/94 od 23. ožujka 1994., zapisnik o bodovanju stana, uvjerenje o prebivalištu, smrtni list (str. 66-74 spisa). Osim uvida u navedenu dokumentaciju, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka NR i PR, te dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika kao stranka u postupku.

8. Uvidom u poziv datiran sa 31. 10. 2022. je utvrđeno da je tuženica putem odvjetnika pozvala tužiteljicu na mirno rješenje spora i ispražnjenje šupe koja se nalazi na nekretnine tuženice. Tuženica je pri tome u dopisu ukazala da smatra kako tužiteljica nema nikakva prava jer šupu nije gradila, a osim toga riječ o potencijalno opasnom objektu predviđenom za rušenje, radi čega je pozvala tužiteljicu da u roku od 8 dana isprazni šupu i oslobodi istu od stvari i ogrjevnog drveta.

9. Saslušana u svojstvu svjedoka NR je u bitnom iskazala da od rođenja živi u [adresa], a dobro poznaje kako tužiteljicu, tako i tuženicu. Kada joj je pokazan izvod iz katastarskog plana ( koji prileži str. 64 spisa ) je potvrdila da živi u nekretnini na kč. br. [katastarska čestica]. Riječ je o starijoj kući, dvojnom objektu koji dijeli sa tužiteljicom a koja živi na kč. br. [katastarska čestica]. Točno preko puta njene nekretnine se nalazi kč. br. [katastarska čestica] te je riječ o obiteljskoj kući brata svjedokinje. Tuženica ima kuću i nekretninu na kč. br. [katastarska čestica]. Između nekretnine tuženice i kuće brata svjedokinje postoji jedna livada, razmak, a preko koje se dolazi do ukupno pet drvenih šupa/drvarni, koje pripadaju stanarima. Riječ je o nekretninama koje uživaju više desetaka godina, u konkretnom slučaju su i roditelji svjedokinje npr. uživali drvarnu koju ona uživa sada. Kada su joj pokazane fotografije na str. 54 i 55 te 58 i 59 spisa svjedokinja je potvrdila da se na njima vide drvarne. One su spojene jedna na drugu, a prema bačvi koja je vidi na slikama može potvrditi da vrata iza te bačve čine ulaz u drvarnu koju koristi tužiteljica. Drvarna tuženice nalazi odmah do nje desno gledajući iz drvarne. Svjedokinji je poznato da tužiteljica samostalno uživa predmetnu drvarnu više od 20 godina, a po svojoj pokojnoj teti T i znatno dulji vremenski period. Tužiteljica danas živi u kući u kojoj je živjela njezina teta, a ta nekretnina je imala pripadajuću drvarnu, kao i nekretnina svjedokinje, s druge strane ceste. Svjedokinji je također poznato da je tužiteljica i u listopadu 2022. u drvarni držala drva za ogrjev, kao i da je pristup u drvarnu tada bio onemogućen tužiteljici postavljanjem ograde od strane tuženice. Pojašnjava da od 5 drvarni u nizu njezina je prva, zatim od tužiteljice, potom od tuženice te još dvije od susjeda. Drvarna tuženice je spojena sa njezinim dvorištem jer se njezina kuća za razliku od njihovih, nalazi na toj strani gdje su drvarne. Ograđivanjem svjedokinja nije onemogućena u pristupu svojoj drvarni koja graniči sa tužiteljičinom. Kada joj se pokazuju fotografija na str. 6 i 7 spisa potvrđuje da je vidljivo stanje prije i nakon postavljanja ograde, pri čemu je na fotografiji str. 6 spisa vidljiva i sama kuća tuženice. Što se tiče zemljišno knjižnog položaja drvarni, misli da se nalaze na zemlji koja pripada gradu odnosno ranije Općini, a svjedokinja nije zk vlasnica svoje drvarne iako ju uživam desetljećima. I kada je otkupila stan na ugovoru je bila navedena drvarna. Drvarnice su spojene u nizu jedna do druge. Od tih u nizu tužiteljica koristi jednu drvarnicu, a sada su si napravili drugu u vrtu iza kuće.

