REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1238/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu tog suda Adeli Turkalj, u pravnoj stvari tužitelja RV iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Dominiku Musulinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Zaprešić d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, Zaprešić, Zelengaj 15, OIB-96412232479 zastupanog po punomoćniku Inoslavu Korinčiću, odvjetniku iz Zaprešića, radi utvrđenja nedopuštenosti Odluke o otkazu i vraćanja na rad, nakon glavne i javne rasprave zaključene 17. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja Gabrijela Domagoja Džimbeka, odvjetnika, zakonskog zastupnika tuženika Domagoja TV i zamjenika punomoćnika tuženika Filipa Tucmana, odvjetnika, 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

" I. Utvrđuje se da nije dopuštena Odluka o otkazu Klasa: 325-01/23-001/20, Urbroj: 238/33-163/23-01 od 1.8.2023.g., a kojom je tuženik Zaprešić d.o.o., Zaprešić, Zelengaj 15, OIB: 96412232479, tužitelju RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otkazao važeći ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 31.1.2007.g.

II. Utvrđuje se da radni odnos zasnovan ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 31.7.2007. između tuženika Zaprešić d.o.o., Zaprešić, Zelengaj 15, OIB: 96412232479 i tužitelja RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nije prestao te se nalaže tuženiku tužitelja vratiti na radno mjesto, odnosno odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Zaprešić d.o.o., Zaprešić, Zelengaj 15, OIB: 96412232479, naknaditi tužitelju RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

II Nalaže se tužitelju RV iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] da tuženiku Zaprešić d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, Zaprešić, Zelengaj 15, OIB-96412232479 u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 500,00 eur odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 11. rujna 2023. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika radi utvrđenja Odluke o otkazu nedopuštenom i vraćanja na rad. U tužbi navodi da je zasnovao radni odnos s tuženikom na neodređeno vrijeme na temelju Ugovora o radu od 31. siječnja 2007. te da je na temelju važećeg Ugovora o radu i pripadajućih mu Aneksa i Dodatka obavljao poslove pod nazivom „Radnik na odvozu otpada“. Također navodi da je tuženik 1. kolovoza 2023. donio Odluku o izvanrednom otkazu njegovog Ugovora o radu, a protiv koje je uložio zahtjev za zaštitu prava, s time da je tuženik isti zaprimio 21. kolovoza 2023. Nadalje navodi da je njegov zahtjev za zaštitu prava tuženik odbio Odlukom od 4. rujna 2023.

Smatra da je Odluka o otkazu neosnovana i nedopuštena te ju osporava, obzirom da u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za izvanredno otkazivanje radnog odnosa na koje se pozvao tuženik.

Vezano za alkoholiziranost na radnom mjestu, čini nespornim da je dana 4. srpnja 2023. napuhao 0,32 promila na radnom mjestu, međutim ističe da sukladno sudskoj praksi nije svaka alkoholiziranost razlog za izvanredni otkaz, već samo ona koja bi predstavljala osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa. Navodi kako je prvi put u svojem 25 godina dugom radnom vijeku kod poslodavca bio pod utjecajem alkohola na radnom mjestu, s time da iz dostavljene Odluke o otkazu i njegovog dosjea ne proizlazi da je prije predmetnog slučaja dolazio na posao pod utjecajem alkohola ili da je konzumirao alkohol na radnom mjestu. Ističe kako mu je u predmetnom slučaju utvrđen relativno mali stupanj alkoholiziranosti (0,32 g/kg – za osobe s koncentracijom alkohola u krvi u rasponu od 0,00 do 0,50 g/kg smatra se da se nalaze u trijeznom stanju) te s obzirom da je kod tuženika radio na mjestu odvoza otpada za zaključiti je kako kod tako utvrđene alkoholiziranosti, ne bi bio u bitnome onemogućen u obavljanju radnih zadataka i ispunjavanju svojih radnih obveza. Naglašava da utvrđena alkoholiziranost nedvojbeno predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa, ali ista u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sve navedene okolnosti predmetnog slučaja (prvi evidentirani slučaj alkoholiziranosti, niska razina alkohola u organizmu te mogućnost obavljanja poslova pod navedenom količinom alkohola), ne predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, zbog kojih uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa ne bi bio moguć. U cijelosti osporava ostale navode tuženika iz Odluke o otkazu kao neosnovane, netočne i bez uporišta u materijalnim dokazima. Ističe da ukoliko i postoje određene nesuglasice njega s drugim radnicima, isto zasigurno ne predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa niti razlog za izvanredni otkaz Ugovora o radu pri čemu se apsurdnim i nedokazanim ukazuju navodi tuženika o njegovom navodnom namjernom ozljeđivanju skakanjem s kamiona radi ostvarivanja probitaka privremene nesposobnosti za rad i naknade štete. Nadalje, posebno osporava navode tuženika da je protivno načelu savjesnosti i poštenja zadržao nepripadno stečen iznos novca kojeg mu je računovodstvo tuženika omaškom preplatilo prilikom obračuna i isplate plaće. Ističe da je po primitku obavijesti od tuženika da je došlo do greške u isplati plaće i zahtjeva za povrat izrazio spremnost da u cijelosti vrati navedeni iznos, ali nije bio u mogućnosti od jednom vratiti cijeli iznos, već u više rata.

Slijedom navedenoga, smatra da poslodavac provodi šikaniranje u odnosu na njega te predlaže da sud utvrdi da je Odluka o otkazu od 1. kolovoza 2023. nedopuštena, da mu radni odnos kod tuženika nije prestao te da se naloži tuženiku da ga vrati na radno mjesto, odnosno odgovarajuće radno mjesto. Također potražuje troškove postupka sa kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne spori da je tužitelj bio njegov radnik zaposlen na radnom mjestu radnika na odvozu otpada. Također ne spori da je tužitelj uložio zahtjev za zaštitu prava, s time da ističe da šikanoznog postupanja prema tužitelju nikada nije bilo te u cijelosti ostaje kod svih navoda Odluke o otkazu od 1. kolovoza 2023., kao i kod navoda Odluke od 4. rujna 2023. Ističe da je radno mjesto „Radnik na odvozu otpada“ radno mjesto na poslovima s posebnim uvjetima rada na kojima je posebnim Pravilnikom alkoholiziranost propisana kao apsolutna kontraindikacija. Također ističe da je specijalno vozilo za prijevoz otpada opremljeno posebnim mehanizmima kod kojih postoji povećana opasnost od zahvaćanja dijelova tijela hidraulikom, pada s visine i opasnosti za sve sudionike u prometu jer se radni proces odvija u prometu te slijedom navedenog smatra da alkoholiziranost treba sagledati u kontekstu opasnosti po život i zdravlje radnika i svih sudionika u prometu. Nadalje ističe da je iz Procjene rizika razvidno da je radnik na odvozu otpada izložen: mehaničkim opasnostima, opasnostima od padova, kemijskim štetnostima, fizikalnim štetnostima, buci, biološkim štetnostima, statodinamičkim naporima, psihofiziološkim naporima i opasnostima u prometu.

U odnosu na tvrdnju tužitelja da je u konkretnom slučaju utvrđen relativno mali stupanj alkoholiziranosti, ističe da je alkoholiziranost radnika utjecala na pravovremeno i uredno izvršavanje obveza osobnog obavljanja posla kojeg zbog utvrđene alkoholiziranosti nije mogao izvršavati, već je morao biti udaljen s posla sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

Ističe da je vozilo za odvoz otpada specijalno vozilo koje predstavlja opasnu stvar, a obavljanje komunalne djelatnosti sakupljanja komunalnog otpada je djelatnost od koje potječe povećana opasnost od nastanka štete u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima te slijedom navedene zakonske odredbe za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.

Nadalje ističe i da je tužiteljeva alkoholiziranost utjecala na pravovremeno i uredno izvršavanje njegovih obveza budući je morao biti udaljen s posla, a alkoholiziranost u tom kontekstu predstavlja radnikovu nemarnost jer se uredno pojavio na poslu i krenuo u obavljanje posla, znajući da taj posao ne može i ne smije obavljati pod utjecajem alkohola i zbog navedenog je došlo do poremećaja u organizaciji odvoza otpada koji je proces koji se odvija u točno određenom vremenskom rasporedu. Dodatno ističe da je do tužiteljeve alkoholiziranosti došlo u vrijeme godišnjih odmora djelatnika, a slijedom navedenog nije bila moguća preraspodjela poslova između djelatnika RJ Gospodarenje otpadom te je zbog nemogućnosti tužitelja da osobno obavlja rad, Voditelj bio izložen izrazito neugodnoj situaciji jer je u kratkom vremenu trebao organizirati rad drugog djelatnika te je u konačnosti njegov posao obavio djelatnik iz druge radne jedinice.

Skreće pažnju i na ponašanje tužitelja nakon utvrđene alkoholiziranosti i poziva na iznošenje obrane, a kojim ponašanjem je u potpunosti omalovažio propisanu proceduru testiranja utvrđenu Pravilnikom o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti društva Zaprešić d.o.o. navodeći da: „alkotest nije bio po redoslijedu Zakona o radu, ja smatram da najprije moraju dati alkotest svi koji sumnjaju u mene pa onda ja RV“ čime je samo dodatno pokazao nepoštovanje te je jasno dao do znanja što misli o internim pravilima Poslodavca, kao i odredbama Zakona o zaštiti na radu o koje se tijekom radnog odnosa već ogriješio što je razvidno i iz pravomoćne presude Visokog upravnog suda, a u kojoj je vezano uz ozljede nastale 10. travnja 2019. utvrđeno da je više faktora dovelo do njegove ozljede, a koje se u konačnici mogu pripisati njegovom nesavjesnom odnosno neodgovornom ponašanju na radnom mjestu.

