Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Hrvatskih branitelja 1,
Kutina
Poslovni broj: Pp-1165/2023-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Kutini nadležan u smislu članka 93. i 98. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) po sutkinji Danici Fuček i zapisničaru Senki Rimac, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika – „BINĐO“ d.o.o. Ivanić-Grad i ŠH, zbog prekršaja iz članka 238. stavak 5. i stavak 6. i članka 244. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i članka 65. stavak 1. i stavak 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, po prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga Postaje prometne policije Kutina klasa: 211-07/23-4/81015, urbroj: 511-10-17-23-1 od 26. listopada 2023. godine, nakon provedenog žurnog postupka dana 25. ožujka 2025. godine u prisutnosti branitelja Daria Štrbac, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Kallay&Partneri, Zagreb, a u odsutnosti 1. i 2. okrivljenika, temeljem članka 244. stavak 1. u svezi sa člankom 182. točka 1. i 3. Prekršajnog zakona, dana 25. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
1. okrivljenik – „Binđo“ d.o.o. Ivanić-Grad, Majdekova ulica 17, OIB 49733628869, MBS [matični broj subjekta], predmet poslovanja: uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji i dr., prekršajno osuđivana - pravna osoba
2. okrivljenik - ŠH, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Š, rođen **.**.1987. godine u [adresa], sa prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin RH, prekršajno osuđivan - odgovorna osoba
oslobađaju se od optužbe
što su dana
04. srpnja 2022. godine u 09,30 sati, u Kutini, Ulica Kralja Petra krešimira IV, Ulica Stjepana Radića,
I. dozvolili ili naredili vozaču NH da sudjeluje u prometu na cestama i obavlja javni prijevoz vozilom traktor reg. oznake [registarska oznaka] kojemu je bilo pridodano priključno vozilo bez reg. oznaka, a izvršenom provjerom preko IS MUP-a utvrđeno je da priključno vozilo nije registrirano,
- dakle, da su 1. okrivljena pravna osoba i 2. okrivljeni kao odgovorna osoba dopustili da njihovo priključno vozilo sudjeluje u prometu na cestama iako nije registrirano,
pa da bi time 1. okrivljena pravna osoba i 2. okrivljeni ŠH počinili prekršaj iz članka 238. stavak 1., kažnjivo po članku 238. stavak 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24),
II. dozvolili ili naredili vozaču NH da sudjeluje u prometu na cestama i obavlja javni prijevoz vozilom traktor reg. oznake [registarska oznaka], a da kao vlasnik vozila prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu nisu sklopili ugovor o obveznom osiguranju, niti ga obnavljali sve dok je vozilo u prometu na cestama,
- dakle, da nisu sklopili ugovor o obveznom osiguranju vozila prije nego što je vozilo stavljeno u promet,
pa da bi time 1. okrivljena pravna osoba i 2. okrivljeni ŠH počinili prekršaj iz članka 4. stavak 1., kažnjivo po tada važećem članku 65. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23),
III. dozvolili ili naredili vozaču NH da sudjeluje u prometu na cestama i obavlja javni prijevoz vozilom traktor reg. oznake [registarska oznaka], a da pri tome registarska pločica nije bila postavljena tako da se dobro vidi, već je istu držao u unutrašnjosti kabine na mjestu gdje se uopće nije vidjela,
- dakle, da su na vozilu pravne osobe u prometu registarske pločice postavljene tako da se dobro ne vide,
pa da bi time 1. okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 244. stavak 1., kažnjivo po članku 244. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08,74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24).
Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Na obavezni prekršajni nalog Postaje prometne policije Kutina klasa: 211- 07/23-4/81015, urbroj: 511-10-17-23-1 od 26. listopada 2023. godine, 1. i 2. okrivljeni su u zakonskom roku uložili prigovor, te je kod ovoga Suda proveden žurni postupak.
