REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-11588/2020-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja GK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku GKI, protiv tuženika DOK-ING RAZMINIRANJE d.o.o. za razminiranje, OIB 82152372584, Selska cesta 90 B, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku KK, radi Radno - materijalna davanja (isplata), 24. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku DOK-ING Razminiranje d.o.o., Zagreb, Zadarska 80, OIB:82152372584 da tužitelju GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da na ime razlike neisplaćenih plaća u periodu od 2015. do 2020. godine, isplati iznos od bruto 4.670,91 Eur sa zateznom kamatom, koja teče od:

- 20. 12. 2015. godine na iznos od 82,16 Eur, do isplate,

- 20. 02. 2016. godine na iznos od 61,09 Eur do isplate,

- 20. 03. 2016. godine na iznos od 62,65 Eur, do isplate,

- 20. 05. 2016. godine na iznos od 200,42 Eur, do isplate,

- 20. 06. 2016. godine na iznos od 78,43 Eur do isplate,

- 20. 10. 2016. godine na iznos od 211,15 Eur do isplate,

- 20. 11. 2016. godine na iznos od 282,58 Eur do isplate,

- 20. 12. 2016. godine na iznos od 301,66 Eur do isplate,

- 20. 01. 2017. godine na iznos od 60,39 Eur do isplate,

- 20. 02. 2017. godine na iznos od 16,88 Eur do isplate,

- 20. 03. 2017. godine na iznos od 345,08 Eur do isplate,

- 20. 04. 2017. godine na iznos od 176,26 Eur do isplate,

- 20. 05. 2017. godine na iznos od 161,92 Eur do isplate,

- 20. 06. 2017. godine na iznos od 131,52 Eur do isplate,

- 20. 07. 2017. godine na iznos od 96,36 Eur do isplate,

- 20. 08. 2017. godine na iznos od 79,90 Eur do isplate,

- 20. 10. 2017. godine na iznos od 57,87 Eur do isplate,

- 20. 11. 2017. godine na iznos od 156,85 Eur do isplate,

- 20. 01. 2018. godine na iznos od 60,12 Eur do isplate,

- 20. 03. 2018. godine na iznos od 210,37 Eur do isplate,

- 20. 03. 2019. godine na iznos od 39,82 Eur, do isplate,

- 20. 02. 2020. godine na iznos od 67,42 Eur, do isplate,

- 20. 04. 2020. godine na iznos od 466,53 Eur , do isplate,

- 20. 05. 2020. godine na iznos od 986,80 Eur do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu i to od dospijeća do dana 31.12.2022. godine u visini stope koja je bila određena člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021) prema kojoj se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 1.1.2023. do 29.12.2023.g. godine u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022,) koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023.g. do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku DOK-ING Razminiranje d.o.o., Zagreb, Zadarska 80, OIB: 82152372584 da tužitelju GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da na ime dugovanih iznosa za rad noću, subotom, nedjeljom i prekovremeno u periodu od 2015. do 2020. godine isplati iznos od bruto 5.785,89 Eura sa zateznom kamatom, koja teče od:

- 20. 12. 2015. godine na iznos od 135,57 Eur do isplate,

- 20. 01. 2016. godine na iznos od 141,17 Eur do isplate

- 20. 02. 2016. godine na iznos od 147,89 Eur do isplate,

- 20. 03. 2016. godine na iznos od 78,05 Eur do isplate,

- 20. 04. 2016. godine na iznos od 45,01 Eur do isplate,

- 20. 05. 2016. godine na iznos od 201,30 Eur do isplate,

- 20. 06. 2016. godine na iznos od 129,40 Eur, do isplate,

- 20. 07. 2016. godine na iznos od 47,06 Eur do isplate

- 20. 08. 2016. godine na iznos od 168,43 Eur do isplate,

- 20. 10. 2016. godine na iznos od 156,85 Eur do isplate,

- 20. 11. 2016. godine na iznos od 115,03 Eur do isplate,

- 20. 12. 2016. godine na iznos od 137,25 Eur do isplate,

- 20. 01. 2017. godine na iznos od 141,17 Eur do isplate,

- 20. 02. 2017. godine na iznos od 141,17 Eur do isplate,

- 20. 03. 2017. godine na iznos od 224,30 Eur do isplate,

- 20. 04. 2017. godine na iznos od 108,78 Eur do isplate,

- 20. 05. 2017. godine na iznos od 133,72 Eur do isplate,

- 20. 06. 2017. godine na iznos od 156,85 Eur do isplate,

- 20. 07. 2017. godine na iznos od 66,66 Eur do isplate,

- 20. 08. 2017. godine na iznos od 160,22 Eur do isplate,

- 20. 09. 2017. godine na iznos od 71,27 Eur do isplate,

- 20. 10. 2017. godine na iznos od 49,30 Eur do isplate,

- 20. 11. 2017. godine na iznos od 172,54 Eur do isplate,

- 20. 12. 2017. godine na iznos od 141,17 Eur do isplate,

- 20. 01. 2018. godine na iznos od 49,30 Eur do isplate,

- 20. 02. 2018. godine na iznos od 45,01 Eur do isplate,

- 20. 03. 2018. godine na iznos od 172,54 Eur do isplate,

- 20. 04. 2018. godine na iznos od 47,06 Eur do isplate,

- 20. 05. 2018. godine na iznos od 147,89 Eur do isplate,

- 20. 06. 2018. godine na iznos od 172,54 Eur do isplate,

- 20. 07. 2018. godine na iznos od 49,30 Eur do isplate,

- 20. 09. 2018. godine na iznos od 45,01 Eur do isplate,

- 20. 10. 2018. godine na iznos od 103,52 Eur do isplate,

- 20. 11. 2018. godine na iznos od 108,78 Eur do isplate,

- 20. 12. 2018. godine na iznos od 94,11 Eur do isplate,

- 20. 01. 2019. godine na iznos od 69,84 Eur do isplate,

- 20. 02. 2019. godine na iznos od 45,01 Eur do isplate,

- 20. 03. 2019. godine na iznos od 155,29 Eur do isplate,

- 20. 04. 2019. godine na iznos od 164,32 Eur do isplate,

- 20. 05. 2019. godine na iznos od 109,80 Eur do isplate,

- 20. 06. 2019. godine na iznos od 90,02 Eur do isplate,

- 20. 07. 2019. godine na iznos od 51,76 Eur do isplate,

- 20. 08. 2019. godine na iznos od 225,05 Eur do isplate,

- 20. 09. 2019. godine na iznos od 113,72 Eur do isplate,

- 20. 11. 2019. godine na iznos od 135,03 Eur do isplate,

- 20. 12. 2020. godine na iznos od 98,59 Eur do isplate,

- 20. 01. 2020. godine na iznos od 121,56 Eur do isplate,

- 20. 02. 2020. godine na iznos od 105,02 Eur do isplate

- 20. 03. 2020. godine na iznos od 168,23 Eur do isplate,

- 20. 04. 2020. godine na iznos od 27,45 Eur , do isplate izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu i to od dospijeća do dana 31.12.2022. godine u visini stope koja je bila određena člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021) prema kojoj se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 1.1.2023. do 29.12.2023.g. godine u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022,) koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023.g. do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tužitelju- protuženiku UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplatiti tuženiku-protutužitelju DOK-ING RAZMINIRANJE d.o.o. za razminiranje, OIB: 82152372584, Selska cesta 90 B, Zagreb, iznos od 3.165,24 euro s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a tekućim kako slijedi:

