Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-216/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč u pravnoj stvari ovrhovoditelja SVEA EKONOMI d.o.o., Ul. Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb, OIB: 17863542417, zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Nadramija i partneri d.o.o., iz Zagreba, protiv ovršenika ĐR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o prigovoru trećih osoba BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i IR [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Miljenki Polanović, odvjetnici iz Zaboka, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru – Stalna služba u Krapini, poslovni broj Ovr-173/2021-55 od 8. siječnja 2025., poslovni broj Ovr-173/2021-55., dana 25. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e:

Uvažava se žalba ovrhovoditelja te ukida rješenje poslovni broj Ovr-173/2021- 55 od 8. siječnja 2025.

Obrazloženje

1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Prihvaća se prigovor trećih osoba NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], te se ovrha na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proglašava nedopuštenom.

II. Nalaže se zk. odjelu da po pravomoćnosti ovog rješenja briše zabilježbu ovrhe na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], određenu rješenjem ovog suda, poslovni broj Ovr- 2/2018-2 od 8. siječnja 2018., a provedenom pod brojem Z-459/2018."

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja žali se ovrhovoditelj pozivom na sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP-a) u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, dalje: OZ) uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine, a predmet vrati prvostupanjskom sud na ponovan postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je prihvatio prigovor trećih osoba NR i IR pozivom na odredbe članka 60. stavka 1. i 2. OZ-a smatrajući istog osnovanim uz obrazloženje da je treća osoba OR upisana kao vlasnik u 1/1 dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 234 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je treća osoba IR upisana kao vlasnica 1/1 dijela nekretnine označene kao na kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište, površine 1806 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a sve obzirom da su treće osobe priložile javne isprave kojima potvrđuju svoje navode, odnosno potvrđuju da su predmetne nekretnine stekle prije pokretanja ovršnog postupka i zabilježbe ovrhe.

5. Iz stanja spisa te obrazloženja prvostupanjskog suda, u bitnom, proizlazi:

- da je rješenjem o ovrsi poslovni broj poslovni broj Ovr-2/2018-2 od 8. siječnja 2018., određena je ovrha na temelju ovršne isprave, a na nekretninama ovršenika ĐR i to na nekretninama označenim kao zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 75 čhv-a ili 270 m2, kčbr. [katastarska čestica] u naravi put, površine 21 čhv-a ili 76 m2, u dijelu 5/180, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kčbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 502 čhv-a ili 1806 m2, u dijelu 30/360, , te zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kčbr. [katastarska čestica] u naravi vrt površine 341 čhv-a ili 1226 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 1056 čhv-a ili 3798 m2, u dijelu 8/72;

- da je rješenjem prvostupanjskog suda od 22. ožujka 2018. poslovni broj Z- 459/18 dopuštena zabilježba predmetne ovrhe na navedenim nekretninama;

- da su treće osobe OR i IR podnijele su prigovor na zapisnik od 9. svibnja 2022., te podneskom od 8. veljače 2023. u kojem u bitnom, navode da nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 234 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište, površine 1806 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] nisu vlasništvo ovršenika ZR, te da nisu niti u njegovom posjedu. Istakle su da je KR, upisana u zemljišne knjige i kao CR, [adresa] za nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica u površini 234 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je naslijedila iza pok. oca JR, pok. majke VR i brata pok. SR. IR navodi da je nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište, površine 1806 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] naslijedila od pokojne majke Đ B i pok. supruga FR.

- da su uz podnesak od 19. travnja 2023. treće osobe dostavile Izvatke iz zemljišnih knjiga kojima dokazuju svoje navode.

6. Prema odredbama iz članka 59. stavak 1. točka 1. OZ-a, osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Podnositelj prigovora je dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava. (st. 2) Ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, sud će prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi. Prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnoga postupka (st.3) Podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.(st.4) Sud će prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovršeniku i pozvati ih da se u roku od osam dana očituju o prigovoru.(st.5).

7. Prema odredbama iz članka 60. stavak 1. OZ-a ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku (st.2). Podnositelj prigovora može parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovršetka ovršnoga postupka, ali je u tom slučaju dužan snositi troškove prouzročene prekoračenjem toga roka. (st.3). U parnici iz stavka 1. ovoga članka treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava (st.4).

8. Dakle, prvostupanjski sud je smatrao da su ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 60. stavka 1. i 2. OZ-a, odnosno da su treće osobe dokazale svoje tvrdnje sudskom odlukom i priloženom javnom ispravom, odnosno rješenjem u pojedinačnom ispravnom postupku, rješenjem o nasljeđivanju i izvatkom iz zemljišnih knjiga.

8.1. Odredbom članka 80. OZ-a propisano je da se ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom. Nadalje, odredbom čl. 84. stavka 1. OZ-a propisano je da će čim donese rješenje o ovrsi, sud će po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe. Tom zabilježbom ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje) i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine (st.2). Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnoga postupka ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo (st. 4).