2. Tijekom žurnog postupka održanog dana 25. ožujka 2025. godine Sud je pročitao pisanu obranu 1. okrivljene pravne osobe od 26. veljače 2025. godine i pisanu obranu 2. okrivljenika TH od 27. veljače 2025. godine u kojoj osporavaju prekršaje navodeći da prvenstveno, temeljem članka 114. stavka 7. Prekršajnog zakona, za predstavnika okrivljene pravne osobe imenuju ĐH iz [adresa], l. [adresa], s obzirom da je riječ o osobi ovlaštenoj za zastupanje okrivljene pravne osobe. Za prekršaj pod točkom Il. ove pisane obrane okrivljenik se ne smatra krivim te otklanja odgovornost za njegovo počinjenje, a sve iz razloga koji će biti pojašnjeni u nastavku. Članak 4. stavak 1. ZOO-a, propisuje da je vlasnik prijevoznog sredstva dužan za osiguranja iz članka 2. stavka 1. istog Zakona, prije upotrebe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u prometu. Člankom 65. istog Zakona, propisana je posljedica za propust postupanja sukladno članku 4. ZOO-a, a to je izricanje novčane kazne. Navedene zakonske osnove ujedno predstavljaju PP Kutina, ali i naslovnom sudu obvezatan okvir prilikom izdavanja obaveznog prekršajnog naloga, odnosno donošenja odluke kojom bi se okrivljenika oglasilo krivim za počinjeni prekršaj te mu se izriče novčana kazna. Međutim, okrivljenik ovime osporava počinjenje predmetnog prekršaja iz sljedećih razloga. Prema citiranim zakonskim odredbama proizlazi da se za prekršaj može kazniti isključivo vlasnik prijevoznog sredstva, koji prije upotrebe tog sredstva u prometu ne sklopi ugovor o osiguranju ili isti ne obnavlja dok je prijevozno sredstvo u prometu, pa je svojstvo vlasnika prijevoznog sredstva jedna od odlučnih činjenica, odnosno konstitutivni element bića prekršaja iz članka 4. stavak 1. ZOO-a kažnjivog po članku 65. stavku 1. ZOO-a. Međutim, okrivljeniku iz obrazloženja prekršajnog naloga uopće nije vidljivo zašto bi isti bio odgovoran za počinjenje prekršaja iz članka 4. stavka 1. ZOO-a, obzirom nigdje u obrazloženju prekršajnog naloga nije navedeno kako i na koji način je (te je li uopće) utvrđeno da je okrivljenik BINĐO d.o.o. evidentiran kao vlasnik predmetnog vozila kojim je navodno počinjen prekršaj. Prema tome, PP Kutina nije ničim utvrdila, pa ni učinila vjerojatnim da bi okrivljenik bio vlasnik prijevoznog sredstva (traktora i/ili priključnog vozila), a s tim u vezi i osoba odgovorna za počinjenje predmetnog prekršaja. Drugim riječima, činjenično stanje koje je PP Kutina poslužilo za izdavanje prekršajnog naloga, očigledno je utvrđeno nepravilno, nepotpuno, a svakako protivno sadržaju članka 4. stavak 1., a s njim u vezi i članku 65. stavku 1. ZOO-a. Opisani propusti PP Kutina prilikom utvrđivanja činjenica mjerodavnih za utvrđivanje krivnje okrivljenika te izricanje kazne za navodno počinjeni prekršaj, kao i propust istog tijela da sve odlučne okolnosti uvrsti u prekršajni nalog, ni na koji način ne mogu ići na štetu okrivljenika. Na taj način bi se povrijedilo osnovna pravna pravila i postulate prekršajnog prava (npr. načelo zakonitosti, in dubio pro reo - u sumnji u korist okrivljenika, i dr.). Naprijed navedeno potvrđuje i brojna sudska praksa, od koje okrivljenik primjerice izdvaja stav Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Ppž-93/2022. (svojstvo vlasnika prijevoznog sredstva jedna je o odlučnih činjenica, odnosno konstitutivan element bića prekršaja iz članka 65. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Budući da činjenični opis djela u izreci pobijanog prekršajnog naloga ne sadrži da bi okrivljenik bio vlasnik prijevoznog sredstva, to djelo za koje se protiv okrivljenika vodio prekršajni postupak, na činjenično opisan način u točki 3., po propisu nije prekršaj, pa je ovaj Sud, postupajući po službenoj dužnosti preinačio pobijani prekršajni nalog i okrivljenika oslobodio od optužbe za predmetno djelo). Stav Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Ppž-11468/2022 ("Budući činjenični opis djela u izreci pobijanog prekršajnog naloga ne sadrži da bi okrivljena pravna osoba bila vlasnik prijevoznog sredstva, a okrivljena odgovorna osoba odgovorna osoba pravne osobe koja je vlasnik vozila, djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, na način činjenično opisan, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj Sud, postupajući po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog na način da je okrivljenike oslobodio od optužbe za predmetno djelo, kako je to i navedeno u izreci pod točkom l, ove presude.") Imajući u vidu navedene propuste