Na iznos od 59,99 eura od 20. rujna 2016. godine do isplate

Na iznos od 12,06 eura od 20.prosinca 2016. godine do isplate

Na iznos od 83,92 eura od 20. kolovoza 2017. godine do isplate

Na iznos od 9,61 eura od 20. rujna 2017. godine do isplate

Na iznos od 144,78 eura od 20.studenog 2017. godine do isplate

Na iznos od 299,95 eura od 20. lipnja 2018. godine do isplate

Na iznos od 4,47 eura od 20. srpnja 2018. godine do isplate

Na iznos od 52,98 eura od 20. kolovoza 2018. godine do isplate

Na iznos od 123,58 eura od 20. rujna 2018. godine do isplate

Na iznos od 97,52 eura od 20. listopada 2018. godine do isplate

Na iznos od 77,10 eura od 20. studenog 2018. godine do isplate

Na iznos od 386,12 eura od 20. prosinca 2018. godine do isplate

Na iznos od 132,72 eura od 20. ožujka 2019. godine do isplate

Na iznos od 221,20 eura od 20. travnja 2019. godine do isplate

Na iznos od 392,15 eura od 20. svibnja 2019. godine do isplate

Na iznos od 151,36 eura od 20. lipnja 2019. godine do isplate

Na iznos od 138,12 eura od 20. srpnja 2019. godine do isplate

Na iznos od 315,95 eura od 20. kolovoza 2019. godine do isplate

Na iznos od 132,72 eura od 20. rujna 2019. godine do isplate

Na iznos od 18,55 eura od 20. studenog 2019. godine do isplate

Na iznos od 65,65 eura od 20. prosinca 2019. godine do isplate

Na iznos od 132,72 eura od 20.siječnja 2019. godine do isplate

Na iznos od 111,36 eura od 20. veljače 2020. godine do isplate, a sve u roku 15 dana.

Nalaže se tužitelju- protuženiku UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplatiti tuženiku-protutužitelju DOK-ING RAZMINIRANJE d.o.o. za razminiranje, OIB: 82152372584, Selska cesta 90 B, Zagreb, iznos od 1.398,90 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a tekućim kako slijedi:

Na iznos od 45,13 eura od 20. ožujka 2016. godine do isplate

Na iznos od 67,69 eura od 20. svibnja 2016. godine do isplate

Na iznos od 67,69 eura od 20. lipnja 2016. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. listopada 2016. godine do isplate

Na iznos od 67,69 eura od 20. studenog 2016. godine do isplate

Na iznos od 90,25 eura od 20. prosinca 2016. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. siječnja 2017. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. veljače 2017. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. travnja 2017. godine do isplate

Na iznos od 45,13 eura od 20. svibnja 2017. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. lipnja 2017. godine do isplate

Na iznos od 67,69 eura od 20. kolovoza 2017. godine do isplate

Na iznos od 45,13 eura od 20. studenog 2017. godine do isplate

Na iznos od 67,69 eura od 20. prosinca 2017. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. siječnja 2018. godine do isplate

Na iznos od 90,25 eura od 20. ožujka 2018. godine do isplate

Na iznos od 90,25 eura od 20. lipnja 2018. godine do isplate

Na iznos od 67,69 eura od 20. prosinca 2018. godine do isplate

Na iznos od 90,25 eura od 20. travnja 2019. godine do isplate

Na iznos od 135, 38 eura od 20. svibnja 2019. godine do isplate

Na iznos od 90,25 eura od 20. kolovoza 2019. godine do isplate

Na iznos od 45,13 eura od 20. listopada 2019. godine do isplate

Na iznos od 45,13 eura od 20. studenog 2019. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. prosinca 2019. godine do isplate

Na iznos od 22,56 eura od 20. veljače 2020. godine do isplate, a sve u roku 15 dana. Nalaže se tužitelju- protuženiku UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi tuženiku-protutužitelju DOK-ING RAZMINIRANJE d.o.o. za razminiranje, OIB: 82152372584, Selska cesta 90 B, Zagreb trošak parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a tekućim od presuđenja do isplate, a sve u roku 15 dana"

IV/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.765,44 euro, sa zateznim kamatama tekućim od 24. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 61.765,44 euro, kao neosnovan.

VI/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da mu je dana 9.03.2020.g. poslodavac odnosno tuženik Dok-ing razminiranje d.o.o. donio je odluku o otkazu ugovora o radu iz poslovno uvjetovanog razloga, kojim ugovor o radu prestaje s danom 9.ožujka 2020.

1.1. Sukladno ugovoru o radu tuženik je bio u obvezi tužitelju platiti puni iznos ugovorene plaće od 13.000 kuna bruto za svaki pojedinačni mjesec proveden u radnom odnosu sa tužiteljem. Tuženik tužitelju u periodu od studenog 2015. do 12. svibnja 2020.g. nije isplaćivao puni iznos plaće. Isto tako, sukladno Zakonu o radu, Pravilniku o radu i Pravilniku o plaćama i drugim primanjima bio obvezan tužitelju isplatiti naknadu za rad noću, prekovremeni rad te rad subotom i nedjeljom.

1.2. Podneskom od 5.2.2025. potražuje na ime razlike neisplaćenih plaća u periodu od 2015. do 2020. godine, isplatu iznosa od bruto 4.670,91 Eur te na ime dugovanih iznosa za rad noću, subotom, nedjeljom i prekovremeno u periodu od 2015. do 2020. godine isplati iznos od bruto 5.785,89 Eura sa zateznim kamatama i troškovima postupku.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporava navod tužitelja o tome da bi tuženik tijekom trajanja radnog odnosa kao poslodavac isplaćivao plaću nižu od ugovorene pa da bi tužitelju zbog tog razloga pripadalo pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za razdoblje od studenog 2015. godine do svibnja 2020. godine.

2.1. Plaća tužitelja je bila regulirana ugovorom o radu te Pravilnikom o plaćama i drugim primanjima radnika iz 2015. godine. Sukladno čl. 6. Ugovora o radu ugovoreno je kako će tužitelj ostvariti plaću na temelju čl. 5. Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika i to osnovnu plaću u iznosu bruto 13.000,00 kuna. Člankom 4. Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika (dalje u tekstu: Pravilnik o plaćama) propisano je kako se osnovna plaća obračunava za obavljen redovan mjesečni rad, a čl. 5. istog pravilnika propisano je kako osnovna plaća pripada radniku za puno radno vrijeme, tijekom mjeseca, prema godišnjem kalendaru rada i redoviti (normalni) radni učinak sukladno evidenciji prisutnosti na radu. Stoga smatra kako bruto plaća od 13.000,00 kuna pripada za obavljen redovan mjesečni rad i to za puno radno vrijeme i redoviti radni učinak. Nadalje, čl. 6. Ugovora o radu propisano je kako radnik kada ne radi cijeli mjesec ima pravo na naknadu plaće sukladno Pravilniku o plaćama i drugim primanjima radnika odnosno čl. 6. st. 5. i čl. 14. predmetnog pravilnika kojim je uređena visina naknade plaće. U slučaju da tijekom određenog mjeseca nije ostvareno puno radno vrijeme i redovan mjesečni radni učinak, dakle, pozitivan poslovni rezultat, tužitelj neće ostvariti punu plaću, ali će mu se za dane kada je bio spriječen raditi zbog opravdanih razloga predviđenih Zakonom, Pravilnikom o plaćama i drugim propisom (definirano kao „čekanje“) isplatiti naknada plaće sukladno čl. 6. st. 5. i čl. 14. Pravilnika o plaćama.