Naglašava da tužitelju nije otkazan Ugovor o radu samo zbog utvrđene alkoholiziranosti nego i zbog krajnje neprimjerenog ponašanja prema kolegama i direktoru društva na što je pisano upozoren 30. lipnja 2023., s time da je usmeno upozoren godinu prije radi fizičkog odgurivanja kolegice OV.

Također naglašava da su vozači na odvozu otpada s kojima je tužitelj radio na liniji podnijeli poslodavcu dopis u kojem su iznijeli problematiku teško i trajno narušenih odnosa s tužiteljem, a Voditelj RJ Gospodarenje otpadom bio je izložen situaciji da nema mogućnost više smjestiti radnika niti na jednu liniju jer su vozači redom odbili voziti vozilo dok je tužitelj jedan od radnika na odvozu otpada zbog potpunog gubitka povjerenja. Navodi da je u vezi s tim održan sastanak gdje su vozači iznijeli brojne pojedinačne situacije o kojima poslodavac do održanog sastanka nije imao saznanja, a koje govore u prilog potpuno neprimjerenog, nekolegijalnog, krajnje drskog, ali i iznimno opasnog ponašanja tužitelja. Ističe da tužitelj niti prema direktoru Društva nije imao očekivan stupanj poštovanja, već je prilikom sastanka održanog dana 20. lipnja 2023. u Uredu direktora krajnje neprimjerenim tonom izjavio da nije kriv za pogrešku u obračunu plaće i zlurado je dao do znanja da nepripadno isplaćeni iznos ne namjerava vratiti, nije htio zaprimiti niti ispravak platne liste niti poziv na povrat previše isplaćenog iznosa, već je demonstrativno izašao iz ureda, s time da je nakon razgovora s direktorom opet potpuno neprimjereno ušao u sobu kolegice OV i vikao na nju da će zbog nje dobiti otkaz. Također ističe da je tužitelju zbog navedenih postupaka izdano upozorenje uz mogućnost otkaza Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem kojeg je radnik opet odbio primiti nakon što ga je pročitao. Nadalje, ističe da krajnje neprimjereno ponašanje tužitelja nije izostalo niti nakon poziva na iznošenje obrane vezano uz mogućnost izvanrednog otkaza Ugovora o radu gdje je tužitelj izrazito agresivno nastupio prema referentici za kadrovske poslove i zaštitu osobnih podataka, gospođi CV optuživši ju da ga je izdala, da je protiv njega, da mu je dala da potpiše nešto što nije vidio (iako mu je dan ranije uručila samo poziv na iznošenje obrane te je potpisao samo potvrdu da je zaprimio poziv), čime je kod nje izazvao također osjećaj straha i bojazni. Naglašava da prijetnje zaposlenicima, djelatnicima Društva nisu prestale niti nakon prestanka Ugovora o radu izvanrednim otkazom.

Vezano za ozljedu na radu od 30. lipnja 2023., direktor društva naložio je provođenje interne istrage te dopunu izjave o trenutku nastanka ozljede od strane radnika BV i vozača HV, a interna istraga je dovršena donošenjem zapisnika 25. srpnja 2023. te je zaključeno da opis događaja od strane ozlijeđenog radnika (tužitelja) ne odgovara činjenicama utvrđenim internom istragom. Vezano uz navode tužitelja o zadržavanju nepripadno stečenog iznosa novca koje mu je računovodstvo tuženika omaškom preplatilo, ističe da je dopis u kojem je navodno izrazio spremnost da vrati navedeni iznos motiviran isključivo izbjegavanjem štetnih posljedica, jer je nakon ponude poslodavca da vrati navedeni iznos u 12 rata, isto odbio čime je samo pokazao da nema pravu namjeru vraćanja sredstava koja je nepripadno zadržao. Naglašava da je takvo ponašanje tužitelja dovelo do dubokog razočaranja poslodavca u njega, njegov moralni integritet i sustav osobnih vrijednosti. Nadalje naglašava da poslodavac ima legitimno očekivanje od radnika da poštuju zakonske odredbe Zakona o zaštiti na radu i internih propisa poslodavca koji su doneseni radi zaštite zdravlja radnika. Ističe da ima pravo u svojoj organizaciji stvoriti ugodnu atmosferu stvaranjem kvalitetnih međuljudskih odnosa, pozitivnom odnosu povjerenja između radnika, kolega i poslodavca, a tužitelj je odnos povjerenja nepovratno narušio unatoč upozorenjima poslodavca o neprihvatljivosti ponašanja suprotnom temeljnim vrijednostima društva. Također naglašava da je ponašanje tužitelja izazvalo nelagodu, strah i zabrinutost kod većeg broja djelatnika tuženika, što je dovelo do toga da uz uvažavanje svih okolnosti nastavak radnog odnosa s tužiteljem nije moguć.

Slijedom navedenog protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije i naloži tužitelju da mu naknadi troškove postupka.

3. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 1. kolovoza 2023. (str. 5-13 spisa), zahtjev za zaštitu prava od 18. kolovoza 2023. s povratnicom (str. 14 i 15 spisa), Odluku tuženika o zahtjevu za zaštitu prava od 4. rujna 2023. (str. 18-19 spisa). Ugovor o radu od 31. siječnja 2007. (str. 40-41 spisa), Aneks I. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. travnja 2019. (str. 42 spisa), Dodatak II. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. rujna 2022. (str. 43 spisa), KU za radnike u Trgovačkom društvu Zaprešić d.o.o. od 1. rujna 2022. ( str. 44-81 spisa), Procjenu rizika, obrazac

-10 (str. 82-91 spisa), Pravilnik o testiranju na alkohol, droge i druga sredstava ovisnosti na radnom mjestu od 18. listopada 2021. s prilozima (str. 92-98 spisa), zapisnik o preventivnom testiranju alkoholiziranosti tužitelja po nalogu neposrednog rukovodioca od 4. srpnja 2023. (str. 99 spisa), presudu Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-1930/2021-9 od 10. svibnja 2022. s potvrdom pravomoćnosti (str. 100-105 i 106 spisa), poziv na iznošenje obrane od 27. srpnja 2023. s potvrdom o primitku poziva (str. 108-110 spisa), pisanu obranu tužitelja od 28. srpnja 2023. (str. 111 spisa), pisanu izjavu radnika BV od 24. srpnja 2023. (str. 112 spisa), prijavu događaja od 14. rujna 2023. s izjavom (str. 113 spisa), pisanu dopunu izjave vozača HV (str. 114 spisa), zapisnik o radu na sjednici radničkog vijeća tuženika od 13. listopada 2021. (str. 115 spisa), dopis vozača u radnoj jedinici Gospodarenje otpadom od 20. srpnja 2023. (str. 127-128 spisa), zapisnik o internoj istrazi ozljede na radu tužitelja od 29. lipnja 2023. (str. 129-130 spisa), upozorenje o mogućnosti otkaza Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 30. lipnja 2023. (str. 131-134 spisa), zapisnik o radu na sjednici radničkog vijeća tuženika od 31. srpnja 2023. (str. 135-136 spisa) i drugu dokumentaciju (str. 153-162 spisa).

4. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĆV (str. 190-193 spisa), ZV (str. 193-194 spisa), ČV (str. 197-199), LV (str. 199-201 spisa) te tužitelja (str. 202-204 spisa) i zakonskog zastupnika tuženika TV (str. 204-206 spisa).

5. Na ročištu održanom 17. veljače 2025. tuženik je odustao od preostalih dokaznih prijedloga.

6. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja da se priklopi spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-1763/23, a koji se vodi povodom tužbe ovdje tuženika protiv ovdje tužitelja radi stjecanja bez osnove, budući je isti ocijenio irelevantnim za rješenje ovog spora.

7. Na temelju provedenog postupka, a cijeneći dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP), sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Među parničnim strankama nije sporno da su tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o radu 31. siječnja 2007. na neodređeno vrijeme kojim je ugovoreno da će tužitelj obavljati poslove radnog mjesta Radnik na odvozu otpada te da je tužitelj sklopio Aneks I. kao i Dodatak II. navedenom Ugovoru (kojima su promijenjeni koeficijenti složenosti poslova), kao i da su tužitelju u vrijeme otkazivanja Ugovora o radu neposredno nadređeni bili LV, Voditelj RJ Gospodarenje otpadom i njegov pomoćnik ČV.

9. Također nije sporno da je tužitelj 4. srpnja 2023. došao na posao pod utjecajem alkohola te da mu je Odlukom o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 1. kolovoza 2023. otkazan Ugovor o radu sa pripadajućim Aneksom I i Dodatkom II.

10. Među parničnim strankama je sporno je li tuženik proveo postupak otkazivanja Ugovora o radu tužitelju u skladu sa odredbama Zakona o radu, je li postojao opravdani razlog za izvanredni otkaz Ugovora o radu tužitelju i je li poslodavac - tuženik u zakonskom roku otkazao tužitelju Ugovor o radu.