8.2. Iz stanja spisa proizlazi da je u trenutku donošenja rješenja o ovrsi ovršenik bio upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina u suvlasničkom omjeru za koji je određena ovrha. Tijekom postupka došlo je do promjene na strani ovrhovoditelja, odnosno postupak je nastavljen u odnosu na sadašnjeg ovrhovoditelja. U trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu i sam prvobitni ovrhovoditelj postupao je u sklad s načelom zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Zaštita povjerenja u pravni promet nekretnina te publiciranje stvarnih prava na nekretninama, kao i određenih obveznopravnih odnosa, činjenica i prava, moguće je jedino ukoliko je izvršen upis tih prava u zemljišne knjige. Načelo povjerenja u zemljišne knjige se očituje u predmnjevi da zemljišne knjige odražavaju potpuno i istinito stanje u pogledu vlasništva te svih drugih stvarnih prava vezanih za nekretninu. Člankom čl.8. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013, 108/2017, 63/2019) propisano je da zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta (2.) Stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, pravno je zaštićen, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.(3).

9. Dakle, iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj, tada Sberbank d.d. Zagreb u trenutku podnošenja prijedloga nije imao razloga posumnjati da ovršenik nije vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige kao vlasništvo ovršenika, a zabilježba ovrhe provedena je prije provedbe rješenja kojim su treće osobe upisane kao vlasnice nekretnine navedenih u izreci pobijanog rješenja. Sve navedeno obzirom da iz stanja spisa proizlazi da je zabilježba pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka trećih osobe provedena pod poslovnim brojem Z-11667/22, zaprimljeno 29. rujna 2022., dakle nakon zabilježbe ovrhe u ovoj pravnoj stvari.

10. Ovaj sud je rješenjem od 30. siječnja 2024. poslovni broj Gž Ovr- 568/2023-2 uvažio žalbu ovrhovoditelja, ukinuo rješenje Općinskog suda u Zlataru – Stalna služba u Krapini, poslovni broj Ovr-173/2021-50 od 13. lipnja 2023., poslovni broj Ovr-173/2021-50. te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

10.1. Navedeno jer je bilo potrebno utvrditi jesu li treće osobe prije zabilježbe ovrhe stekle upravo suvlasnički dio koji je bio upisan na ovršenika. Navedeno, imajući u vidu da ukoliko su treće osobe pravo vlasništva stekle ranije u slučaju stvarnopravnih promjena koje su nastale na nekretninama temeljem odluke suda ili druge nadležne vlasti ex lege ili nasljeđivanjem, tada upis u zemljišnu knjigu nije materijalna pretpostavka stjecanja stvarnih prava.

10.2. Ponovo se naglašava da je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-242/2021-2 od 8. lipnja 2022. izraženo pravno shvaćanje da se načelo povjerenja u zemljišne knjige odnosi (primjenjuje) samo na derivativno stjecanje knjižnog prava, te je isto zauzeto je i u presudama toga suda poslovni broj Rev- 59/2000 od 16. rujna 2003., Rev-1566/2017 od 11. lipnja 2019., Rev-x 142/2016 od 11. prosinca 2019. i Revd-1939/2020 od 9. rujna 2020. Konkretnije, u navedenoj odluci se navodi i da takvo shvaćanje je, osim u presudama zbog kojih je dopuštena ta revizija, zauzeto i u presudi ovoga suda poslovni broj Rev 2031/2010 od 14. siječnja 2015. u kojoj je navedeno: ''U odnosu na navode tuženice da su nižestupanjski sudovi prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pogrešno primijenili materijalno pravo sadržano u odredbi čl. 130. st. 2. ZV-a jer je tuženica svoje pravo vlasništva stekla na temelju rješenja o nasljeđivanju i u dobroj vjeri tako stečeno pravo vlasništva upisala u zemljišnu knjigu, čemu se ne može suprotstaviti pravo vlasništva prednika tužitelja stečeno na temelju zakona, valja odgovoriti da se po prirodi stvari kod stjecanja prava vlasništva uz načelo povjerenja u zemljišne knjige radi o stjecanju prava vlasništva na temelju pravnog posla gdje pravni slijednik, pouzdajući se u potpunost i istinitost zemljišne knjige, stječe pravo vlasništva na temelju pravnog posla od upisanog pravnog prednika (čl. 115. ZV-a) dok je nasljeđivanje drugačiji pravni temelj stjecanja prava vlasništva (čl. 114. ZV-a) od onog koji se utemeljuje na pravnom poslu kao što su to odluke suda ili druge nadležne vlasti te zakona. Načelo povjerenja u zemljišne knjige odnosi na stjecanje knjižnog prava na temelju valjane pravne osnove koja može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretninama. U odluci se navodi i da će pošteni stjecatelj bit će pravno zaštićen glede stjecanja knjižnog prava jedino ako je, postupajući u dobroj vjeri, upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu na temelju takve pravne osnove - pravnog posla. O tome se ne radi u konkretnom slučaju zabilježbe ovrhe na nekretnini koja je u tom trenutku bila u vlasništvu (ovdje stečenom na temelju zakona - dosjelošću) treće osobe, ovdje tužitelja".