2.2. Ističe da se na radni odnos tužitelja osim ugovora o radu i Pravilnika radu i Pravilnika o plaćama primjenjuje i Zakon o protuminskom djelovanju ( NN broj: 110/2015, 118/2018, 98/2019), Pravilnik o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja (NN broj: 53/2007, 111/2007, 141/2011, 110/2015, 45/2016) te Pravilnik o načinu obavljanja poslova razminiranja, kontrole kvalitete, općeg i tehničkog izvida i obilježavanja minski sumnjivog područja (NN broj: 45/2016, 27/2017) ( dalje u tekstu: Pravilnik o načinu obavljanja poslova razminiranja). Spomenutim propisima, a upravo zbog specifičnosti predmetnog radnog mjesta, određeno je čl. 52. Zakona o protuminskom djelovanju kako pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida i razminiranja, mogu provesti najviše pet sati tijekom jednog dana te nije dozvoljen prekovremeni rad.Međutim, tako određeno radno vrijeme pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa smatra se punim radnim vremenom, te se zbog navedenog razloga u obračunskim listama te prijavi za mirovinsko evidentira takvo radno vrijeme kao puno radno vrijeme u iznosu od 8 sati.

2.3. Također, čl. 43. Pravilnika o načinu razminiranja određeno je pod kojim uvjetima nije dozvoljeno razminiranje ručnom detekcijom mina i to kada je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupnja Celzijusa; pada kiša ili snijeg; magla onemogućava voditelja pirotehničke skupine da rukovodi njenim radom; na izuzetno blatnom, zamrznutom i snijegom prekrivenom terenu te brzina vjetra veća od 25 km/h, odnosno, 7 m/s. Dakle, vidljivo je kako vremenski uvjeti pod kojima se uopće mogu obavljati poslovi radnog mjesta pirotehničara moraju biti optimalni kako bi se pristupilo izvršavanju posla slijedom čega, a uzevši u obzir promjenjivost vremenskih prilika tijekom godine, a posebice jesenske i zimske mjesece, proizlazi zaključak kako je izgledno da pirotehničari nemali broj dana provedu na „čekanju“. Čl. 31. Pravilnika o radu, a sukladno čl. 43. Pravilnika o načinu razminiranja, propisano je kako su dani u pripremi (,,čekanje“) oni dani u kojima radnici ne koriste slobodne dane ili godišnji odmor, već zbog vremenskih uvjeta ili čekanja posla ne rade. Upravo se iz tog razloga, a s obzirom na nemali mjesečni broj dana koji pirotehničari ne rade, primjenjuje modalitet obračuna plaća kada im se za takve dane isplaćuje naknada za plaću sukladno čl. 6. st. 5. i čl. 14. Pravilnika o plaćama.

2.4. Tuženik ovim putem ukazuje i kako čl. 95. st. 5. Zakona o radu predviđena mogućnost da naknada plaće bude regulirana pravilnikom o radu ili drugim propisom, a što je tuženik sukladno zakonskoj mogućnosti i učinio putem Pravilnika o plaćama, a što je i logično s obzirom na prethodno navede specifičnosti predmetnog posla. Navedeni modalitet utvrđivanja plaće pirotehničara primjenjuju i ostale pravne osobe koje kao i tuženik zapošljavaju pirotehničare na humanitarnom razminiranju te isti dakle nije neuobičajen u predmetnoj struci pa s obzirom na sve prethodno navedeno doista nije razuman zahtjev tužitelja kojim smatra kako unatoč određenom broju neradnih dana (,,čekanje“) isti očekuje isplatu mjesečne plaće za puno radno vrijeme i redovni radni učinak. Tuženik ističe i kako je njegovo djelovanje s obzirom na odredbe Zakona o protuminskom djelovanju pod izravnim nadzorom Ministarstva unutarnjih poslova, međutim, tuženiku nikada nisu utvrđeni bilo kakvi propusti u djelovanju.

2.5. Osim navedenog, tuženik ističe kako je provjerom obračunskih lista utvrdio da je upravo tužitelju za određene mjesece isplaćena veća plaća od ugovorene plaće. Naime, tužitelju je već za prvi mjesec za koji potražuje razliku navodno manje isplaćene plaće u tužbi i to studeni 2015. godine isplaćena veća plaća, a ne manja kako to pogrešno navodi tuženik i to za 619,04 kune, a što je vidljivo iz obračuna plaće za studeni 2015. godine (13.619,04 kn), pa je nejasno zašto tužitelj isto potražuje od tuženika kada upravo tuženik isto ima potraživati od tužitelja jer je isplatio tužitelju više nego na što je imao pravo. Tuženik je po primitku tužbe provjerom obračunskih lista utvrdio kako isto nije slučaj samo za mjesec studeni 2015. godine već za brojne mjesece slijedom čega tuženik ovim putem ističe protutužbeni zahtjev na način da od tužitelja potražuje po mjesecima iznose koji predstavljaju razliku veće isplate od ugovorene mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 23.848,95 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (kako su pobliže specificirane u tužbenom zahtjevu) i to za mjesece kako slijedi: iznos 452,01 kn za mjesec kolovoz 2016., iznos od 90,88 kn za mjesec studeni 2016., iznos od 636,32 kn za mjesec srpanj 2017., iznos od 72,42 kn za mjesec kolovoz 2017., iznos od 1.090,88 kuna za mjesec listopad 2017., iznos od 2.260,80 kuna za mjesec svibanj 2018., iznos od 33,69 kuna za mjesec lipanj 2018., iznos od 399,52 kuna za mjesec srpanj 2018., iznos od 931,14 kuna za mjesec kolovoz 2018., iznos od 734,74 kuna za mjesec rujan 2018., iznos od 580,94 kuna za mjesec listopad 2018., iznos od 2.909,20 kuna za mjesec studeni 2018., iznos od 1.000,00 kuna za mjesec veljaču 2019., iznos od 1.666,64 kuna za mjesec ožujak 2019., iznos od 2.954,69 kuna za mjesec travanj 2019., iznos od 1.140,40 kuna za mjesec svibanj 2019., iznos od 1.040,74 kuna za mjesec lipanj 2019., iznos od 2.380,54 kuna za mjesec srpanj 2019., iznos od 1.000,00 kuna za mjesec kolovoz 2019., iznos od 139,75 kuna za mjesec listopad 2019., iznos od 494,65 kuna za mjesec studeni 2019., iznos od 1.000,00 kuna za mjesec prosinac 2019., iznos od 839,04 kuna za mjesec siječanj 2020.