11. Iz zahtjeva za zaštitu prava proizlazi da ga je tužitelj sačinio 18. kolovoza 2023., a tuženik je isti zaprimio 21. kolovoza 2023. (što je vidljivo iz povratnice - str. 14 spisa), s time da se tuženik Odlukom od 4. rujna 2023. očitovao na zahtjev za zaštitu prava tužitelja na način da istom ne udovoljava i da Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju od 1. kolovoza 2023. ostaje na snazi.

Iz prijamnog štambilja punomoćnika tužitelja proizlazi da je navedenu Odluku tuženika od 4. rujna 2023. zaprimio 8. rujna 2023.

Kako je tužba u ovom predmetu podnesena 11. rujna 2023., ista je pravovremena, odnosno podnesena je u roku propisanom odredbom čl. 133. st.2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23, dalje ZR).

12. Iz zapisnika o radu na sjednici radničkog vijeća tuženika od 31. srpnja 2023. proizlazi da je na dnevnom redu bilo savjetovanje o namjeravanom donošenju odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju te da je nakon rasprave, a na temelju čl. 150. ZR-a radničko vijeće jednoglasno donijelo odluku kojom je suglasno sa donošenjem Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju.

Dakle, sud je utvrdio da je tuženik sukladno odredbi čl. 150. ZR-a, proveo postupak savjetovanja sa radničkim vijećem vezano za namjeravanu Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju.

13. Odredbom čl. 123. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zaprešić d.o.o. od 1. rujna 2022. propisano je da se radnik dužan u svom radu pridržavati općih radnih obveza kao i radnih obveza koje proizlaze iz Zakona i drugih propisa poslodavca te da između ostalog kršenje radnih obveza predstavlja otkazni razlog Ugovora o radu, a poglavito u slučajevima: 4. ako krši pravila u svezi sigurnosti zaštite na radu, 7. ako dolazi na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem droga, uzima alkohol ili droge na radnom mjestu i 14. svako drugo postupanje radnika kojima krši radne obveze.

14. Iz Procjene rizika poslovi radnika na odvozu otpada (poslovi tužitelja) predstavljaju posao s povećanim rizikom (s posebnim uvjetima rada) te su u istoj propisane opasnosti, štetnosti i napori, opasne situacije, izloženost radnika istima te posljedično oštećenje zdravlja kao i primjenjive mjere zaštite.

15. Odredbom čl. 16. st.1. Pravilnika tuženika o testiranju na alkohol, droge i druga sredstava ovisnosti na radnom mjestu od 18. listopada 2021. propisano je da radnik čini osobito tešku povredu radne obveze ako se testiranjem utvrdi prisutnost alkohola, droge ili drugih sredstava ovisnosti ili drugih zabranjenih tvari. Stavkom 2. istog članka propisano je da bilo koja povreda radne obveze iz prethodnog stavka predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa te Ugovor o radu slijedom toga može biti izvanredno otkazan. Nadalje, odredbom čl. 8. st. 1. navedenog Pravilnika propisano je da se stanje pod utjecajem alkohola smatra stanje pri kojem izmjerena vrijednost alkohola u izdahnutom zraku iznosi više od 0,00 mg/l, odnosno više od 0,0 g/kg težine u krvi.

16. Iz zapisnika o preventivnom testiranju alkoholiziranosti tužitelja po nalogu neposrednog rukovodioca od 4. srpnja 2023. proizlazi da je radnik u alkoholiziranom stanju (displey pokazuje vrijednost od 0,32 miligrama u litri izdahnutog zraka) te radnik ne može nastaviti rad. Zapisnik je potpisan od strane voditelja službe ZNR ĐV te nadređenih tužitelju ČV i LV kao i od tužitelja.

17. Odredbom čl. 58. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje ZZR) propisano je da radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada, a st.3.istog članka propisano je da će se smatrati da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje radnik obavlja.

Nadalje odredbom čl. 59. st. 3. ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti sve dok je pod njihovim utjecajem.

18. Iz upozorenja o mogućnosti otkaza Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 30. lipnja 2023. proizlazi da je tužitelju isplaćen nepripadni iznos od 7.296,30 eur umjesto 699,91 eur, s time da ga je Voditeljica RJ Financije i računovodstvo odmah po saznanju za pogrešku, koja je konstatirana 19. lipnja 2023. obavijestila o navedenoj pogrešci te ga je pozvala na povrat nepripadno isplaćenog iznosa, a s obzirom da je iz razgovora bilo očito da tužitelj ne namjerava vratiti nepripadno isplaćen iznos o navedenom je obaviješten direktor društva. Nadalje se navodi da je direktor 20. lipnja 2023. održao sastanak na kojem je uz tužitelja sudjelovala i Voditeljica pravnih, kadrovskih, administrativnih i općih poslova te je tužitelj na istom krajnje neprimjereno, bez ikakvog poštovanja prema direktoru i kolegici izjavio da nije kriv za pogrešku u obračunu plaće, zlurado dajući do znanja da nepripadno isplaćeni iznos ne namjerava vratiti. Navodi se da je tužitelju tom prilikom i pokušana dostava ispravka platne liste te dostava poziva za povrat previše isplaćenog iznosa plaće za mjesec svibanj 2023. i to iznosa od 7.296,30 eur, a tužitelj isto nije htio zaprimiti, već je demonstrativno izašao iz ureda. Nadalje se navodi da se tužitelj nakon održanog sastanka dopisom od 20. lipnja 2023. očitovao da je svjestan da mu je novac uplaćen greškom te da je voljan vratiti previše isplaćen novac u cijelosti i to ne odjednom već na rate, a poslodavac je u odgovoru na navedeni dopis prihvatio zahtjev tužitelja za obročnu otplatu ponudivši mu mogućnost otplate u najviše 12 jednakih mjesečnih rata u iznosu od 608,03 eur, ali je tužitelj odbio uvjete poslodavca za obročnu otplatu. Također se navodi da je tužitelj nakon pokušaja dostave poziva na povrat previše isplaćenog iznosa plaće pristupio u Odjel obračuna plaće poslodavca i na izrazito neprimjeren način optužio Voditeljicu obračuna plaća OV da će zbog njezine greške dobiti otkaz pri čemu je vikao i verbalno napao navedenu radnicu, s time da je ista već ranije trpjela neugodnosti zbog ponašanja tužitelja budući su mu vršene ustege na plaću zbog dugova prema raznim vjerovnicima. Zaključno se navodi da se tužitelja upozorava da je dužan postupiti po pozivu poslodavca i vratiti mu preplaćeni iznos te korigirati ponašanje prema radnim kolegama, a u suprotnom krši obveze iz radnog odnosa te mu se u slučaju nastavka kršenja tih obveza može dati otkaz Ugovora o radu.

19. Iz dopisa vozača u RJ Gospodarenje otpadom od 20. srpnja 2023., upućenog direktoru, proizlazi da su već neko vrijeme kao vozači na liniji primijetili postupke tužitelja koji su izazvali veliku zabrinutost i uzrokovali kod njih potpuni gubitak povjerenja te izražavaju sumnju da se tužitelj namjerno ponaša na način koji može dovesti do ozljeda na radu te su primijetili da se događaju opasne radnje koje izgledaju kao namjerni pokušaji izazivanja nesreća ili ozljeda. Naglašavaju da takve situacije izazivaju kod njih ogromnu razinu stresa i zabrinutosti za psihičko zdravlje te navode situaciju koja se dogodila kolegi HV **.**.2023. prilikom odvoza otpada u Pušći te su nakon razgovora sa kolegom svjesni da se toga dana nije dogodila ozljeda na radu, već je bilo riječi o namjernom bacanju s ciljem izazivanja ozljede na radu i ostvarivanja prava koja tužitelju ne pripadaju. Ističu da to tužitelju nije prvi puta te da su svi koji su imali priliku raditi s njim svjedočili brojnim takvim situacijama, ali su zbog kolegijalnosti o tome šutjeli. Također ističu da ih je ovaj posljednji događaj sve pogodio i svjesni su da se svatko od njih može naći u situaciji da se tužitelj namjerno baci te da nose na savjesti odgovornost za njegov život i zdravlje te osjećaju veliku odgovornost za svakog radnika koji se vozi na stepenici te prilikom obavljanja svojih poslova moraju paziti na promet, ali i na kolege koji se voze iza, kao i na sve sudionike u prometu.

Naglašavaju da su kroz vrijeme u potpunosti izgubili povjerenje u tužitelja koji se ponaša nepredvidivo te se svi osjećaju jako nelagodno kada tužitelj radi kao jedan od radnika na odvozu otpada i osjećaju ogroman stres i pritisak te su voditelju rekli da na taj način više ne mogu obavljati svoj posao.

Također naglašavaju da pod cijenu otkaza više ne žele voziti kamion kada je tužitelj jedan od radnika na odvozu otpada.

20. Iz poziva na iznošenje obrane od 27. srpnja 2023. proizlazi da je tuženik postupio sukladno odredbi čl. 119.st.2. Zakona o radu te je tužitelju uručio poziv na iznošenje obrane, a tužitelj je 28. srpnja 2023. iznio svoju pisanu obranu u kojoj je naveo da alkotest od 4. srpnja 2023. nije bio po redosljedu Zakona o radu te smatra da najprije moraju dati alkotest svi koji sumnjaju u njega pa onda on. Nadalje, navodi da je izmišljotina i laž da su svi šoferi i radnici protiv rada s njim te da nije istina da je rekao BV da se namjerno bacio na livadu.