10. Iskazu svjedokinje NR sud je priklonio vjeru u cijelosti nalazeći kako ista jasno, razumljivo, logično i nepristrano ukazuje na sve okolnosti koje su od utjecaja na predmet konkretnog postupka. U tom smislu svjedokinja jasno ukazuje da je u dobrim odnosima sa obje stranke, nakon čega pojašnjava da živi u dvojnom objektu koji dijeli sa tužiteljicom, te da obje posjeduju drvarne sa druge strane ceste gdje se nalazi kuća tuženice. Svjedokinja je pomoću materijalne dokumentacije u vidu katastarskog plana i dostavljenih fotografija koje su joj pokazane na ročištu, na nedvosmislen način pojasnila i identificirala konkretnu drvarnu koju uživa tužiteljica ( pri čemu je riječ o jednoj od ukupno 5 drvarni ), te osim toga jasno ukazala da je tuženici u listopadu 2022., postavljanjem ograde od strane tuženice, onemogućen pristup u drvarnu u kojoj je držala drva za ogrjev.

11. Saslušan u svojstvu svjedoka PR je u bitnom iskazao da je bratić tuženice te mu je poznato da je ona 2019. kupila nekretninu u koju se uselila, a iza koje se nalazi neodržavan drveni objekt. Bio je sa sestričnom u katastru te su osim toga i sami gledali na katastarskom nacrtu i utvrdili da se taj cijeli neodržavani drveni objekt nalazi na nekretnini tuženice. Nije mu poznato da bi se tamo nalazilo više drvarnica koje bi koristili više korisnika. Sa tužiteljicom su jednom prigodom pokušali razgovarati ali im se obraćala autoritativno. Nema saznanja da bi tuženica 2019. osporavala posjed šupe tužiteljici. Nije vidio da bi tužiteljica koristila drvarnu, ali je čuo da je rekla kako ju koristi i u njoj drži stvari. Potvrđuje da kada je tuženica 2019. ušla u posjed svoje nekretnine, šupa nije bila ograđena.

Iskazu svjedoka PR sud je također priklonio vjeru u cijelosti ne nalazeći razloga suprotnom stajalištu.

12. Saslušana u svojstvu stranke tužiteljica je u bitnom iskazala kako od 1997. živi u nekretnini koju je posjedovala njezina teta B koja je preminula te iste godine, a tamo je živjela od 70-ih godina. Kuća se nalazi na gradskom, ranije općinskom zemljištu. Riječ je o više dvojnih objekata koji su imali pripadajuće drvarnice s druge strane ceste. Tužiteljičina teta je drvarnicu uživala prije nje, a nakon toga ona nastavlja na način da u njoj drži drva i stvari. Tuženica kupuje nekretninu u kojoj je danas, oko 2019., a prije nje je u toj kući živjela gospođa N koja je preminula. Iza te kuće se nalazi niz od ukupno pet drvarni. Tužiteljica uživa drvarnu koja se nalazi između drvarni NR i tuženice odnosno drvarne koju je uživala gospoda N. Ističe kako nikada nije bilo nikakvih problema sa posjedovanjem drvarne do dolaska tuženice te ranija vlasnica N nije sporila da posjed drvarni pripada njima. Ograda koja je postavljena u listopadu 2022. od strane tuženice je sprječavala slobodan prolaz do drvarne u kojoj su se tada nalazila drva. Kada je tuženica kupila svoju nekretninu 2019., nije joj izričito zabranila posjed drvarne, ali je na indirektan način ukazala kako smatra da je to njezino vlasništvo. Drvarna ima samo jedan ulaz, koji gleda prema ulaznim vrata stana tužiteljice te sa stražnje strane ne postoje vrata pa tako ni mogućnost ulaza.

13. Iskazu tužiteljice sud je priklonio vjeru u cijelosti pri čemu je takav iskaz u skladu sa ostalim provedenim dokazima ( materijalnom dokumentacijom, fotografijama a napose iskazom svjedokinje NR ). Tužiteljica je u tom smislu potvrdila činjenicu da je u posjedu drvarne koja se nalazi u sklopu drvenog objekta iza kuće tuženice i gdje se osim njezinog posjeda nalaze drvarne u posjedu još 4 osobe ( sa njom petero ) od čega se njezina drvarna nalazi između drvarne NR te drvarne u posjedu tuženice. Osim navedenog je iz iskaza tužiteljice ustanovljeno da se nalazi u posjedu predmetne drvarne sada više od 25 godina ( od 1997) osobno a po svojoj teti i prednici T dulje od 50 godina, pri čemu sa prednikom tuženice ( gospođom N ) nije bilo problema jer ista nije osporavala tužiteljici i njezinoj teti posjed.

