Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
Broj: Pp-1049/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Ksenije Laslo kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VH iz [adresa], zbog prekršaja iz čl.22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), povodom optužnog prijedloga PU osječko-baranjske, PU osječko– baranjske, I. policijske postaje Osijek s Ispostavom Čepin, broj: 211-07/25-5/7666 od 23. ožujka 2025., nakon provedenog žurnog postupka i odluke javno objavljene 24. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl. 182.t.1. Prekršajnog zakona
okrivljenik HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i H, rođene D, rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OŠ, bez zanimanja, živi u izvanbračnoj zajednici, otac dvoje djece, zaposlen, plaća 1.000,00 eura, bez imovine, neodlikovan, prekršajno nekažnjavan, kazneno osuđivan, izdržavao kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi
o s l o b a đ a s e od o p t u ž b e
jer da je 23. ožujka 2025. u 15,15 sati u stanu u [adresa] u nazočnosti djeteta počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstvo ili uznemirenost na način da je ušao u prostor dnevnog boravka i kuhinje (isto u jednoj cjelini) dvorišnog stana u kojem se nalazila njegova izvanbračna partnerica VHP (1994.), njezin brat DH (2003.), Ana-Marijin sin iz prethodnog braka, dijete ZH (2021.) te Ana-Marijin i Danijelov zajednički sin, dijete MH (2024.), gdje je okrivljenik zadao udarac rukom u predjelu glave DH. Na navedeno je DH reagirao na način da je u samoobrani zadao udarac rukom u predjelu glave okrivljeniku VH te ga obuhvatio rukama oko struka i srušio na pod gdje ga je držao do dolaska policijskih službenika. Navedeni događaj se dogodio u nazočnosti djeteta ZH (2021.) i djeteta AH (2024.), dok je isti kod Z prouzročio uznemirenost,
II. te bi time počinio prekršaj opisan u čl.10.t.3., a kažnjiv po čl.22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
III. Na temelju čl.140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. t.2. do t.5. i t.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog broj gore navedeni protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude te je sud proveo žurni postupak, sukladno čl.221.st.1.t.3. Prekršajnog zakona.
2. Okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim za prekršaj navodeći u obrani da je kritičnog događaja popio dosta alkohola i kada je došao pred stan, njegova izvanbračna partnerica VHP sa svojim bratom i sestrom ga nije htjela pustiti u stan, no na koncu su mu otvorili vrata. DH, Ana-Marijin brat počeo je na njega vikati da izađe van, ne sjeća se je li DH zadao udarac, no sjeća se da ga je od DH dobio. S Z je oko šest mjeseci u izvanbračnoj zajednici i imaju jedno zajedničko dijete, sina MH, rođenog 2024. Nejasno mu je zašto bi Z bila ovdje žrtva nasilja jer istu nije niti pipnuo. Potvrdio je da su događaju bila prisutna djeca ZH, rođen 2021. i njegov sin MH, star četiri mjeseca.
3. Sud je izvršio procjenu žrtve nasilja HHP koja je izjavila da ne želi sudjelovati u postupku kao oštećenica, kao i da ne želi posebne mjere zaštite od okrivljenika jer smatra kako ne postoji opasnost od nasilnog ponašanja od strane okrivljenika.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedoke DHP i DH te je pročitao: potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 24. ožujka 2025. za okrivljenika, naredbu o određivanju mjere opreza, broj: 1006543, zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, brojevi: 2341997 i 2331836, izvješće o uhićenju za okrivljenika od 23. ožujka 2025., zapisnik o ispitivanju osumnjičenika na ime HH od 24. ožujka 2025., zapisnik o ispitivanju svjedokinje HHP od 23. ožujka 2025., zapisnik o ispitivanju svjedoka DH od 23. ožujka 2025.
5. Svjedokinja ZHP u iskazu je navela da je jučerašnjeg događaja HH napravio incident i zbog njegovog ponašanja je kao podršku zvala brata DH i sestru SH, dok su se u stanu nalazili sinovi ZH i MH. HH je bio pijan i izrazio je sumnju da bi MH bio njegov sin te je vikao i derao se, a kad je DH otvorio vrata, HH ga je direktno udario šakom u glavu te mu je DH uzvratio i srušio ga na pod. Sve se događalo pred djecom. Navela je da je s VH devet i pol mjeseci u izvanbračnoj zajednici i da imaju dvoje djece, sinove ZH i MH. HH inače nije prema njoj bio nasilan i ne želi nikakvu zaštitu. Odustala je od kaznene prijave za prijetnju protiv VH jer smatra da ju je izrekao zbog alkoholiziranosti. Događajem iz optužbe nije povrijeđena ili uznemirena. Napomenula je da joj HH ovog događaja iz optužbe nije ništa napravio u smislu fizičkog ili psihičkog nasilja, već je samo bila prisutna kad je bezrazložno napao njezinog brata.