2.6. Tuženik ukazuje na to kako je usporedbom nadzornih knjižica koje je dostavio tužitelj i obračunskih lista za utuženo razdoblje utvrđeno kako je tuženik tužitelju obračunao i isplatio čak 9 dana više nego što proizlazi da je tužitelj stvarno odradio po nadzornim knjižicama. Nadalje, tuženik ističe i kako je čl. 9. Pravilnika o plaćama regulirana isplata terenskog dodatka za dane provedene na terenu.Provjerom obračunskih lista tuženik je utvrdio kako su tužitelju bili isplaćivani terenski dodaci za veći broj dana nego broj dana koje je tužitelj proveo na terenu. Nadalje, tuženik ukazuje kako tužitelj neosnovano potražuje i naknade za navodno neisplaćeni rad noću, prekovremeni rad te rad subotom i nedjeljom, a bez dokazivanja takvog rada te isto tako tek paušalno navodi određene iznose bez ikakvog obrazlaganja ili povezivanja s dostavljenim dokazima te se osnova i visina tako postavljenog tužbenog zahtjeva osporava u cijelosti. Ujedno tuženik ukazuje kako je Zakonom o radu i Pravilnikom o plaćama propisano kako se preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra prekovremenim radom te se u prilogu dostavljaju Odluke tuženika o preraspodjeli radnog vremena za utuženo razdoblje. Osim navedenog, Pravilnikom o plaćama propisano je kako dodatke za rad subotom i nedjeljom ne ostvaruju radnici koji rade u režimu preraspodjele i terenskog radnog vremena.

3. Sud je u dokaznom postupku proveo dokaz uvidom u ugovor o radu, otkaz ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, isplatne liste, nadzornu knjigu, Pravilnik o radu, Pravilnik o plaćama i drugim primanjima, odluke o preraspodjeli radnog vremena i ostalu dokumentaciju u spisu. U postupku je proveden i dokaz financijskim vještačenjem te su saslušani tužitelj kao stranka u postupku i svjedoci SK, ZK i EK.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, dok je protutužbeni zahtjev neosnovan.

5. Između stranaka nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika kao pirotehničar temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 31. kolovoza 2013. Nije sporno niti da je je tužitelju prestao radni odnos kod tuženika Odlukom o otkazu ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga od 9. ožujka 2020.

6. Sporno jest da li je tužitelju pravilno obračunata i isplaćena plaća u utuženom razdoblju.

7. Plaća tužitelja je bila regulirana ugovorom o radu te Pravilnikom o plaćama i drugim primanjima radnika iz 2015. godine. Na radni odnos tužitelja, osim ugovora o radu i Pravilnika radu i Pravilnika o plaćama primjenjuje i Zakon o protuminskom djelovanju ( NN broj: 110/2015, 118/2018, 98/2019), Pravilnik o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja (NN broj: 53/2007, 111/2007, 141/2011, 110/2015, 45/2016) te Pravilnik o načinu obavljanja poslova razminiranja, kontrole kvalitete, općeg i tehničkog izvida i obilježavanja minski sumnjivog područja (NN broj: 45/2016, 27/2017) ( dalje: Pravilnik o načinu obavljanja poslova razminiranja).

8. Odredbom čl. 6. ugovora o radu ugovoreno je da će za izvršeni rad na radnom mjestu pirotehničara, kao i za obavljene druge poslove radnik ostvariti plaću temeljem čl. 5. Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika i to osnovnu plaću u iznosu bruto 13.000,00 kuna te stimulaciju u skladu s normom i ocjenom direktora. Nadalje da radnik ima pravo na naknadu plaće (kada ne radi cijeli mjesec) i druga primanja u skladu s Pravilnikom o plaćama i drugim primanjima radnika.

9. Odredbom čl. 4. Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika propisano je kako se osnovna plaća obračunava za obavljen redovan mjesečni rad, a čl. 5. istog pravilnika propisano je kako osnovna plaća pripada radniku za puno radno vrijeme, tijekom mjeseca, prema godišnjem kalendaru rada i redoviti (normalni) radni učinak sukladno evidenciji prisutnosti na radu

10. Temeljem odredbe čl. 52. Zakona o protuminskom djelovanju pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida i razminiranja, mogu provesti najviše pet sati tijekom jednog dana (st.1.)

Prema st.2. radno vrijeme iz st.1. počinje teći dolaskom pirotehničara na početnu točnu unutar radilišta prema rasporedu radnog vremena poslodavca te nije dozvoljen prekovremeni rad.

Prema st.3. neposredno obavljanje poslova iz st.1. i pomoćnih poslova dokazuje se uvidom u osobnu nadzornu knjižicu koju su pirotehničari i pomoćni djelatnici dužni istinito ispunjavati za svaki radni na radilištu. Voditelj skupine dužan je unositi podatke o broju pirotehničara i pomoćnih djelatnika

Prema st.4. voditelj radilišta dužan je voditi evidenciju o radnomv remenu svih djelatnika na radilištu te svakodnevno ovjeravati istinitost podataka iz st.3. ovog članka koji moraju odgovarati dokumentaciji radilišta.

11. Prema odredbi čl. 43. Pravilnika o načinu razminiranja određeno je pod kojim uvjetima nije dozvoljeno razminiranje ručnom detekcijom mina i to: kada je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupnja Celzijusa; pada kiša ili snijeg; magla onemogućava voditelja pirotehničke skupine da rukovodi njenim radom; na izuzetno blatnom, zamrznutom i snijegom prekrivenom terenu

12. Prema odredbi čl. 31. Pravilnika o radu, a sukladno čl. 43. Pravilnika o načinu razminiranja, propisano je kako su dani u pripremi (,,čekanje“) oni dani u kojima radnici ne koriste slobodne dane ili godišnji odmor, već zbog vremenskih uvjeta ili čekanja posla ne rade.

13. Kako bi utvrdio da li je tužitelju pravilno obračunata i isplaćena sud je proveo dokaz financijskim vještačenjem. Sud je dao zadatak vještaku u dvije varijante:

14. U varijanti I:

- provesti financijsko vještačenje sa zadatkom izračuna razlike neisplaćene plaće koju bi tužitelj ostvario u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2020. godine te za trajanja otkaznog roka usporedbom Osobne nadzorne knjižice kao javne isprave kojom se utvrđuje vrijeme provedeno na poslovima razminiranja te nadzorne knjižice sa platnim listama tužitelja, a sve sa ciljem da se točno odredi koliki je broj odrađenih sati te koliko je još potrebno isplatiti tužitelju i to po sljedećim osnovama:

- pravo na naknadu plaće za „čekanje“ temeljem članka 95. stavka 5. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019) u svezi stavka 3. istog članka Zakona o radu, u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca – na način da se za svaki mjesec utuženog razdoblja izračuna broj sati za koje tužitelju pripada pravo na naknadu plaće te utvrđeni broj sati umnožiti s razmjernim dijelom prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

- pravo na isplatu razlike manje plaćene od ugovorene bruto plaće u iznosu od 13.000,00 kn – na način da vještak utvrdi usporedbom odrađenih radnih dana u mjesecu uredno vođenih u nadzornoj knjizi sa plaćenim radnim danima u obračunskoj listi tako da se za svaki mjesec izračuna bruto vrijednost dana (radi fonda radnih sati koji je svaki mjesec drugačiji) te pomnoži sa brojem odrađenih dana te se utvrdi kolika bi bruto plaća trebala biti u odnosu na isplaćenu za tužene mjesece, te se na izračunatom pridodaju naknade plaće za rad subotom, nedjeljom te prekovremenih sati sa pripadajućim uvećanjima, i to:

~ prava na povećanu plaću za rad subotom i nedjeljom prema članku 8. Pravilnika o plaćama tuženika iz 2015. godine – na način da prema podacima sadržanim u osobnoj nadzornoj knjižici utvrdi koliko je tužitelj subota i nedjelja proveo na radu te potom izračuna koliko mu prema istom Pravilniku pripada prava na povećanje plaće za rad subotom i nedjeljom.