14. Saslušana u svojstvu stranke tuženica je u bitnom iskazala da se 2019. odlučila za rješavanje stambenog pitanja pa je kupila stariju kuću od nasljednika N. Bila je riječ o sinu ili unuku gospođe koja se spominjala i koji su tu iznajmljivali prije kuću na adresi [adresa]. Prilikom uvođenja u posjed sin ili unuk od gospođe N joj je pokazao i dotrajali drveni objekt sa drvarnama i rekao da dvije drvarne pripadaju njoj, pri čemu je pokazao drvarnu koju sada koristi i drvarnu tužiteljice. Rekao joj je da krajnja drvarna pripada gospođi NR, a dvije na drugom kraju iza kuće da pripadaju drugim osobama. Stoga je mislila da je riječ o drvarni koja joj pripada, a to je potvrdila i putem Katastra te geodeta kojeg je dovela i koji su joj potvrdili činjenicu da se obje drvarne nalaze na zemljištu koje je kupila. Nije sporno da je dogovorila postavljanje ograde u listopadu 2022., a obzirom da je imala životinje, psa te bila uvjerena da je riječ o njenom vlasništvu. Po ulasku u posjed 2019. je pristupila raščišćavanju nekretnine u čemu joj je pomagao otac i kada je čistio, došla je tužiteljica te se usprotivila tome i ukazala da se radi o drvarni koju ona posjeduje. Tuženica se nije željela svađati sa tužiteljicom pa je pozvala bratića PR koji je došao zajedno sa njom radi pokušaja rješavanja i ukazivanja da se drvarna nalazi na njenom zemljištu. Kada je ušla u posjed, drvarnica je bila u derutnom stanju kao i danas te se zapravo radi o objektu koji je za rušenje. Tužiteljica danas ne koristi predmetnu drvarnu. U RH se vratila prošle godine u travnju te ju od onda nije tamo vidjela. Zbog privremene mjere je u nemogućnosti ograditi svoju nekretninu što joj stvara problem zbog životinja koje ima. Potvrđuje da je putem odvjetnice pismeno, misli prije nego je podigla ogradu, pozvala tužiteljicu da oslobodi drvarnu od stvari.

15. Iskazu tuženice sud je priklonio vjeru u svim dijelovima osim u dijelu u kojem navodi da tužiteljica danas ne koristi predmetnu drvarnu obzirom da je iskaz u tom dijelu suprotan navodima svjedoka NR i same tužiteljice, kao i dopisu koji je tuženica poslala putem odvjetnika u listopadu 2022. ( str. 8 spisa) i kojim i sama poziva tužiteljicu da napusti posjed šupe. U preostalom dijelu tuženici je priklonjena vjera pri čemu ista ukazuje na razloge u sklopu kojih je smatrala da ima pravo na posjed predmetne drvarne. Osim navedenog, tuženica ne spori da je upravo ona postavila ogradu kojom je onemogućen pristup drvarnici pri čemu je također ukazala na razloge za takvo postupanje ( ograđivanje svoje nekretnine i posjedovanje životinja).

16. Uvidom u dostavljeni zemljišno knjižne izvatke ( str. 64 spisa) je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica] od 311 m2, koja se sastoji od dvorišta od 241 m2 te kuće, [adresa].

U odnosu na primjenu materijalnog prava

17. Odredba čl. 18. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09, 143/12, i 152/14.; u nastavku: ZV) propisuje da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

Čl. 19. ZV-a uređuje načelo trajnosti posjeda te propisuje da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

Odredbom čl. 20. st. 1. i 2. ZV-a je određeno kako je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

Odredba čl. 21. st. 3. ZV-a određuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

Čl. 22. ZV-a uređuje sudsku zaštitu posjeda te propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice i prigovore tuženice

18. Predmet postupka u konkretnom slučaju predstavlja tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži utvrđenje da je smetana u posljednjem mirnom posjedu objekta koji u naravi čini drvarna – šupa, smještena na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], i to na način da je 29. listopada 2022. tuženica postavila ogradu i time onemogućila pristup drvarni u kojoj tužiteljica drži drva za ogrjev i ostale predmete za domaćinstvo, te potom nalog za uspostavom prijašnjeg posjedovnog stanja te zabranom takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

19. Iz navedenog proizlazi da je u konkretnom slučaju predmet postupka usmjeren na zaštitu posjeda kao specifično subjektivno pravo posjednika koje smetanjem posjeda nastaje na temelju zakona.