6. Okrivljenik nije imao primjedbe na iskaz svjedokinje HHP.
7. Svjedok DH naveo je da je jučerašnjeg događaja došao sa sestrom SH do sestre Z kako bi joj bili podrška jer se HH, njezin izvanbračni suprug napio pa ju je nazivao i maltretirao govoreći joj da MH nije njezin sin i da želi utvrđivanje očinstva. Rekao je VH koji je bio alkoholiziran da ne može takav ulaziti jer je tamo dvoje male djece, no on ga nije slušao i fizički ga je napao udarivši ga rukom u predjelu glave pa mu je on u samoobrani uzvratio jednim udarcem.
8. Okrivljenik nije imao primjedbe na iskaz svjedoka DH.
9. Sud je odustao od ispitivanja u svojstvu svjedoka SH, sestre okrivljenikove izvanbračne supruge jer je isto ocijenio nepotrebnim za utvrđenje bitnih i odlučnih činjenica za postupak.
10. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenika moglo proglasiti krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
11. Odredbom iz čl.8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je na koje osobe se primjenjuje isti Zakon, a to su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik te da se primjenjuje i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
12. Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se stavlja na teret okrivljeniku proizlazi da ga se tereti da je zadao udarac DH, bratu svoje izvanbračne supruge HHP, u nazočnosti djece ZH i AH, što je kod HHP prouzročilo uznemirenost. Za napomenuti je da okrivljenik i DH, brat njegove izvanbračne supruge, nisu tazbinski srodnici jer je tazbina odnos koji nastaje između dvije ili više obitelji posredstvom braka, tj. odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga pa tako izvanbračni odnos nije osnova za postojanje tazbinskog srodstva (odluke Visokog prekršajnog suda RH, broj: Ppž-8743/2023 i Ppž-9295/2023). Tužitelj je kao žrtvu nasilja istim optužnim prijedlogom označio izvanbračnu suprugu okrivljenika, DHP kod koje je okrivljenik, udaranjem njezinog brata, prouzročio uznemirenost, a sve da se zbilo u nazočnosti djece.
13. Odredbom iz čl.8.st.7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je žrtva nasilja u obitelji osoba koja zbog počinjenog nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Međutim, ZHP u konkretnom slučaju postupanjem koje se okrivljeniku stavlja na teret nikako ne može biti žrtva nasilja jer okrivljenik nije spram svoje izvanbračne partnerice počinio nasilje u obitelji pa da bi ista time mogla biti uznemirena. Naime, psihičko nasilje u obitelji je oblik nasilja koji obuhvaća nasilne radnje kao što su uvrede, ponižavanja, zastrašivanja, izazivanje osjeća krivnje, vikanje, prijetnje smrću, uhođenje, psihički teror itd., a u isto pripada i uništavanje predmeta te neki oblici socijalnog i ekonomskog nasilja. Međutim, da bi se spram nekoga počinilo nasilje u obitelji mora pripadati krugu osoba na koje se odnosi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i mora biti žrtva nasilja, dok u ovom slučaju, izvanbračna supruga okrivljenika nije žrtva nasilja jer se okrivljenika niti ne tereti da bi izravno prema istoj počinio bilo koju vrstu protupravne, kažnjive radnje, a osim toga, imenovana je izjavila da nije bila žrtva nasilja i da okrivljenik spram nje nije počinio nikakav oblik nasilja niti je događajem bila izravno povrijeđena ili uznemirena.
14. Slijedom navedenog, a kako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije po propisu prekršaj, okrivljenika je valjalo osloboditi od optužbe primjenom čl.182.t.1. Prekršajnog zakona.
15. Odluka o troškovima temelji se na čl.140. i čl.138.st.2. t.2. do 5. i t.7. Prekršajnog zakona.
U Osijeku 24. ožujka 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ksenija Laslo
Dunja Bertok
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. Okrivljeniku,
2. Tužitelju,
3. Arhiv.