PP Kutina pri donošenju pobijanog prekršajnog naloga, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa shodno tome i nepravilne primjene mjerodavnog prava, nema dvojbe da se protiv okrivljenika vodi postupak za djelo koje ne udovoljava članku 4. stavku 1., odnosno djelo koje po propisu nije prekršaj, slijedom čega okrivljenik predlaže sudu donijeti odluku kojom će ga se osloboditi od odgovornosti, odnosno optužbe za nepostojeći prekršaj. Nadalje, da je PP Kutina u potpunosti neosnovano izdala prekršajni nalog protiv okrivljenika, potvrđuje i činjenica da je protivno-navodima iz prekršajnog naloga za prijevozno vozilo reg. oznake: ZG00IBO, u trenutku navodnog počinjenja prekršaja (dana 04.07.2022. godine u 09,30 sati), ipak postojao sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno postojala je sklopljena i važeća polica osiguranja. Ukazuje se sudu da je okrivljena pravna osoba BINĐO d.o.o. 3 mjeseca prije navodnog počinjenja prekršaja, točnije dana 04.04.2022. godine imao izdanu policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 321020323542, s rokom važenja od godine dana, točnije do dana 15.04.2023. godine. Prema tome, netočni su navodi policijskih službenika, a time i njihova izvješća broj 231942826 i 231942834 o počinjenom prekršaju, a koji su poslužili za nezakonito donošenje pobijanog prekršajnog naloga, sve iz razloga jer je prijevozno sredstvo, prema jasnoj odredbi ZOO-a, i to članku 4. istog, prije upotrebe u prometu, a svakako inkriminirajućeg trenutka (dana 04.07.2022. godine u 09,30 sati), imalo sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno bilo u posjedu važeće police osiguranja. Dakle, iako utvrđenja, podaci, pa time i spomenuta izvješća PP Kutina nisu u sebi sadržavala vjerodostojne podatke, isto tijelo unatoč tomu, i bez prethodne provjere, odlučuje izdati prekršajni nalog kojim se okrivljenika neosnovano proglašava krivim za počinjenje prekršaja. Prema tome, jasno je da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za izricanje novčane kazne okrivljeniku, odnosno za snošenje prekršajnopravne odgovornosti za djelo koje nije niti počinio. Naprijed navedeno potvrđuje i brojna sudska praksa, od koje okrivljenik izdvaja stav Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Pž 16123/10 ("lako je u dokaznom postupku izvršio uvid u policu osiguranja od automobilske odgovornosti broj.... izdanu od E.o. d.d., za navedeno vozilo, prvostupanjski sud je zaključio da polica osiguranja nije vjerodostojna glede datuma sklapanja ugovora o osiguranju te olako je otklonio obranu okrivljenika navodom da je usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti. Međutim, takav zaključak prvostupanjskog suda je pogrešan, jer je prilikom ocjenjivanja vjerodostojnosti dokaza zanemario odredbe Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (Narodne novine broj 148/08), kojima je propisan način dostave podataka između stanica za tehničke preglede i Ministarstva unutarnjih poslova. Dane, za utvrđivanje je li sklopljen ugovor o osiguranju prije svega je mjerodavno postojanje police osiguranja"). Stav Općinskog suda u Varaždinu, posl.br. Pp-547/2023-8(„...a uvidom u policu U. o. od automobilske odgovornosti br… je vidljivo da je početak osiguranja 28.1.2022 do 28.1.2023. Kako je u postupku utvrđeno da je sporno vozilo koje je sudjelovalo u prometu 29.8.2022. bilo osigurano i registrirano, prihvaćena je obrana okrivljenika zbog čega je okrivljeni kao odgovorna osoba pravne osobe oslobođen od optužbe, temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona.). Imajući u vidu sve naprijed navedeno, jasno je daje prijevozno sredstvo na dan navodnog počinjenja prekršaja (dana 04.07.2023. godine), očigledno bilo osigurano, shodno čemu se predlaže sudu okrivljenika osloboditi od prekršajno pravne odgovornosti nametnute pobijanim prekršajnim nalogom. Polazeći od svih utvrđenja iznesenih u ovoj obrani, to okrivljenik osporava i počinjenje prekršaja iz članka 238. stavak 1., kažnjivog po članku 238. stavak 5. ZSPC-a, obzirom niti u jednom dijelu pobijanog prekršajnog naloga nije označeno tko je vlasnik navodno neregistriranog priključnog vozila, na koji način i po kojoj činjeničnoj, zakonskoj odnosno pravnoj osnovi je utvrđena odgovornost okrivljenika. Dodatno, prema članku 238. stavak 5. ZSPC-a, novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj:- pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da njezina (!) neregistrirana vozila ili vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole