REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-1237/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice UK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Pilipoviću, odvjetniku iz Zagreba, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, izvan ročišta, 25. ožujka 2025.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka protiv ovrhovoditeljice UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga navedenih u prijedlogu ovršenika od 20. prosinca 2024.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe kojeg je ovršenik podnio 20. prosinca 2024., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 20. prosinca 2024. ovome sudu podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupka izravne naplate kojeg je pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: Agencija) pokrenula ovrhovoditeljica na temelju Presude ovoga suda poslovni broj P Ob-79/17 od 27. travnja 2018. te za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u predmetnom postupku izravne naplate do pravomoćnosti odluke o gore navedenom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

2. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi da je majka tada još maloljetne orvhovoditeljice 21. lipnja 2018. Agenciji podnijela zahtjev za izravnu naplatu temeljem gore navedene presude ovoga suda, kako bi se osiguralo izvršenje novčane tražbine ovrhovoditeljice na ime njenog uzdržavanja od strane ovršenika. Ovršenik nadalje navodi da je izvršavao svoju obvezu zakonskog uzdržavanja ovrhovoditeljice i nakon njezine punoljetnosti u skladu sa člankom 290. Obiteljskog zakona, ali da je naknadno došao do saznanja da se ovrhovoditeljica ne obrazuje nakon punoljetnosti te da su, dakle, otpali zakonski razlozi za njezino daljnje uzdržavanje, a slijedom navedenog i razlozi za daljnje provođenje gore navedenog postupka izravne naplate.

3. Ovrhovoditeljica se na prijedlog ovršenika u ostavljenom roku (po zaključku suda od 14. veljače 2025.), a ni naknadno do dana donošenja ove odluke, nije očitovala na prijedlog ovršenika.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2., na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ).

4.1. Člankom 50. stavkom 1. točkom 7. OZ, propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, dok je točkom 9. propisano da žalbu može izjaviti ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Člankom 52. stavkom 1. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

5. Iz sadržaja prijedloga ovršenika proizlazi kako se isti poziva na razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkom 7. i 9. OZ.

6. Slijedom navedenog, a kako se ovrhovoditeljica u ostavljenom roku, a ni naknadno, nije očitovala na navode predlagatelja, temeljem odredbi članka 50. stavka 1. točke 7. i 9. i članka 52. stavka 1. i 3. OZ, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

7. Člankom 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ-a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci 1. do 11. narečene odredbe.

8. Svojim prijedlogom od 20. prosinca 2024., ovršenik je osim odgode predložio i proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa njegovih novčanih sredstava zaplijenjenih u gore navedenom postupku izravne naplate, čime je ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ.

9. Ispitujući postojanje drugog od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe, naime vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno vjerojatnost potrebe sprečavanja nasilja, sud je utvrdio da se ovršenik uopće ne poziva na navedenu vjerojatnost te da istu uopće ne obrazlaže. Nadalje, ovrhovoditeljica se nije suglasila sa prijedlogom za odgodu ovrhe pa nema mjesta ni primjeni odredbe članka 69. stavka 1. OZ kojim je propisano da ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovršenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj i ovršenik suglase s prijedlogom treće osobe o odgodi ovrhe, sud će odgodu odrediti ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

10. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Puli-Pola, 25. ožujka 2025.

Sudac

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka, osim ako se podnosi putem e-komunikacije.

Dna:

1. Ovrhovoditeljici,

2. Ovršeniku po punomoćniku.