~) prava na povećanu plaću za prekovremeni rad radi temeljem članka 8. Pravilnika o plaćama tuženika od 2015. godine – na način da prema podacima sadržanim u osobnoj nadzornoj knjižici utvrdi koliko je prekovremenih dana po mjesecima utuženog razdoblja odradio tužitelj te da slijedom utvrđenja izračuna koliko mu pripada s naslova prava na povećanje plaće za prekovremeni rad, i to tako da se utvrdi mjesečni fond radnih dana za svaki mjesec te izračuna bruto vrijednost dana i sve usporedi sa stvarno odrađenim radnim danima

14.1. Vještak u svom nalazu i mišljenju, za Varijantu I navodi da tužitelj temeljem sklopljenog Ugovora o radu s tuženikom je ugovorio u članku 6. da će ostvariti plaću temeljem članka 5. Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika i to: osnovnu plaću u iznosu bruto 13.000,00 kn te stimulaciju u skladu s normom i ocjenom direktora.Pravilnik o plaćama i drugim davanjima radnika u članku 5. navodi: osnovna plaća pripada radniku za puno radno vrijeme, tijekom mjeseca, prema godišnjem kalendaru rada i redoviti (normalni) radni učinak sukladno evidenciji prisutnosti na radu. Nadalje isti pravilnik u članku 8. Dodaci na plaću navodi da osnovna plaća radnika određena člankom 5. Pravinika uvećava se: Za rad noću 40%, za prekovremeni rad 20%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom određeno da se ne radi 100%

14.2. Vještak je temeljem dokumentacije koja mu je stavljena na raspolaganje izvršio usporedbu radnih dana evidentiranih u Osobnoj nadzornoj knjižici tužitelja i usporedio ih sa danima iskazanim na Obračunu plaće, uzimajući u obzir da radni dan tužitelja, sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju, može trajati najviše pet sati te da mu se kod obračuna plaće radni dan računa kao puno radno vrijeme odnosno 8 sati dnevno.

14.3. Za tako utvrđene sate rada je vještak izračunao vrijednost osnovnog sata rada sukladno ugovorenoj bruto plaći od 13.000,00 kn bruto, te usporedio sa vrijednosti osnovnog sata rada koji je tuženik iskazao na Obračunima plaće, te je za sve mjesece za koje je tužitelju isplaćena plaća po nižoj vrijedosti sata je izračunao razliku između isplaćenog i koliko je trebalo biti isplaćeno sukladno Ugovoru o radu (Tabela 1 stupac '10').

14.4. Vještak je utvrdio za svaki mjesec vještačenja mjesečni fond sati te fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka.

14.5. Vještak je izvršio provjeru svih Obračuna plaća te usporedbom istih s Osobnom nadzornom knjižicom u razdoblju vještačenja, utvrđeno je da u pojedinim mjesecima tuženik nije iskazao sve sate koji su iskazani u nadzornoj knjižici, a koji bi predstavljale sate iznad mjesečnog fonda radnih sati, kao prekovremeni rad tužitelja (Tabela 1 stupac '12').

14.6. U Tabeli 1. je prikaz manje isplaćene plaće u odnosu na ugovorenu bruto plaću, prikaz mjesečnog fonda radnih sati i izračun neobračunatih prekovremenih sati rada, izračun potraživanja po osnovu neobračunatih i neisplaćenih prekovremenih sati, sukladno prijedlogu tužitelja.

14.7. Slijedom navedenog, u Tabeli 2. je izračun potraživanja za povećanu plaću za rad subotama i nedjeljama sukladno članku 8. Pravilnika o plaćama tuženika iz 2015. godine, za koje je vještak uvidom u Osobnu nadzornu knjižicu utvrdio da je tuženik proveo na radu.

14.8. U nastavku vještak je dao izračun naknade za „čekanje“ po prijedlogu tužitelja. Zakonom o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019) u članku 95. Naknada plaće se navodi slijedeće: (1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće.(2) Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se razdoblje iz stavka 1. ovoga članka za koje se naknada isplaćuje na teret poslodavca. (3) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. (4) Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.(5) Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

14.9. Pod pretpostavkom da bi se tužitelju naknada plaće za „čekanje“ obračunavala temeljem članka 95. stavak 5. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019) i u svezi stavka 3. istog članka Zakona o radu, vještak u nastavku u Tabeli 3 je daoe izračun potraživanja za naknadu plaće za „čekanje“ obračunate na temelju prosječne plaće koja bi tužitelju bila isplaćena za prethodna tri mjeseca sukladno ugovorenoj plaći i Dodacima na plaću iz članka 5 Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika

15. U varijanta II -kao zadatak je utvrđivanje slijedećih činjenica: 1. Je li tužitelju u utuženom razdoblju obračunat i isplaćen veći broj radnih dana od dana koje je prema nadzornim knjižicama tužitelj stvarno radio i koliko. 2. Utvrditi iznos isplaćenih terenskih dodataka bez osnove u danima provedenim na terenu, a za mjesece obuhvaćene protutužbenim zahtjevom. 3. Utvrditi za razdoblje odnosno mjesece obuhvaćene protutužbenim zahtjevom iznose koji predstavljaju razliku većih isplata od ugovorene mjesečne plaće. 4. Je li tužitelj u utuženom razdoblju koristio veći broj slobodnih dana/ dana godišnjeg od ugovorenog trajanja godišnjeg odmora i koliko. Tuženik je predlagao da se izradi druga varijanta izračuna uz uvažavanje navoda tuženika iz odgovora na tužbu, a vezano za obračun osnovne plaće i naknade plaće, prekovremeni rad i preraspodjelu te rad subotom i nedjeljom. S obzirom da je tužitelj-protutuženik kao jedan od zadataka zadao vještaku utvrditi razliku neisplaćene naknade za „čekanje“ na temelju čl. 95. st. 5. Zakona o radu u visini prosječne mjesečne plaće, a sve razmjerno broju sati „čekanja“, tuženik- protutužitelj predlaže da vještak napravi i drugu varijantu odnosno izračun na način da se naknada za „čekanje“ izračuna u skladu s čl.6. st.5. i čl.14. Pravilnika o plaćama odnosno u visini propisanoj Uredbom o visini minimalne plaće za pojedine godine i utvrdi kroz obračunske liste je li tuženik-protutužitelj tako utvrđenu naknadu obračunao razmjerno broju dana čekanja i istu isplatio tužitelju-protutuženiku.