ili njezine neoznačene lake prikolice sudjeluju u prometu na cestama. lsto kao i za prekršaj iz članka 4. ZOO-a (za koji je učinjeno dokazanim da nije počinjen), iz istih (ali i onih u nastavku navedenih) razloga okrivljenik osporava vjerodostojnost navoda te činjeničnih utvrđenja PP Kutina, a s tim u vezi i navoda koji čine sadržaj policijskih izvješća broj 231942826 i 231942834 0 počinjenom prekršaju, a koji su poslužili za nezakonito donošenje pobijanog prekršajnog naloga. Navedeno iz svih razloga opisanih pod točkom IV. ove obrane, obzirom okrivljenik nigdje u prekršajnom nalogu nije naveden kao vlasnik navodno neregistriranog priključnog vozila. Prema tome, kako je postojanje vlasnika bitan i konstitutivan element kažnjivosti za prekršaj (mora biti riječ o osobi vlasniku i njezinu vozilu), a koje postojanje vlasništva prijevoznog sredstva (priključnog vozila) na strani okrivljenika nije utvrđeno i/ili nije naznačeno u prekršajnom nalogu (a moralo je biti), to je jasno da isti ne može biti odgovoran za ispunjenje bića djela koje u svojoj biti nije prekršaj. Sve navedeno potvrđuje i naprijed (pod točkom V. pisane obrane) citirana sudska praksa, i to presude posl.br. Ppž-93/2022, Ppž-11468/2022, a prema kojoj je postojanje vlasnika i vlasništva nad vozilom konstitutivan element prekršaja čije se počinjenje stavlja na teret okrivljeniku, a da pritom za navedeno nisu ispunjene zakonske pretpostavke. Osim već citirane, okrivljenik izdvaja i dodatnu praksu, i to u kojoj su izraženi sljedeći stavovi: stav Općinskog suda u Metkoviću, posl.br. PP 275/2022. ("Dakle, bitno obilježje prekršaja iz članaka 238. st. 1. i 250. st. 2. ZOSPC-a je činjenica da za njihovo počinjenje odgovara vlasnik vozila, odnosno odgovorna soba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je vlasnik vozila, dok uopće nije propisana odgovornost korisnika vozila. Međutim, u činjeničnom opisu osporenog obaveznog prekršajnog naloga koji je ulaganjem prigovora postao optužni prijedlog, nedostaje upravo to bitno obilježje odnosno konstitutivni element navedenih prekršaja...Stoga djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret predmetnim optužnim aktom na način kako je činjenično opisano u istom, po propisu nisu prekršaji iz čl. 229. st. 3. i 7., pa ih je sud na temelju čl. 182. toč. 1.PZ-a, oslobodio od optužbe, kako je to navedeno u izreci ove presude.") Stav Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br. PP P-1506/2021. ("iz izreke obaveznog prekršajnog naloga, kojim je okrivljenici za djelo pod točkom 1. stavljeno na teret počinjenje prekršaja opisanog i kažnjivog po čl. 238. St. 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, utvrđeno je da u činjeničnom opisu nedostaje bitno obilježje prekršaja pravno označenog kao prekršaj iz čl. 238. St. 1. i 5. citiranog zakona jer kao bitno obilježje nije navedeno da se radi o fizičkoj osobi obrtniku, ako naredi ili dopusti da njihova neregistrirana vozila ili vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole sudjeluju u prometu na cestama. Kako bitno obilježje ovog prekršaja nedostaje u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga, sud je zbog prekršaja pod točkom 1. u smislu čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona okrivljenicu oslobodio od optužbe. ") Osim što je riječ o nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, za primijetiti je da se okrivljenika tereti i za počinjenje prekršaja temeljem neodgovarajućih zakonskih osnova, što predstavlja postupanje protivno smislu i svrsi propisa te otvara pravnu nesigurnost prema kojoj bi svatko mogao biti optužen za počinjenje svakog djela, neovisno što isto nema svoj temelj u zakonskim i podzakonskim propisima. Prema tome, okrivljenik predlaže sudu donijeti presudu kojom će ga se osloboditi od odgovornosti, odnosno optužbe za nepostojeći prekršaj. Okrivljenik prigovara počinjenju, a time i svojoj navodnoj odgovornosti za prekršaj iz članka 244. stavak 1. ZSPC-a, kažnjiv po stavku 5. istog članka sve iz razloga kako slijedi. Naime, člankom 244. stavak l. ZSPC-a propisano je da motorna vozila u prometu moraju imati po dvije registarske, prenosive, izvozne, odnosno pokusne pločice. Člankom 244. stavkom 5. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kazniti za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako na vozilu nema propisan broj pločica ili na kojem su te pločice postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitljive. Upravo temeljem navedenog pravnog okvira (članak 244. stavak 1. u vezi s člankom 244. stavkom 5. ZSPC-a), okrivljenik ukazuje sudu kako je PP Kutina izdala prekršajni nalog te izrekla prekršajnopravnu sankciju okrivljeniku za prekršaj koji nije učinio, odnosno pozivanjem na pogrešnu pravnu osnovu, čime je u potpunosti povrijeđeno načelo zakonitosti sadržano u članku 2. PZ-a. Naime, prema pobijanom prekršajnom nalogu, proizlazi da se okrivljenik oglušio o pozitivnu obvezu propisanu člankom 244. stavak 1. ZSPC-a kojim je propisano da: motorna vozila u prometu moraju imati po dvije registarske, prenosive, izvozne, odnosno pokusne pločice (ali nigdje nije propisano da pločice moraju biti vidljive). Obzirom je, kako to navodi i sama PP Kutina u prekršajnom nalogu, okrivljenik postupio protivno pozitivnoj obvezi iz članka 244. stavak 1. ZSPC-a, PP Kutina smatra da su se ostvarili uvjeti za kažnjavanje okrivljenika propisani upravo u stavku 5. istog članka, a kojim je propisano da: novčanom kaznom kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako na vozilu nema propisan broj pločica ili na kojem su te pločice postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitljive Ako se usporedi članak 244. stavak 5. ZSPC-a koji sankcionira ponašanje koje je protivno obvezi iz članka 244. stavak 1., tada se počinitelja može kazniti samo zato jer nije imao dvije registarske, prenosive, izvozne odnosno pokusne pločice. Uzme li se u obzir činjenični opis djela čije se počinjenje stavlja na teret okrivljeniku, te ga se usporedi s pravnom osnovom na koju se poziva PP Kutina, vidljivo je da se istog uopće ne kažnjava zato jer nema dvije pločice, već zato što te pločice navodno nisu bile vidljivo postavljene, međutim protivno pogrešnim navodima PP Kutina, vidljivost pločica nije predmetom članka 244. stavka 1. ZSPC-a. Drugim riječima, niti u jednom dijelu odredbe članka 244. stavak 1. ZSPC-a, počinjenje kojeg prekršaja je okrivljeníku stavljeno na teret, nije naznačena obveza okrivljenika da na vozilu moraju biti postavljene pločice na način da se dobro vide i budu čitljive, već samo da vozilo mora imati po dvije pločice, prenosive, izvozne ili pokusne, a koje pogreške te propusti PP Kutina da izradi razumljiv i na zakonu utemeljen prekršajni nalog, ima za posljedicu da je prekršajnim nalogom izrečena kazna temeljem sadržaja neodgovarajuće pravne norme, a koje postupanje PP Kutina ide izravno na štetu okrivljeniku. Upravo suprotno naznaci u prekršajnom nalogu, obveza „vidljivosti" ne proizlazi iz stavka 1. članka 244, već iz članka 244. stavak 4. ZSPC-a kojim je propisano da pločice na vozilu moraju biti postavljene tako da se dobro vide, ne smiju se oštećivati, ne smije se dodavati sadržaj koji nije propisan i moraju biti čitljive. Ako je već i htjela proglasiti okrivljenika krivim za prekršaj iz članka 244. stavka 4. ZSPC-a, tada je PP Kutina to bila obvezna tako i naznačiti u prekršajnom nalogu te za povredu te obveze izreći novčanu kaznu iz stavka 5. istog članka. Prema tome, već je iz navedenog razvidno da je u odnosu na okrivljenika primijenjena pogrešna odredba materijalnog prava, odnosno stavilo mu se na teret počinjenje prekršaja iz članka 244. stavak I., a da pritom navedeni prekršaj nije počinio (jer pitanje broja pločica nije predmet prekršaja po stavku 1. članka 244). Navedeno potvrđuje i PP Kutina u pobijanom prekršajnom nalogu, obzirom se isto tijelo poziva na kažnjavanje po članku 244. stavak 5. ZSPC-a, i to samo u dijelu koji se od nosi na navodnu „vidljivost" pločica na prijevoznom sredstvu, a koje je predmetom članka 244. stavak 4, ZSPC-a, kojeg nigdje nema spomenutog u prekršajnom nalogu. Naprijed opisano postupanje PP Kutina otvara sumnju na pravilnost utvrđenih činjenica te vjerodostojnost sadržaja navoda koji su predmetom pobijanog prekršajnog naloga. Drugim riječima, još uvijek ostaje nejasno je li okrivljenik postupio protivno obvezi iz članka 244. stavak 1. ZSPC- a, pa ga se kažnjava temeljem članka 244. stavak 5. ZSPC-a ili je možda okrivljenik postupio protivno obvezi iz članka 244. stavak 4. ZSPC-a, pa ga se kažnjava temeljem članka 244. stavak 5. ZSPC-a. Naprijed utvrđena sumnja u pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja te nejasno utvrđena odgovornost, a s tim u vezi i pravilna primjena odredaba materijalnog prava nikako ne može ići na štetu okrivljenika. Upravo suprotno, prema pravnom pravilu lat. in dubio pro reo (u sumnji/ dvojbi u korist okrivljenika) dvojbu o postojanju činjenica treba riješiti na način koji je za