20. U tom smislu prije svega valja ukazati kako u sudskom postupku za smetanje posjeda se utvrđenje ograničava na raspravljanje činjenica i provođenje dokaza glede posljednjeg stanja posjeda te utvrđenje samog čina smetanja.

21. U načelu se štiti svaki posjed, odnosno onaj koji je faktičan, posljednji i miran ( čl. 21. st. 1. ZV-a). Miran je u načelu svaki posjed, odnosno jedino neistinit posjed nije miran, ali samo u odnosu na određenu osobu i samo kroz određeno vrijeme ( čl. 18. st. 2. ZV-a).

22. Stoga sudsku zaštitu u postupku smetanja posjeda može ostvariti svaki faktični, posljednji i mirni posjednik u slučaju kada uspije dokazati čin smetanja odnosno određeno djelovanje ili akt oduzimanja ili uznemiravanja posjednika u posjedovanju, pri čemu se zaštita utvrđuje i pruža isključivo prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i samo pravo na posjed odnosno korisnost čina smetanja sa stajališta kakvog društvenog, javnog ili sličnog interesa.

23. U konkretnom slučaju provedenim postupkom je nedvosmisleno utvrđeno kako je tužiteljica u listopadu 2022. predstavljala faktičnog, posljednjeg i mirnog posjednika drvarnice – šupe u odnosu na koju traži sudsku zaštitu posjeda, pri čemu za samo smetanje posjeda nije od utjecaja činjenica prema kojoj se predmetna drvarna nalazi na nekretnini u zemljišno-knjižnom vlasništvu tuženice.

24. Naime, u sklopu iskaza svjedokinje NR koja je na temelju katastarskog plana i dostavljenih fotografija locirala i identificirala predmetne nekretnine, je utvrđeno ( te nije sporno ) da se na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi dvojni objekt koji dijele tužiteljica i svjedokinja NR na način da tužiteljica živi u objektu na kč. br. [katastarska čestica] a svjedokinja NR na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

25. Dvojni objekt se nalazi u [adresa] u gradu [adresa], a za predmet postupka je od utjecaja utvrđena činjenica prema kojoj posjednici tih dvojnih objekata uživaju drvarne – šupe koje se nalaze na suprotnoj strani ulice, odnosno na čestici 1672/18 koja je u vlasništvu tuženice i na kojoj se nalazi njezina kuća.

26. U tom smislu je iz iskaza svjedokinje NR, tužiteljice, ali i same tuženice, utvrđeno da se iza i pokraj nekretnine koja je u vlasništvu tuženice (kč. br. [katastarska čestica]) i koja se nalazi preko puta dvojnog objekta u posjedu tužiteljice i NR, nalazi niz od ukupno 5 drvarnica ( jasno vidljivih na dostavljenim fotografijama str. 6, 7. i 58 spisa).

27. Iz iskaza NR i tužiteljice je utvrđeno da posjed jedne od drvanica pripada svjedokinji NR, do čije drvarnice se nalazi druga u posjedu tužiteljice, potom drvarna u posjedu tuženice te potom još dvije drvarnice u posjedu trećih osoba.

28. Konkretna drvarnica – šupa je identificirana putem fotografija (str. 6-7., 51- 52, 54-55 te 57-59 spisa), pri čemu je svjedokinja NR pojasnila da se na str. 6 i 7 spisa upravo vidi stanje prije i nakon postavljanja ograde, putem koje je tužiteljici onemogućen pristup i posjed drvarnici, dok se na fotografijama ( str. 58 i 59 ) vidi bačva ispred drvenih vrata koje čine ulaz u drvarnu tužiteljice.

29. Nadalje, u postupku nije sporno da je tuženica krajem listopada 2022. postavila žičanu ogradu kojom je onemogućila pristup u drvarnicu koja se nalazi u posjedu tužiteljice, pri čemu opravdanje za takvo postupanje tuženica pronalazi u tvrdnji da se drvarna i ulaz u nju nalaze na nekretnini u njezinom vlasništvu.