15.1. Vještak je temeljem dokumentacije koja mu je stavljena na raspolaganje izvršio usporedbu radnih dana evidentiranih u Osobnoj nadzornoj knjižici tužitelja i usporedio ih sa danima iskazanim na Obračunu plaće, uzimajući u obzir da radni dan tužitelja, sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju, može trajati najviše pet sati te da mu se kod obračuna plaće radni dan računa kao puno radno vrijeme odnosno 8 sati dnevno, te uvažavajući činjenice iz odgovora na tužbu. Tuženik navodi da je plaća tužitelja regulirana Ugovorom o radu te Pravilnikom o plaćama i drugim primanjima radnika iz 2015. godine. U Pravilniku o plaćama i drugim primanjima radnika člankom 8. Dodaci na plaću navodi da dodatke iz stavka 2. alineja 3. i 4. istog članka ne ostvaruju radnici koji rade u režimu preraspodjele i terenskog radnog vremena te je tuženik dostavio Odluke o preraspodjeli radnog vremena uz Podnesak tužnika-protutužitelja dana 01. travnja 2021. godine.

15.2. Slijedom navedenog vještak u Tabeli 4 vještak je dao izračun više isplaćene plaće u odnosu na ugovorenu usporedbom visine osnovnog sata koja je iskazana na Obračunima plaće i visine osnovnog sata sukladno ugovorenoj bruto plaći (stupac '11'), te izračun više plaćenih dana od dana koje je tuženik prema radnoj knjižici odradio (stupac '12').

15.3. Pravilnikom o plaćama i drugim primanjima radnika je u članku 9. regulirano pravo radnika na terenski dodatak: Na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu, ovlaštenim radnicima odjela za razminiranje isplaćuje se terenski dodatak za svaki dan proveden na terenu u iznosu od 170,00 kn. Usporedbom dana provedenih na terenu sukladno evidentiranom u Osobnoj nadzornoj knjižici tužitelja i iznosa isplaćenih sukladno Obračunima plaće, vještak je utvrdio razliku više odnosno manje plaćenih terenskih dodataka po mjesecima, koji pregled se daje u Tabeli 5.

15.4. Zakonom o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019) u članku 95. Naknada plaće se navodi u stavku 5.: Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

15.5. Tuženik u svom Pravilniku o plaćama i drugim primanjima radnika u članku 6. stavak 5. definira: Ukoliko se u vremenu od 1 (jednog) mjeseca ne ostvari pozitivan poslovni rezultat (čekanje posla) osnovna plaća će biti isplaćena u visini minimalnog osobnog dohotka.

15.6. Prema prijedlogu tuženika vještak je utvrdio visine minimalnog osobnog dohotka sukladno Zakonu o minimalnoj plaći za svaki mjesec u utuženom razdoblju, te usporedio isplaćene iznose naknade plaće za „čekanje“ s iznosima koji su trebali biti isplaćenu kada se uzme u obzir članak 6. Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika. Izračun se da je u nastavku u Tabeli 6. Iz dokumentacije u spisu nije razvidno da li se radi o korištenju godišnjeg odmora tekuće ili prethodne godine, da bi se vještak mogao očitovati da li je tužitelj koristio veći broj dana godišnjeg odmora od ugovorenog.

U odnosu na korištenje slobodnih dana, uvidom u obračunske liste za utuženi period nije razvidno da bi tužitelj primao isplate po osnovi slobodnih dana

16. Zaključno vještak daje slijedeće mišljenje:

16.1. Varijanta I. – prema prijedlogu tužitelja

1) Uvidom u Obračune plaća proizlazi da je tuženik tužitelju za pojedine mjesece utuženog razdoblja obračunavao plaću po nižoj vrijednosti osnovnog sata nego što bi bila vrijednost osnovnog sata prema sklopljenom ugovoru o radu, slijedom čega bi tužitelj za razliku manje isplaćene plaće od bruto ugovorene osnovne plaće potraživao iznos od 16.001,36 kn (Tabela 1 stupac '10').

2) Pod pretpostavkom da tužitelju pripada pravo na dodatak za prekovremeni rad u utuženom razdoblju, visina potraživanja po toj osnovi iznosi bruto 23.670,16 kn (Tabela 1. stupac '12'),

3) Pod pretpostavkom da tužitelju pripada pravo na dodatke za rad subotom i nedjeljom za svaku subotu i nedjelju koju je tužitelj odradio sukladno podacima iz Osobne nadzorne knjižice, navedeni dodaci ukupno iznose bruto 39.103,34 kn (Tabela 2. stupac '9').

4) Ukoliko bi se naknada plaće za „čekanje“ obračunavala temeljem članka 95. stavak 5. Zakona o radu, odnosno prema prosjeku prethodne tri mjesečne plaće, neisplaćeni iznos naknade plaće za „čekanje“ iznosi bruto 746,30 kn ( Tabela 3 stupac '7').

16.2. Varijanta II. – prema prijedlogu tuženika

1) Sukladno ugovoru o radu tužitelj bi za izvršeni rad na radnom mjestu pirotehničar trebao ostvariti osnovnu plaću u iznosu bruto 13.000,00 kn, dok je uvidom u Obračune plaća razvidno da je tuženik tužitelju za pojedine mjesece obračunavao plaću po višoj vrijednosti osnovnog sata nego što bi bila vrijednost osnovnog sata prema sklopljenom ugovoru o radu. Slijedom navedenog tužitelju bi bio više isplaćen iznos plaće od 14.201,36 kn (Tabela 4 stupac '11') u odnosu na bruto ugovorenu plaću.

2) Usporedbom odrađenih dana temeljem podataka iz nadzorne knjižice tužitelja i isplaćenih dana sukladno Obračunima plaće, razlika za više plaćeni broj radnih dana iznosi 24.649,44 kn (Tabela 4 stupac '13').

3) Uvidom u nadzorne knjižice tužitelja te usporedbom provedenih dana na terenu u odnosu na isplaćene terenske dodatke sukladno Obračunima plaće, tuženik je tužitelju manje isplatio naknade za terenski dodatak u iznosu 7.480,00 kn (Tabela 5 stupac '6') za cijelo utuženo razdoblje.

4) Ukoliko bi se naknada plaće za „čekanje“ obračunavala temeljem članka 6. stavak 5. i članka 14. Pravilnika o plaćama, odnosno u visini propisane minimalne plaće, za naknadu plaće za „čekanje“ tuženik je tužitelju više isplatio iznos od 682,18 kn ( Tabela 6 stupac '9').

17. Tuženik nije imao primjedbe na matematičke izračune iz vještačenja prema prijedlogu tužitelja, jer je smatrao za pretežiti dio toga obračuna se radi o pravnom pitanju. Tužitelj je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje jer je smatrao da je nalaz sastavljen u skladu s pravilima struke te da u njemu niti ima proturječnosti ili nedostataka, niti se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja.