21. Iz zapisnika od 25. srpnja 2023. o internoj istrazi ozljede na radu tužitelja od 29. lipnja 2023. proizlazi zaključak da je nakon svih utvrđenih činjenica i izjava radnika utvrđeno da opis ozlijeđenog radnika (tužitelja) ne odgovara utvrđenim činjenicama, jer ako se pogleda mjesto nogostupa i lokacija na kojoj je tužitelj završio, evidentno je da se nakon nogostupa nalazi stup i ograda mosta te da je radnik uistinu odletio sa stepenice zasigurno se ne bi mogao nalaziti tako daleko od vozila.

22. Iz pravomoćne presude Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-1930/2021-9 od 10. svibnja 2022. proizlazi da se odbija tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenje HZZO-a, Direkcije od 12. svibnja 2021.

Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je rješenjem HZZO-a od 12. studenog 2020. tužitelju ozljeda nastala 10. travnja 2019., izražena dijagnozom šifre prema MKB-10, klasifikaciji: Š68.1 ne priznaje ozljedom na radu, te mu se ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu. Nadalje, u obrazloženju se navodi da je rješenjem HZZO-a, Direkcija, od 12. svibnja 2021. odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv naprijed navedenog prvostupanjskog rješenja.

U obrazloženju se također navodi da je prema ukupno izvedenim dokazima iz spisa predmeta pravilno prvostupanjsko tijelo kao i HZZO, Direkcija, utvrdili da je više faktora dovelo do ozljede tužitelja, a u konačnici se isti mogu pripisati tužiteljevom nesavjesnom i neodgovornom ponašanju.

23. Iz Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 1. kolovoza 2023. proizlazi da se tužitelju zaposlenom na poslovima radnog mjesta "Radnik na odvozu otpada" izvanredno otkazuje Ugovor o radu sa pripadajućim Aneksom I. i Dodatkom II. Ugovora o radu, zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa koja se sastoji u dolasku na posao u alkoholiziranom stanju i poremećaju rada poslodavca te drugih osobito važnih činjenica koje se sastoje u teško poremećenim odnosima s radnim kolegama i potpunim gubitkom povjerenja kolega i poslodavca prema radniku, a radi kojih okolnosti nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nije moguć. Nadalje navedeno je da tužitelj nema pravo na otkazni rok ni na otpremninu te da mu radni odnos prestaje danom dostave ove Odluke.

Iz obrazloženja navedene Odluke o otkazu proizlazi da je 4. srpnja 2023. prilikom redovnog preventivnog testiranja alkoholiziranosti, tužitelju utvrđena koncentracija alkohola u krvi u izdahnutom zraku od 0,32 miligrama u litri izdahnutog zraka, a što je protivno Pravilniku o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu društva Zaprešić d.o.o., kao i Zakonu o zaštiti na radu. Nadalje se navodi da je direktor društva jedina osoba ovlaštena za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa te je isti za alkoholiziranost tužitelja saznao 17. srpnja 2023., kada se vratio s godišnjeg odmora. Također se navodi da je

1 0

navedena povreda radnog odnosa uzrokovala negativan učinak na radni proces odvoza kućnog otpada uslijed čega je predmetnog dana kasnio odvoz otpada jer je u kratkom vremenu trebalo pronaći zamjenu za tužitelja. Ističe se da je tužitelj bio udaljen s radnog mjesta i da je njegov posao tog dana obavio djelatnik radne jedinice zelenih površina te je zbog navedenog došlo do poremećaja u planovima rada poslodavca i organizaciji posla.

Nadalje u obrazloženju se navodi da je osim teške povrede radne obveze tužitelja zbog alkoholiziranosti došlo i do teško i trajno poremećenih međuljudskih odnosa između tužitelja te njegovih kolega i Voditelja radne jedinice. Ukazuje se da su poslodavcu radnici Vozači u RJ Gospodarenje otpadom dostavili dopis u kojem su iznijeli problematiku teško i trajno narušenog odnosa sa tužiteljem i svoju odluku da više ne žele voziti kamione za odvoz otpada dok je tužitelj jedan od radnika na odvozu otpada. Navodi se da se vozači žale zbog nekolegijalnog i neprimjerenog ponašanja tužitelja te navode da se tužitelj ponaša na način kojim ugrožava svoju sigurnost i sigurnost vozača i drugih radnika na liniji te je u dopisu vozača izražena sumnja da se tužitelj namjerno baca s kamiona na način koji može dovesti do ozljeda na radu te da ni pod cijenu otkaza više ne žele voziti linije za odvoz otpada dok je tužitelj jedan od radnika na odvozu otpada. Naglašava se da poslodavac od radnika na odvozu otpada očekuje da ima primjeren međusobni odnos s drugim radnikom na liniji i vozačem jer njih trojica čine tim koji svakodnevno obavlja radne zadatke, a osim toga vozač daje upute radniku i organizira rad na terenu. Također se navodi da su radnici zbog kolegijalnosti šutili, ali da je nedavni događaj u Pušći, koji se odvio 29. lipnja 2023., kada su radnici na odvozu otpada BV i HV svjedočili namjernom bacanju tužitelja u travnatu površinu s ciljem izazivanja ozljede, izazvao bojazan da se nekome od njih ne pojavi opet takva neugodna situacija. Naglašava se da je iz dosjea tužitelja vidljiv veći broj ozljeda na radu kojima je uzrok izvođenje radne operacije protivno odredbama zaštite na radu.

U obrazloženju se također navodi da je poslodavac 27. srpnja 2023. uručio tužitelju poziv za iznošenje obrane, a čiji je primitak tužitelj potpisom potvrdio te se pozivu odazvao 28. srpnja 2023., ali nije želio iznijeti svoju obranu, a pri tom je na izrazito neprimjeren način verbalno napao ŠV tvrdeći da ga je izdala i da je ona protiv njega, da mu je dala da potpiše nešto što on nije vidio (iako je samo potpisao potvrdu o primitku poziva za iznošenje obrane). Navodi se da s obzirom da je tužitelj tvrdio da nije sposoban iznijeti obranu ponuđeno mu je da do kraja dana dostavi svoju pisanu obranu, koju je i dostavio.

U obrazloženju Odluke o otkazu se navodi da je radi dodatne provjere okolnosti nastanka ozljede na radu od 30. lipnja 2023., direktor društva naložio provođenje interne istrage ozljede na radu tužitelja, koja je završena 25. srpnja 2023. i kojom je zaključeno da opis događaja od strane tužitelja ne odgovara utvrđenim činjenicama.

Navodi se da je radničko vijeće 31. srpnja 2023. dostavilo poslodavcu svoju suglasnost za donošenje odluke o izvanrednom otkazu tužitelju, s time da je radničkom vijeću dostavljeno upozorenje na obveze iz radnog odnosa od 30. lipnja 2023. koje je tužitelju uručeno, ali ga je odbio potpisati, a odnosi se na odbijanje povrata nepripadno isplaćenog iznosa plaće za svibanj 2023. i neprimjereno ponašanje radnika prema radnim kolegama.

Zaključno se navodi da je zbog spleta svih okolnosti uzrokovanih ponašanjem tužitelja, poslodavac u potpunosti izgubio povjerenje u njega radi čega radni odnos, uvažavajući sve okolnosti konkretnog slučaja više nije moguć, slijedom čega je donijeta Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju.

1 1

24. Iz prijave događaja od 14. rujna 2023. proizlazi da je voditelj RJ Gospodarenje otpadom LV u istoj naveo da mu je prišao radnik BV zbog situacije koja se dogodila za vrijeme odvoza otpada te mu je isti izjavio da mu je 14. rujna 2023. prilikom obavljanja poslova na tržnici prišao tužitelj koji mu je pokazujući prstom zaprijetio "Pazi se, znam što si izjavio i pripazi što ćeš reći kad ćeš biti na sudu!". Navedenu izjavu potpisali su i radnik BV i voditelj LV.

25. Otkazni razlog - dolazak tužitelja na posao u alkoholiziranom stanju te kao posljedica istog poremećaj rada poslodavca

Na navedenu okolnost tužitelj je u svom iskazu naveo da je upoznat sa Pravilnikom tuženika o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu od 18. listopada 2021. te da je znao da na radnom mjestu ne smije biti u alkoholiziranom stanju. Nadalje je naveo da je alkotestiran 4. srpnja 2023. ujutro te je utvrđeno da je u alkoholiziranom stanju, potpisao je zapisnik o provedenom alkotestiranju, a zatim su ga udaljili s posla, odnosno kolega ga je odvezao kući, iako je mogao normalno funkcionirati. Također je naveo da je navedenog jutra kod kuće popio čašicu rakije (0,3), te da je znao i prije popiti rakiju prije posla i na poslu, ali se trudio da to ne čini, s time da je naglasio da je do 2019. bilo dozvoljeno da si radnici na odvozu otpada popiju do dvije pive na poslu, s time da vozači to nisu smjeli.

Na pitanje je li pokazao kajanje zbog toga što je došao na posao pod utjecajem alkohola i jer se posao morao drugačije organizirati jer su ga udaljili s posla, tužitelj je naveo da ne zna zbog čega bi se kajao ako je priznao da je bio pod utjecajem alkohola.