okrivljenika povoljniji. Da se postojanje ovakvih i njima sličnih okolnosti treba tumačiti u korist okrivljenika, potvrđuje i brojna sudska praksa, od koje okrivljenik izdvaja stav Općinskog suda u Osijeku, posl.br. Pp-3881/2023-10 ("Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenika moglo proglasiti krivim za terećeni prekršaj. Naime, na način kako je predmetni prekršaj postavljen u obaveznom prekršajnom nalogu odnosno i kako je naveden činjenični opis prekršaja u obaveznom prekršajnom nalogu i u nadopuni optužnog prijedloga od 4. siječnja 2024. nije jasno postavljeno niti opisano za što se točno tereti okrivljenu pravnu osobu.") Stav Visokog prekršajnog suda RH, posl.br. Ppž-5961/2022 ("lstičemo da je u činjeničnom opisu djela pod I (uz činjenični opis djela iz članka 216. stavka 1. i 3. zapravo činjenično opisan i prekršaj iz članka 238. stavka 1. i. 7, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ali je prvostupanjski sud pogrešno naveo da se radi o djelu pod II. djelo opisano pod Ill, pogrešno je naveo kao prekršaj iz članka 289.stavka 1. i 4. tog Zakona koji činjenični opis zapravo ne predstavlja nikakav zakonom propisan prekršaj, za te je prekršaje pomiješao utvrđene novčane kazne i iz tog je razloga ovaj Sud bio prisiljen osloboditi optužbe okrivljenika za prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 7”). Zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešnog pozivanja na članke i stavke primijenjenog propisa, pogrešnog i nepotpunog činjeničnog stanja, nadasve kada se uzme da su utvrđenja PP Kutina u pogledu postojanja obveznog osiguranja (v. točku IV. pisane obrane) nedvojbeno neistinita i nevjerodostojna, predlaže se sudu uslijed svih ukazanih nepravilnosti osloboditi okrivljenika od optužbe za počinjenje prekršaja kojeg očito nije počinio. Pored navedenog, okrivljenik prigovara počinjenju, a time i svojoj navodnoj odgovornosti za postojanje prekršaja iz članka 244. stavak 1. ZSPC- a, ili članka 244. stavak 4. ZSPC-a (ako sud odluči tumačiti činjenice i pravne osnove iz prekršajnog naloga na štetu okrivljenika), sve iz razloga kako slijedi. Kritičnog dana, 04.07.2022. godine, vozač HH je pri kretanju prijevoznim sredstvom te nakon što je u jednom dijelu zavoja usporio, primijetio kako mu je (bez njegove kontrole, a s tim u vezi i krivnje) ispala registarska pločica s prijevoznog sredstva. N se propisno na trenutak zaustavio, istrčao iz vozila pazeći pritom na sigurnost u prometu, pločicu pokupio s ceste, unio u prijevozno sredstvo te ju postavio na vidljivom mjestu, prislonjenu na prednje staklo traktora, samo privremeno, dok ne dođe na odredište na koje se uputio te na kojem bi bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu, samostalno ili kod automehaničara dogovorio ponovno pričvršćivanje registarske pločice na prijevozno sredstvo. Riječ je o prijevoznom sredstvu traktor, koje se prilikom rada značajno trese zbog vibracija motora, te je očekivano da će uz konstantne vibracije vijci te pričvrščivaći olabaviti, malo otpustiti, što može dovesti primjerice do pada registarske pločice. Ovakve situacije su životne, logične i doista nisu rijetkost. Za vrijeme tako nepredvidivog spleta okolnosti, dok je HH postupao u skladu sa svrhom i dosegom odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama te nakon što je pokupio pločicu s ceste, vozač biva zaustavljen od stane policijskih službenika, a okrivljenik kažnjen za prijestup koji prelazi smisao i svrhu samog Zakona. Dakle, očigledno je riječ o nenamjernom, neplaniranom te nepredvidivom spletu okolnosti, u kojem ne postoji niti najmanji stupanj namjere, nehaja, niti krajnje nepažnje, a kamoli krivnje vozača i okrivljenika, a što sve zajedno ne predstavlja svjesno, namjerno niti nehajno postupanje protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, niti zaslužuje kažnjavanje i prijekor koji je upućen okrivljeniku. Međutim, iako bi odgovornost za prekršaj bila nespojiva sa smislom i svrhom Zakona o sigurnosti prometa na cestama, obzirom je HH upravo postupao na način da bi održao sigurnost u prometu, to okrivljenik ističe da bi odgovornost za prekršaj bila i neutemeljena, obzirom su reg. pločice bile postavljene na vrlo vidljivom mjestu. Naime, kao što je već spomenuto pod ovom točkom VIII. obrane, g. HH, a nakon što je pokupio reg. pločicu s ceste, istu postavio na vidljivom mjestu, i to na prednjem staklu traktora, odmah s pozicije desne strane od volana. Naime, u datom trenutku g. HH nije imao izbora nego (uslijed