11. Odredbom čl. 20. st. 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23 dalje: ZS) propisano je da Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost u njegovoj primjeni.

12. U prvotnoj odluci prvostupanjskog suda izostalo je obrazloženje o odlučnim činjenicama. Naime, prvostupanjski sud je naveo da iz izvadaka iz zemljišnih knjiga priloženih u spis proizlazi da su predmetne nekretnine sada u vlasništvu trećih osoba 1/1, no bilo je potrebno obrazložiti kada, kako i na koji način sud treće osobe stekle pravo vlasništva predmetnih nekretnina. Ukoliko su treće osobe pravo vlasništva stekle ranije u slučaju stvarnopravnih promjena koje su nastale na nekretninama temeljem odluke suda ili druge nadležne vlasti ex lege ili nasljeđivanjem, tada upis u zemljišnu knjigu nije materijalna pretpostavka stjecanja stvarnih prava.

13. Prvostupanjski sud u pobijanoj odluci navodi de je uvidom u spis Općinskog suda u Zlataru, SS u Zaboku posl. broj Z-11667/2022 utvrđeno je da su I KR i IR u zk ispravnom postupku, ishodile upis prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], a sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl. broj O-19/02 od 5. veljače 2022., O-443/82 od 16. prosinca 1982., O-122/06 od 4. svibnja 2006., O-863/10 od 15.veljače 2011.,slijedom čega je sud donio rješenje poslovni broj Z-4433/2023 kojim je dopušten upis prava vlasništva NR na kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 djela, te upis DR kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 djela. Navodi i da je u navedenom zk ispravnom postupku sudjelovao i ovrhovoditelj, čiji je prigovor kao neosnovan sud odbio Rješenjem posl. broj Z-3697/2023. Sud je također utvrdio i to uvidom u zemljišnoknjižne izvatke da je treća osoba UR upisana kao vlasnik u 1/1 dijela na kč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 234 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je treća osoba IR upisana kao vlasnica 1/1 dijela na kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište, površine 1806 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

14. Prvostupanjski sud zaključuje da su treće osobe u sudskom (pojedinačnom ispravnom postupku) postupku u kojime je sudjelovao i ovrhovoditelj ishodile upis prava vlasništva na spornim nekretninama, a sve temeljem nasljeđivanja, do kojeg je došlo prije pokretanja ovršnog postupka i upisa zabilježbe ovrhe.

14.1. No, treba reći, da činjenica da su treće osobe u pojedinačnom ispravnom postupku (izvanparničnom postupku), u kojem je sudjelovao i ovrhovoditelj upisale kao vlasnice nekretnina navedenih u izreci pobijanog rješenja ne znači da je nedvojbeno i u cijelosti utvrđeno da su kao treće osobe svoje tvrdnje o upisu prava vlasništva na predmetnim nekretninama u cijelosti dokazale pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno da su činjenice na kojima se temelji prigovor trećih osoba općepoznate ili utvrđene primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Pri tome treba naglasiti da nije sporno da su u treće osobe sada upisane kao vlasnice predmetnih nekretnina.

14.2. Odredbom čl. 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 dalje ZVDSP) prema kojoj nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno (1), a nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi (2).

14.3. Odredbom čl. 129. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje: ZN) propisano je da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo (1), a u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi (2).

15. U konkretnoj situaciji, nije razvidno u kojem je trenutku i u kojem opsegu su treće osobe stekle pravo vlasništva nasljeđivanjem, a sve kako bi se utvrdilo da je u ovoj pravnoj stvari ovrha zabilježena nedvojbeno nakon što su treće osobe stekle pravo vlasništva predmetnih nekretnina. Sve imajući u vidu da je pretpostavka za stjecanje vlasništvo prednika (ostavitelja). Isto tako, sve navedeno potrebno je promotriti kroz pravno shvaćanje izraženo u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-242/2021-2 od 8. lipnja 2022.

16. U ovakvim okolnostima nije moguće takve činjenice utvrđivati kroz strogo formalan ovršni postupak, te su ispunjene pretpostavke za donošenje odluke iz odredbe članka 60. stavka 1. OZ. na način da sud podnositelja prigovora, odnosno treće osobe zaključkom uputi da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrenu parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena.

17. Zbog navedenog, trebalo je, pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Split, 25. ožujka 2025.

SUDAC:

Miho Mratović