Zz i direktor tuženika TV je na navedenu okolnost u svom iskazu naveo da je saznao da je tužitelj na radnom mjestu bio u alkoholiziranom stanju nakon što se vratio s godišnjeg odmora i to 17. srpnja 2023. jer je na godišnjem bio od 3. srpnja 2023., a na posao se vratio 17. srpnja 2023. Naglasio je da kod tuženika postoji Pravilnik koji propisuje nultu toleranciju na alkohol te su o navedenom upoznati svi radnici tuženika. Također je naglasio da nakon što je utvrđeno da je tužitelj došao na posao pod utjecajem alkohola, isti je morao biti udaljen sa radnog mjesta te je zbog navedenog došlo do poremećaja u organizaciji rada društva jer se morala pronaći zamjena za tužitelja s obzirom da se smeće mora pokupiti te se moralo pronaći radnika koji će taj posao odraditi umjesto tužitelja.

Nadalje svjedok ČV (pomoćnik voditelja RJ Gospodarenje otpadom) je na navedenu okolnost u svom iskazu naveo da je na početku radnog vremena tužitelj došao u njegov ured i bazdio je na alkohol i govorio je povišenim tonom. Naveo je da ga je pitao je li pio, na što mu je odgovorio da nije, a zatim ga je pitao je li se voljan testirati na što je odgovorio potvrdno. Nadalje je naveo da je obavijestio radnika zaduženog za zaštitu na radu - ĐV, kao i nadređenog LV te je nakon toga provedeno alkotestiranje i utvrđeno je da je tužitelj u alkoholiziranom stanju. Naglasio je da je od kolega čuo da je tužitelj znao popiti pivu na radnom mjestu za vrijeme gableca. Naveo je da ne zna točno kada je direktor saznao za gore navedeno, ali u vrijeme kada je vršeno alkotestiranje direktor je bio na godišnjem odmoru tako da je o tome saznao kasnije. Nadalje je naglasio da je tužitelj nakon što je utvrđeno da je u alkoholiziranom stanju na radnom mjestu, udaljen s posla i sa službenim vozilom je odvezen kući, s time da su poslovi toga

1 2

dana odrađeni, ali su morali drugačije organizirati posao, odnosno "povući" radnika iz druge radne jedinice koji je odradio posao kojeg je tužitelj trebao odraditi.

Na navedenu okolnost svjedok LV (Voditelj RJ Gospodarenje otpadom) je u svom iskazu naveo da je ČV ujutro prilikom raspoređivanja radnih zadataka osjetio da tužitelj zaudara na alkohol te je o tome obavijestio zaštitu na radu i njega te je obavljeno alkotestiranje i utvrđeno je da je isti pod utjecajem alkohola na radnom mjestu te je zbog navedenog udaljen s posla i poslan kući. Također je naveo da je alkotestiranje napravljeno u ljetnom periodu te da je direktor tuženika TV u to vrijeme bio na godišnjem odmoru tako da je za navedenu činjenicu saznao kada se vratio s godišnjeg, ali se ne sjeća datuma. Naglasio je da je kao posljedica gore navedenog došlo do organizacijskih problema jer je trebalo popuniti tužiteljev izostanak, odnosno netko je trebao odraditi njegove poslove, a to je odradio radnik iz druge organizacijske jedinice.

Svjedok ĆV (Voditeljica pravnih, kadrovskih i općih poslova) je na navedenu okolnost navela da kada je došla nova Uprava dalo se svim radnicima tuženika na znanje da se alkoholiziranost na radnom mjestu neće tolerirati, te je u Pravilniku jasno navedeno da se radi o 0% koncentracije alkohola. Poznato joj je da je ČV primijetio da tužitelj zaudara na alkohol te je o tome obavijestio Voditelja koji je zatražio da služba zaštite na radu provede alkotestiranje tužitelja, s time da je direktor tuženika o rezultatima alkotestiranja tužitelja obaviješten nakon povratka s godišnjeg, a datum je naveden u Odluci o otkazu. Istaknula je da voditelji nisu ovlašteni donositi odluke, već organiziraju rad, a direktor donosi odluke. Također je navela da je u razgovoru s kolegama saznala da je tužitelj znao popiti i po nekoliko alkoholnih pića na radnom mjestu.

Svjedok ZV (radnik tuženika - Vozač) je na navedenu okolnost u svom iskazu naveo da nije bio prisutan kada je provedeno alkotestiranje tužitelja, ali da se alkotestiranja provode često te da je i on prije mjesec dana alkotestiran. Također je naveo da mu je poznat Pravilnik i Kolektivni ugovor i da zna da na radnom mjestu ne smije biti u alkoholiziranom stanju. Nadalje je naveo da je tužitelj u vrijeme kada je radio s njim znao popiti pivu, dvije na radnom mjestu, s time da su unatrag 3- 4 godine (prije nego što je došao novi direktor) pojedini radnici znali popiti pivu na radnom mjestu, a sada su češće kontrole i radnicima je iskomunicirano da ne smiju biti u alkoholiziranm stanju na radnom mjestu.

26. Sud je kao istinite, uvjerljive i logične prihvatio iskaze tužitelja, zz tuženika, kao i saslušanih svjedoka ČV, LV, ĆV i ZV. Iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da je tužitelj, iako je bio upoznat sa Pravilnikom tuženika o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu, odnosno iako je znao da na radnom mjestu ne smije biti pod utjecajem alkohola, došao je na posao 4. srpnja 2023. pod utjecajem alkohola, a što je utvrđeno alkotestiranjem, s time da je i tužitelj u svom iskazu potvrdio da je navedenog dana prije posla popio čašicu rakije.

Nadalje, iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj, nakon što se utvrdilo da je na poslu pod utjecajem alkohola, udaljen s radnog mjesta, a posljedica navedenog je poremećaj u procesu rada tuženika budući je Voditelj RJ Gospodarenje otpadom morao naći zamjenu za tužitelja, odnosno tužiteljev posao je obavio radnik iz druge radne jedinice. Tu treba naglasiti da se radilo o ljetnom periodu, kada je dio radnika na godišnjim odmorima i sigurno je bilo manje radnika u društvu koji su bili

1 3

raspoloživi za zamjenu te je životno i logično da je premještanje jednog radnika iz druge radne jedinice da obavi posao tužitelja uzrokovalo poremećaj u radu poslodavca.

Također treba naglasiti da činjenica što je tužitelj imao 0,32 miligrama alkohola u litri izdahnutog zraka, nije relevantna kraj činjenice da je tužitelj znao da je kod tuženika propisana nulta tolerancija na alkohol. Povrh toga, tužitelj radi na poslovima sa posebnim uvjetima rada što proizlazi iz Procjene rizika poslova kod tuženika, a vozilo za odvoz otpada na kojem se odostraga vozi tužitelj opremljeno je posebnim mehanizmima kod kojih postoji povećana opasnost od zahvaćanja dijelova tijela hidraulikom, pada s visine, kao i opasnost za sve sudionike u prometu te tim više treba poseban oprez prilikom obavljanja poslova koje tužitelj obavlja. Stoga navod tužitelja da je mogao normalno funkcionirati bez obzira na utvrđenu alkoholiziranost nije odlučan.

Nadalje iz iskaza tužitelja, kao i ostalih svjedoka proizlazi da je tužitelj i prije alkotestiranja 4. srpnja 2023. znao biti pod utjecajem alkohola na radnom mjestu i to bilo da je popio rakiju i došao na posao u alkoholiziranom stanju, bilo da je za vrijeme gableca popio pivu.

Sud je stoga zaključio da je tužitelj počinio tešku povredu radne obveze jer je na posao došao u alkoholiziranom stanju iako je znao da je isto zabranjeno, a zbog čega je udaljen sa radnog mjesta, a posljedično čemu je došlo do poremećaja u procesu rada poslodavca, a koji je morao naći zamjenu za tužitelja i angažirati radnika iz druge radne jedinice da umjesto tužitelja odradi njegov posao.

27. Otkazni razlog - teško poremećeni odnosi s radnim kolegama i potpuni gubitak povjerenja kolega i poslodavca prema radniku

Na navedenu okolnost tužitelj je u svom iskazu naveo da nije imao problema sa kolegama s kojima je radio sve do 29. lipnja 2023. kada se dogodio udes, odnosno vozač je krivo odvozio, tako da je stepenica na kojoj je stajao zapela za rubnik te je tom prilikom udario u mišić na natkoljenici desne noge te je posrnuo sa stepenice i pao je na tlo. Nadalje je naveo da je rađena i rekonstrukcija na koju nije pozvan te se istom utvrdilo da se udario u lijevu nogu, a medicinska dokumentacija govori da se udario u desnu nogu. Naveo je da su svi vozači nakon navedenog bili protiv njega i naveli su da s njim više ne žele raditi. Također je naveo da je tijekom rada kod tuženika imao pet ozljeda na radu.

Naveo je da se znao porječkati sa kolegama vezano za nogomet i sl. te kada se uzbudi zna povisiti ton, zna biti glasan, ali to ne znači da bi nekoga lupio i sl. Vezano za njegovo ponašanje prema gđi. OV naveo je da to nije bilo grubo ponašanje, te da se radilo o plaći i da joj je samo dodirnuo rame, a ona se odmah počela plakati. Istaknuo je da je ista jako osjetljiva i da nije nikakav nasilnik, već možda malo glasnije govori.