30. Glede navedenog valja ponoviti da kako se u postupku poput ovog utvrđenje činjenica ograničava isključivo na posljednje stanje posjeda prije čina smetanja, to zemljišno-knjižno vlasništvo nekretnine na kojoj se nalazi drvarna nije od utjecaja na predmet ovog postupka, pa prigovori tuženice istaknuti u tom smjeru nisu osnovani niti relevantni za ovaj postupak.

31. Kako nije sporno da je tuženica postavljenjem ograde onemogućila pristup drvarni – šupi, to je od utjecaja na konačnu odluku odgovor na pitanje da li tužiteljica predstavlja faktičnog posljednjeg i mirnog posjednika, pri čemu se mirnoća svakog posjeda pretpostavlja jer jedino neistinit posjed nije miran, ali samo u odnosu na određenu osobu i kroz određeno vrijeme ( čl. 18. st. 2. ZV-a).

32. U odnosu na takvo sporno pitanje valja ukazati da je provedenim postupkom jasno utvrđeno da je upravo tužiteljica u listopadu 2022. bila u posljednjem mirnom posjedu drvarnice, a budući se nalazi u posjedu konkretne drvarnice – šupe dulje od 25 godina osobno ( odnosno od 1997. kada dolazi živjeti kod svoje sada pokojne tete P ) a po teti i prednici dulje od 50 godina, obzirom da je i sama teta uživala drvarnicu od 70-tih godina prošlog stoljeća.

33. Navedeno je nedvosmisleno utvrđeno temeljem iskaza tužiteljice i svjedokinje NR ( koja predstavlja osobu u posjedu drvarnice do tužiteljičine ) i koja je nedvosmisleno potvrdila činjenicu da upravo tužiteljica koristi drvarnicu kroz dugogodišnji period na način da u istoj drži ogrjev.

34. Stoga, kako posjed tužiteljice u odnosu na konkretnu drvarnu nije pribavljen silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, već se temelji na faktičnom posjedovanju osobno i putem prednika kroz više desetaka godina, to je isti istinit ( čl. 18. st. 2. ZV-a), a kako u postupku nije sporno da je upravo tuženica krajem listopada 2022. postavljanjem žičane ograde onemogućila tužiteljici pristup drvarni, to je riječ o činu smetanja posjeda koji se može štititi u sudskom postupku utemeljenom na čl. 22. ZV-a.

35. Pri tome prigovori tuženice izneseni u smislu čl. 28. ZV-a odnosno tvrdnje da je predmetna drvarna napuštena i da je tužiteljica napustila posjed iste, nisu osnovani, obzirom da je provedenim postupkom jasno utvrđeno da je tužiteljica bez obzira na očiglednu dotrajalost drvenog objekta isti koristila u trenutku smetanja posjeda na način da je u njemu držala ogrjevno drvo, jednako kao i ostalih 4 korisnika drvarnica ( obzirom da je riječ o 5 različitih posjednika ) između kojih su i sama tuženica te svjedokinja NR.

36. Stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice u konkretnom slučaju osnovan pa je temeljem čl. 22. ZV-a valjalo isti usvojiti i odlučiti kao pod točkom I/ izreke.

37. Tužiteljica u skladu sa uspjehom u sporu ostvaruje pravo na naknadu parničnog troška u smislu čl. 154., 155. i 164. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023. ) a koji se odnosi na jednokratni iznos nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 250 bodova odnosno 500 eura temeljem Tbr. 7.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, na koji iznos tužiteljica ostvaruje pravo na porez na dodanu vrijednost od 125,00 eura temeljem Tbr. 46. Tarife, te trošak pristojbe na tužbu i rješenje o smetanju posjeda u iznosu od 19,91 eura za svaki odnosno 39,82 eura ( čl. 4. st. 1. toč. 1. i 4. Zakona o sudskim pristojbama „Narodne novine“ broj: 118/2018 i 51/2023 ), odnosno ukupni iznos od 664,82 eura.

38. Stoga je slijedom svega navedenoga odlučeno kao u izreci.

Sisak, 25. ožujak 2025.

Sudac

Vedran Medaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa ovog rješenja, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženici po pun.