18. Svjedok SK u svom iskazu navodi da joj je poznato da bi se za sve radnike plaća isplaćivala temeljem šihterica koje su dolazile svakomjesečno od voditelja radilišta, pa bi se ti podaci unosili u knjigovodstveni program, a ako je bilo primjedbi proslijedili bi se voditelju radilišta i ako bi se utvrdile greške iste bi se rješavale slijedeći mjesec na plaći. Rijetko je znalo biti grešaka da se radnicima više isplaćuje, podaci ne bi odgovarali dvije do tri šihterice godišnje, a po tome se nikad nisu radile korekcije, niti im se ikada ikome skidalo s plaće. Obračun sati radnici su mogli provjeriti putem isplatne liste. Radnici nisu dobivali na uvid šihterice prije isplatne liste, ali ako je bilo prigovora onda sam čula od voditelja radilišta, onda je radniku dao da pogleda šihtericu. Nema informacija da li bi radnici dobili iskopirani primjerak šihterice. Navela je i da je upoznata i da radnici imaju svoje osobne nadzorne knjižice gdje sami upisuju svoje radno vrijeme. U slučaju da su se ti podaci razlikovali poznato mi joj je da su voditelj radilišta i radnik usklađivali sate, a ukoliko se ne bi dogovorili o usklađenim satima računovodstvo bi to rješavalo tek po prigovoru radnika. Radnik u trenutku primanja isplatne liste je mogao utvrditi svoje sate sa knjižicom osobnog nadzora.

19. Svjedok ZK radio je kod tuženika od ožujka 2003. do lipnja 2013., onda sam imao prekid godinu i pol kada sam ponovno počeo raditi početkom 2015. i radio sam do svibnja 2020. godine jer sam u svibnju dobio otkaz. Prekovremenih sati je bilo kod tuženika i njemu osobno nisu plaćana na način da bi bili uvećani prema Zakonu o radu i isto tako subota i nedjelja nisu plaćani uvećani kako je to trebalo biti prema Zakonu o radu, a navodim kako nije bilo KU jer je zadnji vrijedio 2014. godine. Tužio je poslodavca i vodi spor. Prekovremeni sati isplaćivani su kao korekcije plaće, a čekanje je isplaćivano kao minimalac iz KU, a koji KU uopće nije vrijedio. Vezano uz sate koje su radili, naveo je da su sate vodili voditelji skupina, pa voditelji radilišta koji bi to dostavljali u obračun plaća. Svaki radnik je vodio svoju osobnu nadzornu knjižicu, a tzv. šihtericu dobili bi nekih dva do tri mjeseca, a onda dva do tri mjeseca ne bi dobili, pa bi nam onda pet mjeseci bio omogućen uvid, nakon toga pet mjeseci ne bi mogli izvršiti uvid, a ja sada ne mogu točno precizno navesti kada bi to bilo jer je to sve zavisilo od voditelja radilišta, u smislu da li bi on bio voljan predočiti ili ne. Naveo je da je na terenu radio pet sati, sukladno Zakonu o razminiranju koje se računa kao osam sati, a pojedinačno dnevno ne bi provodili više vremena na terenu to iz razloga što firma to treba prijaviti Hrvatskom centru za razminiranje koje vrši nadzor, pa ako se prijavi od 08-13 onda je to radno vrijeme. Na upit gdje se pojavljuje prekovremeni rad, odgovorio je da se pojavljuje u danima jer su npr. morali imati 15 dana rada, 7 dana slobodno, a mi smo naposljetku imali 17 dana rada, 5 dana slobodno i tako su nastajali ti prekovremeni sati, a ne da bi se fizički ostajalo nakon toga radnog vremena od pet sati. Nikada nije radio noću, ali je radio subotom i nedjelju. Vezano uz tzv čekanje navodim da je to nekada ovisilo o vremenskim uvjetima, a nekad o nedostatku projekta, pa su znali biti na čekanju po pet dana, pa sve do mjesec i pol dana, ako Hrvatski centar za razminiranje nije imao projekt ili ako bi kod tuženika nedostajala dokumentacija ili slično.

20. Svjedok EK radio je kod tuženika zajedno s tužiteljem preko tri godine, kada su svi dobili otkaz zbog korone. Rad kod tuženika obuhvaćao je i prekovremene dane i višak kvadrata, subote i nedjelje nisu posebno plaćane te se sjeća i kad su smanjivane dnevnice. Ispunjavao je nadzornu knjižicu i to mu je voditelj radilišta potpisivao ili svaki dan ili sutra. Ne znam da li bi plaće dobivali na temelju tih podataka ili nekih drugih podataka. Osobno ne vodim spor sa tuženikom. Žalio se voditelju radilišta, a ne znam je li on osobno mogao nešto riješiti sa nadređenima, ima primjer da mi nisu isplaćeni neki troškovi prijevoza jer je putovao svojim osobnim automobilom i trošio svoje gorivo iako je tuženik dužan platiti i smještaj i put, pa sam naknadno čuo da bi gđa. G izgubila te račune, pa mi nisu uplaćeni novci.

21. Iskazi svjedoka EK i ZK u cijelosti su suglasni s iskazom tužitelja. Pri tome je sud posebno poklonio vjeru iskazu svjedoka EK jer isti ne vodi spor sa tuženikom, a iz kojeg jasno proizlazi da se radilo prekovremeno (ne duže od 5 sati dnevno, već duže od predviđenih dana, a na uštrb dana odmora) i prekovremeni rad nije plaćen. Iskaz svjedokinje SK nije posebno cijenjen u ovom postupku, imajući u vidu zakonski značaj osobne nadzorne knjižice.

22. Osobna nadzorna knjižica prema članku 32. stavak 2. Zakona o humanitarnom razminiranju (NN 153/2005, 63/2007, 152/2008) te članku 52. stavak 3. Zakona o protuminskom djelovanju (NN 110/2015, 118/2018, 98/2019 ) predstavlja vjerodostojni dokaz kojim radnik dokazuje neposredno obavljanje pirotehničkih i pomoćnih poslova za svaki radni dan na radilištu te istu svakodnevno potvrđuje voditelj pirotehničke skupine sukladno članku 43. Pravilnik o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja (NN53/2007, 111/2007, 141/2011 ) te članku 17. Pravilnika o izgledu, sadržaju i vođenju dokumentacije u protuminskom djelovanju (NN 73/2018).

22.1. O izdanim osobnim nadzornim knjižicama vodi se posebni Upisnik sukladno Pravilniku o osobnoj nadzornoj knjižici, iskaznici protuminskog djelovanja i vođenju upisnika iz 2016. godine (NN 57/2016) te prethodno, Pravilniku o osobnoj nadzornoj knjižici, iskaznici humanitarnog razminiranja i vođenju upisnika ( NN 111/2007, 55/2009, 159/2013) koji pripisuju obvezni sadržaj istog (uključujući potpis voditelja pirotehničke skupine ).

23. Nesporno jest da Zakon o protuminskom djelovanju (NN 110/15, 118/18, 98/19) zabranjuje prekovremeni rad pirotehničara te se pet sati tijekom jednog radnog dana računa kao puno radno vrijeme. Usprkos tome iz osobne radničke knjižice vidljivo je da je tužitelj/protutuženik radio i prekovremeno, te subotom i nedjeljom, što niti u kojem slučaju se ne može tumačiti na štetu samog tužitelja/protutuženika stoga se u konkretnom slučaju primjenjuje članak 94. Zakona o radu koji kaže da za takav rad radnik ima pravo na povećanu plaću i to u postotcima utvrđenim samim Pravilnikom o plaćama i drugim davanjima radnika i to člankom 5.