Naglasio je da je kolegu BV vidio nakon što je dobio otkaz, ali su bili udaljeni 200 metara i nije mu prijetio, već mu je samo mahnuo da ga pozdravi. Vezano za više isplaćeni iznos plaće za svibanj 2023. naveo je da mu je 15. lipnja 2023. isplaćeno 7.500,00 eur i mislio je da se radi o naknadi štete, a 20. lipnja 2023. je pozvan na sastanak na kojem mu je rečeno da mora vratiti nepripadno isplaćen iznos. Naglasio je da nakon pet dana nije bio u mogućnosti vratiti nepripadajući iznos odjednom, jer je pola iznosa potrošio. Također je naglasio da mu je predloženo da ga vrati u 12 rata, a s time se nije mogao složiti jer je taj iznos njegova mjesečna plaća te je predložio da vraća po 200,00 eur kroz 36 mjeseci, a na što tuženik nije pristao.

1 4

Nadalje je naveo da mu je poznato da su vozači napisali dopis u kojem navode da ne žele raditi s njim. Također je naveo da je važna suradnja vozača i radnika u svrhu normalnog obavljanja posla.

Zz i direktor tuženika TV je na navedenu okolnost naveo da se tužitelj neprimjereno ponašao prema radnim kolegama i prema Upravi društva. Nadalje je naveo da su vozači koji su radili sa tužiteljem izgubili povjerenje u njega te su nakon zadnjeg incidenta, kada se tužitelj ozlijedio, sačinili dopis u kojem navode da više ne žele raditi sa tužiteljem i da su u njega izgubili povjerenje. Naglasio je da je posao tužitelja posao s posebnim uvjetima rada te da je jako važno povjerenje između vozača i radnika koji se voze na kamionu kao radnici na odvozu otpada, a koje je poslove tužitelj obavljao.

Također je naglasio da se tužitelj neprimjereno ponašao na sastanku 20. lipnja 2023., a koji je održan jer je tužitelju omaškom pogrešno isplaćen veći iznos plaće i na kojem je bila prisutna ĆV iz Pravne službe. Naglasio je da je tužitelj tada rekao da to nije njegova greška i da neće vratiti novac jer ga je u međuvremenu potrošio, nije predložio nikakav način na koji bi novac vratio, galamio je na njega i nije izražavao ni najmanju želju da se situacija vezano za vraćanje nepripadno primljenog novca riješi.

Nadalje je naveo da ima saznanja da se tužitelj otprilike godinu dana prije otkaza neprimjereno ponašao prema kolegici OV, koja je radila na obračunu plaća i koja je zbog ovrha tužitelju morala umanjiti isplatu plaće, a tužitelj ju je tada fizički gurnuo zbog navedenog.

Svjedok ČV je na navedenu okolnost u svom iskazu naveo da se tužitelj prema svojim kolegama ponašao bahato, često je galamio, te su mu se svi vozači koji su radili s njim obraćali vezano za njegovo ponašanje. Naglasio je da su vozači odgovorni za tužitelja kao radnika, a tužitelj je često imao ekscesne situacije. Također je naglasio da od 52 radnika iz RJ Gospodarenje otpadom nitko nije imao ozljedu na radu osim tužitelja koji je često "padao s kamiona". Istaknuo je da su se nadali da će se tužiteljevo ponašanje popraviti te se smirivala situacija. Nadalje je istaknuo da mu se nakon zadnjeg događaja u kojem je tužitelj doživio "povredu na radu", obratio vozač HV i rekao da cijelu noć nije mogao spavati, da više ne želi raditi sa tužiteljem, bio je jako uznemiren jer je on kao vozač odgovoran za tužitelja. Naglasio je da su mu se tada počeli javljati i drugi vozači koji su također rekli da ne žele raditi sa tužiteljem te je sazvao sastanak na kojem su vozači predložili da se sačini dopis direktoru u kojem navode da više ne žele raditi sa tužiteljem. Također je naglasio da mu je poznato da je tužitelj prijetio radniku BV jer se isti obratio njemu i LV navodeći da je tužitelja vidio na tržnici i da mu je zaprijetio na način da je podignuo prst i rekao: "Pazi što govoriš!".

Zaključno je naveo da je radna atmosfera puno bolja od kada tužitelj ne radi kod tuženika s obzirom da je isti narušavao radnu atmosferu svojim ponašenjem, izostancima i sl.

Na navedenu okolnost svjedok LV je u svom iskazu naveo da je tužitelj upozoren zbog svog ponašanja na radnom mjestu i učestalih ozljeda na radu. Istaknuo je da je tužitelj nakon što mu je omogućeno iznošenje obrane prije otkazivanja Ugovora o radu, bio agresivan, galamio je. Također je istaknuo da je tužitelju Ugovor o radu otkazan prije svega zbog nepovjerenja radnih kolega prema njemu jer nitko od kolega nije s tužiteljem više htio raditi. Naglasio je da je tužitelj bio

1 5

glasan i da je svojim ponašanjem pokušavao zastrašiti svoje kolege. Poznato mu je da je bio neugodan prema kolegicama iz obračuna plaća, jer je imao ovrhe te su mu morale ustezati od plaće, s time da je izrazito bezobrazan bio prema OV, koju je jednom fizički odgurnuo.

Također je naglasio da su kolege iz njegove radne jedinice često bili revoltirani jer je tužitelj često bio na bolovanjima, odnosno nije ga bilo na radnom mjestu npr. kada je bilo loše vrijeme, kiša, snijeg te bi kolege morali odrađivati njegov posao , a ponekad su se morali angažirati radnici iz drugih radnih jedinica i uskakati kako bi se posao odradio.

Nadalje je naveo da mu se obratio vozač HV koji je bio vidno uznemiren i zabrinut te mu je izrazio sumnju da je tužitelj sam izazvao svoju ozljedu i da više ne želi raditi s njim jer je kao vozač odgovoran za njega. Također je naglasio da su se istome pridružili i ostali radnici vozači koji su rekli da ne žele raditi s tužiteljem jer se on često "baca s kamiona", a što dovodi do njegovog ozljeđivanja te su tražili da se održi sastanak sa direktorom. Naveo je da je otišao do pravne službe i da su sačinili dopis koji su proslijedili direktoru i koji je potpisan od Vozača i njega kao Voditelja, a u istom su iznijeli problem jer su se kolege bojale za svoju sigurnost i sigurnost tužitelja.

Također je naglasio da mu se obratio radnik BV i rekao mu je da mu je tužitelj prijetio govoreći: "Pazi što ćeš reći na sudu!" te je o navedenom sačinjena izjava koju su potpisali i radnik BV i on.

Istaknuo je da je tužitelj počeo galamiti kada ga je pozvao na sastanak zbog pogrešno isplaćenog iznosa novca, rekao je da je novac potrošio i da mu je isti isplaćen od osiguranja, s time da naglašava da to nije mogao misliti, jer mu lijepo piše da je novac isplaćen od poslodavca. Naglasio je da je tada došlo do incidenta, jako je vikao na gđu. OV i fizički ju je odgurnuo, rekao joj je da je ona kriva za navedeno te je nakon navedenog incidenta tužitelj u ured kolegica uvijek išao u njegovoj pratnji ili pratnji ČV.

Zaključio je da je nakon odlaska tužitelja iz firme, radna atmosfera jako dobra jer više nema radnika u kojeg nemaju povjerenja.

Nadalje, svjedok ĆV je na navedenu okolnost u svom iskazu navela da je jedan od razloga zbog kojeg je tužitelju otkazan Ugovor o radu i neprimjereno ponašanje prema kolegama i nepoštivanje radnih procedura. Vezano za ponašanje prema kolegama sjetila se neugodne situacije kada je tužitelj sa kolegicom OV ušao u njezin ured te ju je tom prilikom fizički odgurnuo i rekao: "Nećeš ti meni skidati sa plaće!". Pojasnila je da je tužitelj imao puno ovrha te su mu zbog navedenog morali ustezati od plaće. Također je navela da je bila prisutna još jednoj situaciji kada se tužitelj neprimjereno ponašao i to tijekom izvanrednog otkazivanja, prilikom uručenja poziva na iznošenje obrane, a koji mu je uručila kolegica ŠV, a tužitelj je isti potpisao. Navela je da je tužitelj drugi dan kada je došao u ured radi iznošenja obrane napao kolegicu govoreći joj: "Ti si me izdala, dala si mi da potpišem nešto za što nisam znao što je!". Naglasila je da je tužitelj nastupio vrlo agresivno i vikao je.

Istaknula je da joj se LV često žalio da nema koga poslati da odradi posao jer nitko od vozača ne želi raditi sa tužiteljem i to jer je tužitelj često znao skočiti s kamiona i na taj način ugroziti svoju sigurnost i sigurnost drugih sudionika u prometu, a vozači su odgovorni za njega. Naglasila je da je tužitelj radnik sa najviše ozljeda na radu. Također je naglasila da se tužitelj kada je radio sa BV bacio u jarak, s time da joj je JV, koji sada radi

1 6

kao stručnjak zaštite na radu, a prije je radio kao vozač i radio je sa tužiteljem, rekao da je i prije bio sličan takav incident sa tužiteljem.