svih naprijed opisanih okolnosti) postaviti reg. pločicu postaviti upravo na tom vidljivom mjestu, obzirom bi na svakom drugom položaju unutar vozila, takva reg. pločica pala, odspojila se, odnosno ne bi se zadržala na postavljenom mjestu, čak niti privremeno, time bi vozača, vozilo, ostale sudionike u prometu i vozila potencijalno dovelo u opasnost, obzirom bi takvu reg. pločicu vozač prijevoznog sredstva stalno morao namještati, odnosno paziti da ne padne, odnosno podizati je i ponovno postavljati na neko drugo navodno bolje vidljivo mjesto. N je u najboljoj namjeri, pokušao odmah vratiti reg. pločicu na vidljivo mjesto, međutim znao je da će time prouzročiti više problema, nego koristi, nakon čega ju je prislonio na prednje staklo vozila, neposredno s desne strane od volana. Osim toga, kojom odredbom kojeg propisa je predviđeno što se u prijevoznom sredstvu ima smatrati vidljivim mjestom za postavljanje reg. pločice? Isto tako, kojim je propisom predviđeno tko je ovlašten utvrditi, po kojoj metodi, mehanizmu te u kojem stupnju vidljivosti je li reg. pločica postavljena na vidljivo mjesto i što se to uopće smatra vidljivim mjestom? Nadalje, ono što je vidljivo vozaču, nije vidljivo i osobi ispred vozila, iza vozila, pored vozila, ovisno i o kutu gledanja, preglednosti prostora, subjekta koji se promatra, itd. činjenica da je policijski službenik, ne navodeći uopće kojom unaprijed propisanom metodom se vodio, navodno utvrdio da se reg. pločica ne nalazi na navodno njemu vidljivom mjestu, predstavlja isključivo subjektivan dojam promatrača, ovdje policijskog službenika, a za koje službenike je u naprijed iznesenom dijelu obrane potvrđeno da su im utvrđenja neistinita i nevjerodostojna. Prema tome, zar će se okrivljenika teretiti za prekršaj koji je navodno počinjen zato jer je policijski službenik dojma da su se ostvarila obilježja istog? Ili zato jer se može nedvojbeno potvrditi da je postupajući na određeni način, protivno točno određenoj metodi postavljanja reg. pločice, okrivljenik na opažanje PP Kutina bez ikakve sumnje počinio prekršaj? Okrivljenik misli da je odgovor na ovo pitanje vrlo jasan. Shodno navedenom, predlaže se sudu osloboditi okrivljenika od prekršajnopravne odgovornosti, odnosno optužbe za predmetni prekršaj. Moli se sud da predmetni slučaj ocijeni u vrijednosnom smislu, odnosno da doista sagleda stvarno značenje i smisao ostvarenih prekršaja, kao i da uzme u obzir sve naprijed opisane, stvarne i od od (odlučnog značaja olakotne okolnosti koje nisu uzete u obzir prilikom donošenja pobijanog prekršajnog naloga. Okrivljenik ističe da pored činjenice što je svojim navodima, dokazima i dokaznim prijedlozima umanjio vjerodostojnost policijskih izvješća te s tim u vezi učinio spornim postojanje činjenica i okolnosti koje su poslužile kao temelj izdavanju prekršajnog naloga, jasno je da naslovno tijelo nije, niti je moglo na nedvojben način utvrditi da je upravo okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret te se predlaže sudu primjenom načela in dubio pro reo donijeti presudu kojom se okrivljenika oslobađa optužbe. Okrivljenik ističe kako odluka o odmjeravanju novčane kazne nije uopće obrazložena. Slijedom navedenog, okrivljenik ovime prigovara vrsti i visini primijenjene prekršajnopravne sankcije, smatrajući istu nezakonitom i neosnovanom te predlaže sudu osloboditi ga od iste. Osim vrsti i visini novčane kazne, okrivljenik prigovara i troškovima koji su označeni u pobijanom prekršajnom nalogu, a padaju na teret okrivljenika, obzirom zbog nepostojanja odgovornosti za koju ga se tereti, iste nije dužan niti platiti. Sve da naprijed navedeno nije moguće (oslobođenje od odgovornosti odnosno optužbe te odmjerenih troškova), predlaže se sudu primijeniti odredbe članka 37. PZ-a prema kojima se može izreći blaža kazna od propisane. To iz razloga jer je nedvojbeno utvrđeno da je u vrijeme navodnog počinjenja prekršaja, prijevozno vozilo koje je sudjelovalo u prometu, očigledno imalo obavljen tehnički pregled te važeću policu osiguranja, g. HH je poduzeo sve što je mogao da bi osigurao sigurnost u prometu, registracijsku pločicu postavio na prikladno, vidljivo mjesto, shodno čemu se očito ukazuje na manji stupanj opasnosti počinjenja djela, koje nije izazvalo nikakve štetne posljedice. Podredno, predlaže se sudu provesti prekršajni postupak tijekom kojeg će se utvrditi stvarno činjenično stanje uz omogućavanje svim strankama da ravnopravno sudjeluju u izvođenju dokaza, odnosno utvrđivanju činjenica.
3. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u: presuda Visokog prekršajnog suda RH broj: Ppž-93/2022 od 17. studenog 2022. godine, presuda Visokog prekršajnog suda RH broj: Ppž-11468/2022 od 8. studenog 2022. godine, presuda Visokog prekršajnog suda RH broj: Ppž-16123/2010 od 5. ožujka 2013. godine, polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 321020323542, e-mail podnesak BH od 3. ožujka 2023. godine s obrazcem "Podaci o pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi za Binđo d.o.o. i ĐH od 05. prosinca 2022. godine, podnesak PPP Kutina od 2. ožujka 2023. godine, podnesak PPP Kutina provjera i dostava podataka od 2. prosinca 2022. godine, povratnica od 19. rujna 2022. godine, podnesak-dostava podataka PPP Kutina od 15. rujna 2022. godine, izvješće o počinjenom prekršaju broj: 000231942826, fotografije, izvješće o počinjenom prekršaju broj: 000231942834, fotografije, izvadak iz sudskog registra, prekršajna evidencija.
4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, te na taj način utvrđenog činjeničnog stanja, Sud smatra da nije dokazano da su 1. i 2. okrivljeni počinili djela prekršaja iz članka 65. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i članka 244. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao i da djelo prekršaja iz članka 238. stavak 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako je opisano u optužnom aktu po propisu nije prekršaj, radi čega su 1. i 2. okrivljeni temeljem članka 182. točka 1. i 3. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe.
5. 1. i 2. okrivljeni navode da djelo prekršaja pod točkom I. optužnog akta ne sadrži jedno od bitnih obilježja prekršaja iz članka 238. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno činjenicu da se radi o vozilu u vlasništvu 1. okrivljene pravne osobe. Sukladno odredbi članka 238. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako naredi ili dopusti da njezina neregistrirana vozila sudjeluju u prometu na cestama. Iz činjeničnog opisa optužnog akta ne proizlazi čije je predmetno priključno vozilo, odnosno da je 1. okrivljena pravna osoba vlasnik istog, slijedom čega nedostaje jedno od bitnih obilježja predmetnog prekršaja, te navedeno djelo kako je opisano u optužnom aktu po propisu nije prekršaj, radi čega je Sud u odnosu na to djelo prekršaja oslobodio od optužbe i 1. okrivljenu pravnu osobu i 2. okrivljenika kao odgovornu osobu u pravnoj osobi temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona.
6. 1. i 2. okrivljeni se pod točkom II. optužnog akta terete da su dopustili vozaču da u prometu na cestama obavlja javni prijevoz traktorom reg. oznake [registarska oznaka], a da pravna osoba kao vlasnik vozila prije uporabe vozila u prometu nije sklopila ugovor o obveznom osiguranju. Dakle, u optužnom aktu se navodi jedno od bitnih obilježja predmetnog prekršaja, a to je vlasništvo vozila, no 1. i 2. okrivljeni ujedno navode da je u kritično vrijeme predmetni traktor bio osiguran, za što su priložili policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 321020323542 od Generali osiguranja iz koje je vidljivo da je predmetni traktor bio osiguran u periodu od 15.04.2022. godine do 15.04.2023. godine, radi čega je Sud u odnosu na to djelo prekršaja 1. i 2. okrivljenika oslobodio od optužbe temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona.
7. U odnosu na djelo prekršaja pod točkom III. optužnog akta 1. okrivljena pravna osoba navodi da činjenični opis djela prekršaja ne odgovara pravnoj kvalifikaciji djela prekršaja koju je označio tužitelj u optužnom aktu, a što je Sud prihvatio, s obzirom da je tužitelj označio pravnu kvalifikaciju djela prekršaja iz članka 244. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a prema kojoj odredbi motorna vozila u prometu moraju imati po dvije registarske pločice, dok iz činjeničnog opisa djela prekršaja ne proizlazi da se 1. okrivljena pravna osoba tereti da njezino vozilo u prometu na cestama nije imalo dvije registarske pločice, već se tereti da jedna registarska pločica nije bila postavljena tako da se dobro vidi, a što je prekršaj iz članka 244. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a ne prekršaj iz članka 244. stavak 1. istog Zakona, radi čega je Sud u odnosu na to djelo prekršaja 1. i 2. okrivljenika oslobodio od optužbe temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona.
8. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
9. S obzirom na naprijed navedeno presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Kutini 25. ožujka 2025.
Zapisničar:
Sutkinja:
Senka Rimac, v.r.
Danica Fuček, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena.
DOSTAVITI
1. 1. i 2. okrivljeniku
2. tužitelju
3. branitelju
4. arhiva