24. Vještak financijske struke je na stranici 5. svog nalaza i mišljenja utvrdio „da u pojedinim mjesecima tuženik nije iskazivao sve sate koji su iskazani u nadzornoj knjižici, a koje bi predstavljale sate iznad mjesečnog fonda radnih sati, kao prekovremeni rad tužitelja“ , a što znači da je tužitelju isplatio manju plaću od one koja mu sukladno pozitivnopravnim propisima pripada.

25. Prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom se niti u kojem slučaju ne može gledati kao preraspodjela radnog vremena jer dostavljene odluke tuženika/protutužitelja ne ispunjavaju zakonske pretpostavke za isto.

26. Odluke o preraspodijeli radnog vremena ne udovoljavaju zakonskom kriteriji na temelju kojeg bi se prekovremeni rad tretirao kao nešto drugo. Prema odredbi čl. 67.st.1. Zakona o radu (NN 93/13, 127/17, 98/19) ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od 12 neprekidnih mjeseci u jednom razdoblju traju duže, a dugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radno vremena , na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. Dakle, odluka o preraspodijeli radnog vremena mora biti donesena kao iznimka, a ne periodično svake godine.

26.1. Naime, sud je izvršio uvid u Odluke tuženika o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena u utuženom razdoblju te se u istima (identično za sve godine) navodi da će se radno vrijeme za poslove humanitarnog razminiranja organizirati će se u turnusima 15 dana radi 7 dana odmora, a da će se tjednim planovima definirati tjedno radno vrijeme kao i rad državnim praznicima, blagdanima i vikendom. Isto tako navedenim odluka odlučeno je da radno vrijeme za ostale zaposlenike će se organizirati sukladno odredbama ZR pet dana rada i dva dana tjednog odmora.

26.2. Iz navedenih odluka vidljivo je da, iako se takve odluke u svom naslovu referiraju na preraspodjelu radnog vremena za navedene godine, faktično iste ne sadrže sve što u skladu s odredbama ZR moraju sadržavati a da se smatraju odlukom o preraspodjeli radnog vremena. Naime, u smislu čl. 67.s t. 1. ZR ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. U konkretnom slučaju iz odluka tuženika o preraspodjeli radog vremena nije vidljivo preraspodijeljeno radno vrijeme, niti činjenica da isto u jednom periodu traje duže a u drugom kraće, niti uopće fond radnih sati a kako bi se mogla utvrditi zakonom predviđena ograničenja takve preraspodjele (da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena). Osim toga odredbom čl. 67. st. 1. ZR određeno je da takva preraspodjela radnog vremena ne može trajati duže od godinu dana, dok iz odluka tuženika je vidljivo da je tuženik takve odluke donosio kao pravilo a ne kao izuzetak. Dakle, u konkretnom slučaju se ne može smatrati da se radi o preraspodjeli radnog vremena a u kom slučaju bi se tako određeno radno vrijeme smatralo redovnim a ne prekovremenim radnim vremenom.

27. Stoga je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u varijanti I i utvrdio kako je tuženik tužitelju za pojedine mjesece utuženog razdoblja obračunavao plaću po nižoj vrijednosti osnovnog sata nego što bi bila vrijednost osnovnog sata prema sklopljenom ugovoru o radu, slijedom čega bi tužitelj za razliku manje isplaćene plaće od bruto ugovorene osnovne plaće potraživao iznos od 16.001,36 kn (Tabela 1 stupac '10'). Nadalje, za utvrđeni prekovremeni rad tužitelju pripada pravo na dodatak za prekovremeni rad u utuženom razdoblju u bruto iznosu 23.670,16 kn (Tabela 1. stupac '12'), Dodaci za rad subotom i nedjeljom za svaku subotu i nedjelju koju je tužitelj odradio sukladno podacima iz Osobne nadzorne knjižice ukupno iznose bruto 39.103,34 kn (Tabela 2. stupac '9'). Naknada plaće za „čekanje“ obračunata prema čl. članka 95. stavak 5. Zakona o radu, odnosno prema prosjeku prethodne tri mjesečne plaće, neisplaćeni iznos naknade plaće za „čekanje“ iznosi bruto 746,30 kn ( Tabela 3 stupac '7'. Navedeno je i dosuđeno tužitelju, sa zateznim kamatama na svaki pojedini iznos. isto tako iz varijante Ii proizlazi i da tuženik duguje tužitelju dodatnih 7.480 kn. Iz istog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi postojanje dugovanja tuženika naspram tužitelju, a ne obratno, stoga je odbijen protutužbeni zahtjev u cijelosti.

28. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22;138/2023 - dalje:OT). Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP-a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od: sastava tužbe 200 euro, (tbr. 7/1 OT), sastava podnesaka od 11.3.2021. i 9.1.2023 .svako po 200 euro (tbr. 8/1 OT), sastav podneska od 22.2.2021.č i 5.2.2025. svako po 50 euro (tbr. 8/3 OT), pristup roč. 04.4.2023. 100 euro (tbr. 9/2 OT), pristup ročištu 17.10.2024. i 6.2.2025. svako po 200 euro (tbr. 9/1 OT), ukupno 1.200 euro na što pripada PDV 25% 300 euro i trošak financijskog vještačenja 265,44 euro, odnosno sveukupno 1.765,44 euro. Ostali trošak nije priznat temeljem odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a i čl. 156.st.1. ZPP-a, jer je sud smatrao da nisu bili neophodni u postupku ili ponavljaju već iznijete navode ili su uzrokovani krivnjom samog tužitelja jer su trebali biti iznijeti u ranijoj fazi postupka.

28.2. To što procesne odredbe propisuje pravo stranke na podnošenje podnesaka, ne znači da stranka ima pravo u svakom slučaju prebaciti taj trošak na teret druge strane, već svaki trošak da bi se priznao, mora biti potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155.st.1. ZPP-a odvjetniku kao punomoćniku potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke - da je zatraženi trošak predviđen odredbama Tarife te da je bio potreban za vođenje konkretnog postupka u smislu odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a. Nepriznati podnesci po mišljenju suda nisu bili neophodni za vođenje ovog postupka. Trošak pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da sud primjerak prethodno digitalno potpisane presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da trošak za to snosi suprotna strana.. Naposljetku, s isprintanom presudom koja se uruči na objavu stranke ne mogu podnijeti nikakav prijedlog za ovrhu, već istu moraju podnijeti s digitalnim primjerkom presude, stoga navedeni trošak se ne može smatrati neophodnim u postupku. Stav VSRH o priznavanje troškova pristupa na ročište odnosi se na razdoblje prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku NN 138/2023, kada je stranka morala fizički doći na sud i preuzeti presudu i klauzulu ovršnosti. Prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranka je morala doći fizički na sud barem jednom, dok nakon izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranke dobiju i presudu i klauzulu pravomoćnosti, putem e-spisa dok takve odluke, s kojom mogu pokrenuti ovršni postupak, ne mogu dobiti fizički u sudu.

29. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 24. ožujka 2025.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. UK, [adresa] zastupanog po punomoćniku GKI

2. DOK-ING RAZMINIRANJE d.o.o. za razminiranje, Selska cesta 90 B, 10000

Zagreb zastupanog po punomoćniku KK