Navela je da je bila prisutna sastanku 20. lipnja 2023. na kojem su bili direktor tuženika TV i tužitelj, a vezano za omaškom isplaćen puno veći iznos plaće tužitelju te mu je tada rečeno da isti mora vratiti. Naglasila je da je tada tužitelj rekao da taj novac ne kani vratiti, da to nije njegova pogreška, nije htio preuzeti niti ispravnu obračunsku listu plaće, već je demonstrativno otišao te je time pokazao nepoštivanje prema direktoru i njoj. Također je naglasila da je tužitelj nakon sastanka otišao u ured OV te je bio agresivan prema njoj govoreći: "Ti si kriva, ja ću sada zbog tebe dobiti otkaz!".

Istaknula je da tužitelj nakon što je dobio Odluku o otkazu sreo kolegu BV za kojeg je pretpostavio da će biti svjedok u ovom postupku te mu je glasnim tonom zaprijetio pokazujući mu prst i navodeći: "Pazi kako ćeš svjedočiti na sudu!".

Također je istaknula da su se radnici-Vozači i prije potpisanog dopisa obraćali Voditelju Dropuljiću navodeći da ne žele raditi s tužiteljem jer im je to jako stresno budući se radi o timskom radu, a vozač je odgovoran za radnika kojeg vozi.

Iz iskaza svjedoka ZV proizlazi da nije imao nikakvih problema sa tužiteljem, ali je čuo da su neki vozači imali problema sa njim. Čuo je da je tužitelj kolegicu u računovodstvu gurnuo. Naveo je da je s tužiteljem radio od 2011. do 2017. te da je isti radio korektno, osim sitnih svađa i incidenata.

Nadalje je naveo da su kolege vozači samoinicijativno skupili i napisali dopis u kojem su naveli da više ne žele raditi s tužiteljem jer se boje za njegovu sigurnost budući su odgovorni za njega. Naveo je da mu je poznato da se tužitelj "bacio" za vrijeme dok je vozač bio HV i NV, s time da to nije vidio već je čuo. Istaknuo je da je vozač HV bio u šoku, jer je kao vozač odgovoran za tužitelja. Naglasio je da je i on potpisao dopis radi svoje sigurnosti i straha da mu se ne desi takva situacija, s time da mu je šef rekao da ne mora potpisati, a potpisao je jer se bojao da će mu dati tužitelja da radi s njim, a to nije želio.

Nadalje je naveo da je tužitelj za vrijeme dok je radio s njim imao jedan incident, odnosno situaciju kada je bacao otpad sa zelenog otoka. Naveo je da mu je tužitelj tada rekao da je udahnuo prašinu otrova za štakore te ga je zbog toga odvezao u bolnicu. Također je naveo da je i 2012. kada je prilikom vožnje blago zapeo sa stepenicom, tužitelja našao na podu i isti se žalio da ga boli ruka, a kolega koji je radio s tužiteljem mu je rekao da se tužitelj namjerno bacio na pod.

28. Sud je naprijed navedene iskaze zz tuženika TV te svjedoka ČV, LV, ĆV i ZV ocijenio uvjerljivim i istinitim. Naime, isti su suglasno iskazivali o ponašanju tužitelja prema radnim kolegama. Iz njihovih iskaza proizlazi da se tužitelj duže vrijeme neprimjereno ponašao prema svojim kolegama, ali su mislili da će se njegovo ponašanje promijeniti te su zbog kolegijalnosti smirivali situaciju. Nadalje iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da je tužitelj bio agresivan, bahat, neugodan, galamio je, često je bio odsutan s posla i to pogotovo kada je bilo loše vrijeme (kiša, snijeg) te bi kolege morale odraditi i njegov dio posla. Naglasili su da je bio naročito bezobrazan prema kolegici OV, koja radi na obračunu plaća, jer su mu zbog ovrha morali ustezati od plaće te ju je jednom prilikom i fizički odgurnuo. Svjedok ĆV je u svom iskazu navela da se neprimjereno ponašao i prema kolegici ŠV na koju je vikao, a ona mu je samo dala na potpis poziv za iznošenje obrane.

1 7

Iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da se nakon posljednjeg incidenta, pada tužitelja s kamiona 29. lipnja 2023., vozač HV obratio nadređenima te je izrazio sumnju da je tužitelj sam izazvao svoju ozljedu i da više ne želi raditi s njim jer je kao vozač odgovoran za njega. Nadalje su naglasili da je tužitelj tijekom rada kod tuženika imao više ozljeda na radu (tužitelj je u svom iskazu naveo da je imao 5 ozljeda na radu), s time niti jedan drugi radnik iz njegove radne jedinice nije imao ozljedu na radu. Također su naveli da su se vozaču HV pridružili i ostali vozači i da je sastavljen dopis koji je dostavljen direktoru tuženika, a u kojem su naveli da niti pod cijenu otkaza ne žele raditi s tužiteljem jer su u njega izgubili povjerenje. Navedeno proizlazi i iz dopisa vozača od 20. srpnja 2023. (str. 127-128 spisa).

Tu treba ukazati na to da dopis vozača potpisao i jedini svjedok kojeg je tužitelj predložio. Dakle, svjedok ZV je u svom iskazu naveo da je potpisao dopis jer se bojao da će on morati raditi sa tužiteljem, a to nije želio jer je u periodu dok je radio sa tužiteljem (2011.-2017.) imao par incidenata sa njim. Stoga je sud iskaz tužitelja ocijenio neuvjerljivim, neživotnim i neistinitim u dijelu u kojem je naveo da do događaja 29. lipnja 2023. nije imao nikakvih problema s kolegama, kao i da se nije neprimjereno ponašao prema OV, već da je ista jako osjetljiva i da joj je samo dodirnuo rame, a ona je počela plakati. Nadalje iz suglasnih iskaza zz tuženika TV i svjedoka ĆV proizlazi da se tužitelj neprimjereno ponašao i na sastanku održanom 20. lipnja 2023., koji je održan vezano za omaškom isplaćen veći iznos plaće tužitelju, budući je galamio, rekao je da to nije njegova pogreška i da neće vratiti novac jer ga je u međuvremenu potrošio, nije htio preuzeti i potpisati ispravljenu obračunsku listu plaće te je demonstrativno otišao i time je pokazao nepoštivanje prema direktoru i svjedoku ĆV. Sud smatra irelevantnim navod tužitelja da je mislio da se radi o naknadi štete, kao i njegov navod da je do sastanka potrošio polovicu novca koji mu je pogrešno isplaćen. Naime, u konkretnom slučaju sud smatra odlučnim kako se tužitelj ponašao, odnosno kako se isti postavio prema direktoru tuženika i prema kolegama koji pogriješili prilikom obračuna plaće, a koje je ponašanje sud ocijenio neprihvatljivim, bez poštovanja i bez želje da se ta situacija riješi. Zbog navedenog ponašanja tužitelj je dobio i upozorenje zbog kršenja radnih obveza s mogućnošću otkaza u slučaju nastavka kršenja radnih obveza, a koje je tužitelj nastavio i dalje kršiti.

Sud je također prihvatio kao istinite, uvjerljive i životne suglasne iskaze svjedoka ČV, LV i ĆV u dijelu u kojem su iskazali da je nakon otkazivanja Ugovora o radu tužitelj sreo radnika BV te mu je zaprijetio prstom glasno govoreći: "Pazi što ćeš reći na sudu!"

Stoga je sud iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da nije prijetio BV i da mu je samo mahnuo da ga pozdravi ocijenio neistinitim i neuvjerljivim. Naime, da je tužitelj prijetio radniku BV proizlazi i iz prijave događaja od 14. rujna 2023., a koju su potpisali i radnik BV i voditelj LV. Iako navedeno nije odlučno za utvrđenje je li Odluka o otkazu Ugovora o radu od 1. kolovoza 2023. dopuštena ili nije, budući se isto dogodilo nakon otkazivanja Ugovora o radu tužitelju, navedeno ukazuje na ponašanje tužitelja koje zasigurno nije prihvatljivo te potvrđuje navode poslodavca da se radi o radniku koji je nekolegijalan i koji se neprimjereno - agresivno i prijeteći ponaša prema svojim kolegama. Nadalje tu treba ukazati da je iznimno važna suradnja vozača i radnika na odvozu otpada jer su oni tim i stoga je odnos povjerenja između njih potreban za normalno obavljanje poslova. Tu je također važno za ukazati da su svjedoci LV i ČV, kao nadređeni i vozačima i radnicima na odvozu otpada u

1 8

svojim iskazima naveli da je atmosfera na poslu puno bolja od kada tužitelj više ne radi kod tuženika.

Dakle, sud je na temelju provedenih dokaza zaključio da se u konkretnom slučaju radi o teško narušenim i poremećenim odnosima između tužitelja i njegovih radnih kolega, a do kojih je došlo zbog naprijed opisanog ponašanja tužitelja koje je uzrokovalo gubitak povjerenja kolega i poslodavca prema njemu.

29. Odredbom čl. 116.st.1. ZR-a propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz Ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

30. Odredbom čl. 116.st.2. ZR-a propisano je da se Ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

31. Odredbom čl.119.st.2. ZR-a propisano je da je prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim, ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

32. Procjenjujući postupanje tužitelja, sud je uvjerenja da se radi o osobito teškim povredama obveze iz radnog odnosa zbog koje je poslodavac opravdano donio Odluku o izvanrednom otkazu njegovog Ugovora o radu. Naime, tužitelj je kao radnik tuženika na poslovima radnika na odvozu otpada (poslova sa posebnim uvjetima rada) došao na posao u alkoholiziranom stanju iako je znao da to ne smije učiniti i iako je bio upoznat sa internim aktima tuženika kojima je propisana nulta tolerancija na alkohol, te je zbog navedenog bio udaljen s posla, a što je uzrokovalo poremećaj rada kod poslodavca koji je morao organizirati posao na način da radnika iz druge radne jedinice angažira da obavi posao tužitelja. Nadalje utvrđeno je da se tužitelj nekolegijalno i neprimjereno ponašao prema kolegama vozačima (svojim postupanjem je ugrožavao svoju sigurnost, kao i sigurnost drugih radnika i sudionika u prometu, bio je bahat, agresivan, galamio je, izbivao je s posla kada je bilo ružno vrijeme i sl.), koji su zbog navedenog 20. srpnja 2023. uputili dopis direktoru tuženika navodeći da ne žele raditi sa tužiteljem i pod cijenu otkaza. Nadalje sud je utvrdio da se tužitelj neprimjereno ponašao i prema kolegicama koje rade na obračunu plaća kao i prema direktoru tuženika.

33. Dakle, sud smatra da je postojao opravdani razlog za izvanredni otkaz Ugovora o radu tužitelju budući je temeljna obveza radnika osobno obavljati preuzeti posao prema uputama danim u skladu s naravi i vrstom rada (čl. 7. ZR-a). Nadalje, prema čl. 8. ZR-a radnik se u radnom odnosu dužan pridržavati odredbi Zakona o radu i drugih Zakona odnosno propisa, KU i Pravilnika o radu. Kada radnik ne postupa na navedeni način, odnosno ponaša se suprotno internim aktima i nalozima poslodavca, a kako je to utvrđeno za tužitelja, sud je mišljenja da tuženik - poslodavac s pravom ističe da je izgubio povjerenje u njega, te nitko ne može zahtijevati od poslodavca da u radnom odnosu ima radnika u kojeg je zbog njegovih postupaka ili ponašanja izgubio povjerenje. Povrh toga u tužitelja su izgubili povjerenje i kolege vozači s kojima je radio na odvozu otpada jer su u dopisu od 20.

1 9

srpnja 2023., dostavljenom direktoru tuženika, naveli da i pod cijenu otkaza ne žele raditi ako je tužitelj jedan od radnika na odvozu otpada.

34. Nadalje, sud je utvrdio da je tuženik pozvao tužitelja na iznošenje obrane sukladno odredbi čl. 119.st.2. ZR-a i da je tužitelj pisano iznio svoju obranu.

35. Sud je ocijenio da je tuženik postupio i sukladno odredbi čl. 116.st.2. ZR-a, odnosno otkazao je Ugovor o radu tužitelju u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Naime iz suglasnih iskaza svjedoka ČV, LV i DV proizlazi da je zz tuženika TV u vrijeme kada je provedeno alkotestiranje (4. srpnja 2023.) bio na godišnjem odmoru. Zz tuženika je potvrdio navode gore navedenih svjedoka da se u vrijeme provođenja alkotestiranja nalazio na godišnjem odmoru na kojem je bio od 3. srpnja 2023. i da se na posao vratio 17. srpnja 2023. Isto proizlazi i iz Odluke o otkazu u kojoj je navedeno da je direktor društva za alkoholiziranost tužitelja saznao 17. srpnja 2023. kada se vratio s godišnjeg odmora. Sud sukladno odredbi čl. 299. st. 3. ZPP-a nije uzeo u obzir evidenciju o radnom vremenu direktora TV za period od 1. -31. srpnja 2023. jer je navedenu dokumentaciju tuženik mogao dostaviti prije zaključenja prethodnog postupka. Međutim, sud je izvršio uvid u kalendar te je utvrdio da je 3. srpnja 2023. bio ponedjeljak, kao i 17. srpnja 2023. te je ocijenio logičnim, životnim i uvjerljivim iskaz zz i direktora u dijelu u kojem je naveo da je u gore navedenom periodu koristio godišnji odmor. Naime, direktor je 30. lipnja 2023. potpisao Upozorenje koje je uručeno tužitelju, dakle bio je na poslu, te je logično ako je bio na godišnjem od 3. srpnja 2023. da nije bio prisutan 4. srpnja kada je provedeno alkotestiranje. Nadalje, svjedoci ČV, LV i ĆV su u svojim iskazima naveli da se ne sjećaju datuma kada se direktor vratio s godišnjeg odmora što je i logično i uvjerljivo zbog proteka vremena, ali je logičan i navod svjedoka ĆV da je isto navedeno u Odluci o otkazu te je sud zaključio da je direktor o dolasku tužitelja na posao u alkoholiziranom stanju saznao 17. srpnja 2023., kako je to navedeno u Odluci o otkazu.

Slijedom navedenog, sud smatra da se od 17. srpnja 2023. računa rok u kojem je tuženik trebao donijeti Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju, vezano za otkazni razlog - dolazak na posao u alkoholiziranom stanju.

36. Tu treba naglasiti da Zakon o radu nije propisao objektivni rok, već se radi o subjektivnom roku u kojem se može izvanredno otkazati ugovor o radu, pa je moguće da poslodavac radniku otkaže ugovor o radu, kao što je to u konkretnom slučaju i napravio i nakon proteka roka od 15 dana od dana povrede radne obveze, ali u roku od 15 dana od dana saznanja za povredu.

37. Također treba istaknuti da je po mišljenju ovog suda rok trebao početi teći od dana kada je za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji saznala osoba ovlaštena za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa tj. osoba iz čl. 131. ZR-a. Saznanje neposredno nadređenih (u ovom slučaju Voditelja RJ Gospodarenje LV i njegovog zamjenika ČV) za povredu radne obveze, a s obzirom da isti nisu ujedno i osobe iz čl. 131. ZR-a nije pravno odlučno za početak tijeka roka propisanog čl.116.st.2. ZR-a.

Naime, odredbom čl. 131. st. 2. ZR-a propisano je da u slučaju kada je poslodavac pravna osoba, ovlaštenje za odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa ima osoba ili organ za to ovlašten statutom, društvenim ugovorom,

2 0

izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. Dakle, bitno je kada je za tu povredu radne obveze saznala osoba ovlaštena za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa, a što je u konkretnom slučaju zz i direktor tuženika TV, a koji je o povredi radne obveze (dolazak tužitelja na posao u alkoholiziranom stanju) saznao kada se vratio s godišnjeg odmora 17. srpnja 2023. Kako je Odluka o izvanrednom otkazu donesena dana 1. kolovoza 2023., ista je donesena unutar zakonskog roka od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz.

Nadalje treba istaknuti da dolazak tužitelja na posao u alkoholiziranom stanju nije jedini razlog zbog kojeg je tužitelju otkazan Ugovor o radu. Naime, tužiteljevi kolege vozači su 20. srpnja 2023. sačinili dopis koji su dostavili direktoru, a u kojem su naveli da su izgubili povjerenje u tužitelja te da ni pod cijenu otkaza ne žele raditi ako je tužitelj jedan od radnika na odvozu otpada. Dakle, vezano i za ovaj otkazni razlog tuženik je postupio sukladno odredbi čl. 116. st. 2. ZR-a.

38. Po mišljenju ovog suda tuženik je dokazao postojanje opravdanog razloga za izvanredni otkaz odnosno dokazao je da je tužitelj počinio povrede radne obveze koje mu se stavljaju na teret u Odluci o izvanrednom otkazu te da uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć, a u postupku otkazivanja postupio je sukladno odredbama čl. 116. st. 1. i 2., čl. 119. st. 2. i čl. 150. ZR-a.

39. S obzirom da je sud ocijenio da je Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelja od 1. kolovoza 2023. dopuštena, odbio je zahtjev tužitelja za vraćanje na posao.

40. Tijekom postupka tužitelj je tvrdio da je šikaniran od strane tuženika, ali isto ničim nije dokazao niti je stavljao dokazne prijedloge na navedenu okolnost.

41. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st.1. ZPP-a, a u svezi s čl.155. ZPP-a.

42. Trošak je odmjeren temeljem važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i u okviru zahtjeva za naknadu troškova.

43. Trošak tuženika sastoji se od jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak bez obzira na broj radnji koje je poduzeo u visini od 400,00 eur (Tbr. 7/2, a u vezi s Tbr. 52/4).

44. Tuženiku je dosuđen i PDV od 25% u iznosu od 100,00 eura, pa ukupan trošak tuženika iznosi 500,00 eura, dok se dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 500,00 eura odbija kao neosnovan.

45. Naime, tuženik nije zatražio troškove postupka sukladno važećoj Tarifi s obzirom da je prema Tbr. 52.st.4. propisano da se za postupke iz Tbr. 7/2 primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan.

46. Nadalje, sud je tuženiku priznao zatraženu kamatu na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14) po stopi određenoj odredbom čl. 29. ZOO-a, tekućom od dana presuđenja do isplate.

2 1

47. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 25. ožujka 2025.

Sudac:

Adela Turkalj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika