Pr-2163/2022-32

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Jasminki Franić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Pomgrad gradnja d.o.o., Split, Bihaćka 2, OIB: 29450980861, zastupanog po punomoćnici DŽ, dipl.iur., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 22. siječnja 2025., u prisutnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, objavljene dana 24. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

" Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju za period od 15.rujna 2017.g. do 31.05.2024. iznos od 34.684,16 EUR na ime razlike manje isplaćene naknade plaće i dodataka na plaću u bruto iznosu, sve sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća do isplate po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 01.siječnja 2023. po stopi iz izmijenjene odredbe (NN 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (NN 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, kako slijedi:

- 13,58 EUR počev od 16.12.2017 do isplate

- 259,65 EUR počev od 16.05.2018.do isplate

- 465,72 EUR počev od 16.06.2018.do isplate

- 352,19 EUR počev od 16.07.2018.do isplate

- 323,68 EUR počev od 16.08.2018.do isplate

- 486,52 EUR počev od 16.09.2018.do isplate

- 321,94 EUR počev od 16.10.2018.do isplate

- 361,03 EUR počev od 16.11.2018.do isplate

- 315,46 EUR počev od 16.12.2018.do isplate

- 334,47 EUR počev od 16.01.2019.do isplate

- 322,80 EUR počev od 16.02.2019.do isplate

- 314,55 EUR počev od 16.03.2019.do isplate

- 268,73 EUR počev od 16.04.2019.do isplate

- 345,10 EUR počev od 16.05.2019.do isplate

- 291,72 EUR počev od 16.06.2019.do isplate

- 442,40 EUR počev od 16.07.2019.do isplate

- 160,28 EUR počev od 16.08.2019.do isplate

- 407,72 EUR počev od 16.09.2019.do isplate

- 303,23 EUR počev od 16.10.2019.do isplate

- 290,73 EUR počev od 16.11.2019.do isplate

- 309,48 EUR počev od 16.12.2019.do isplate

- 309,42 EUR počev od 16.01.2020.do isplate

- 284,10 EUR počev od 16.02.2020.do isplate

- 276,91 EUR počev od 16.03.2020.do isplate

- 256,90 EUR počev od 16.04.2020.do isplate

- 245,33 EUR počev od 16.05.2020.do isplate

- 236,18 EUR počev od 16.06.2020.do isplate

- 278,80 EUR počev od 16.07.2020.do isplate

- 232,15 EUR počev od 16.08.2020.do isplate

- 337,62 EUR počev od 16.09.2020.do isplate

- 334,21 EUR počev od 16.10.2020.do isplate

- 326,68 EUR počev od 16.11.2020.do isplate

- 345,62 EUR počev od 16.12.2020.do isplate

- 362,79 EUR počev od 16.01.2021.do isplate

- 370,40 EUR počev od 16.02.2021.do isplate

- 349,99 EUR počev od 16.03.2021.do isplate

- 377,76 EUR počev od 16.04.2021.do isplate

- 533,12 EUR počev od 16.05.2021.do isplate

- 585,07 EUR počev od 16.06.2021.do isplate

- 548,08 EUR počev od 16.07.2021.do isplate

- 636,71 EUR počev od 16.08.2021.do isplate

- 588,07 EUR počev od 16.09.2021.do isplate

- 668,00 EUR počev od 16.10.2021.do isplate

- 686,52 EUR počev od 16.11.2021.do isplate

- 499,48 EUR počev od 16.12.2021.do isplate

- 550,03 EUR počev od 16.01.2022.do isplate

- 541,84 EUR počev od 16.02.2022.do isplate

- 576,54 EUR počev od 16.03.2022.do isplate

- 632,73 EUR počev od 16.04.2022.do isplate

- 572,54 EUR počev od 16.05.2022.do isplate

- 679,71 EUR počev od 16.06.2022.do isplate

- 579,66 EUR počev od 16.07.2022.do isplate

- 656,77 EUR počev od 16.08.2022.do isplate

- 474,47 EUR počev od 16.09.2022.do isplate

- 480,49 EUR počev od 16.10.2022.do isplate

- 458,53 EUR počev od 16.11.2022.do isplate

- 507,90 EUR počev od 16.12.2022.do isplate

- 493,63 EUR počev od 16.01.2023.do isplate

- 473,87 EUR počev od 16.02.2023.do isplate

- 544,03 EUR počev od 16.03.2023.do isplate

- 908,72 EUR počev od 16.04.2023.do isplate

- 737,19 EUR počev od 16.05.2023.do isplate

- 748,29 EUR počev od 16.06.2023.do isplate

- 695,55 EUR počev od 16.07.2023.do isplate

- 1147,79 EUR počev od 16.08.2023.do isplate

- 625,66 EUR počev od 16.09.2023.do isplate

- 790,35 EUR počev od 16.10.2023.do isplate

- 895,00 EUR počev od 16.11.2023.do isplate

- 882,12 EUR počev od 16.12.2023.do isplate

- 867,19 EUR počev od 16.01.2024.do isplate

- 949,78 EUR počev od 16.02.2024.do isplate

- 144,74 EUR počev od 16.03.2024.do isplate

- 294,40 EUR počev od 16.04.2024.do isplate

- 186,50 EUR počev od 16.05.2024.do isplate

- 227,25 EUR počev od 16.06.2024.do isplate”,

dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim iznosima, u dijelu zahtjeva za isplatu zatezne kamate tekuće na pojedine mjesečne iznose od 15-og do 16-og u idućem mjesecu za prethodni mjesec i dijelu više zatražene stope zatezne kamate.

II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.565,45 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

Obrazloženje

1.U tužbi podnesenoj pred sudom 15.9.2022. tužitelj navodi da je u radnom odnosu kod tuženika na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme te da za tuženika obavlja poslove radnog mjesta vozač teškog teretnog vozila („mikser“), a koji poslovi spadaju u 5A grupu složenosti poslova. Tuženik da je tužitelju zbog pogrešnog načina obračuna u razdoblju od 15.9.2017. do danas pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Sukladno odredbi čl.6. i 7. Ugovora o radu tuženik da je u obvezi isplatiti tužitelju osnovnu mjesečnu plaću sukladno Tarifnim stavovima Kolektivnog ugovora za graditeljstvo prema rasporedu u grupu 5A složenosti poslova počev od 1.6.2006. Člankom 39. KU za graditeljstvo ugovoreno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti poslova te su tako svi poslovi razvrstvani u deset grupa složenosti prema tarifnim stavovima koji su sastavnica KU-a. Stavkom 2. ugovoren je i način kako se utvrđuje osnovna plaća svake grupe i podgrupe poslova iz tarifnih stavova.

1.1. Tužitelj navodi da su osnovna plaća i visina satnice ugovarani KU-om za graditeljstvo kao i njegovim Izmjenama i dopunama iz 2015. Sukladno tarifnim stavovima Prilog 1 KU za graditeljstvo (Narodne novine 12/8, 115/15, 134/15) tuženik da je u obvezi za tarifnu grupu složenosti 5A,u koju grupu složenosti poslova pripada tužitelj, isplaćivati osnovnu plaću tužitelju u iznosu od 6.888,00 kn i satnicu u iznosu od 39,59 kn po satu. Isto tako, na tako utvrđenu osnovnu plaću tuženik da je kao poslodavac temeljem Ugovora o radu i KU-a u obvezi isplaćivati tužitelju naknadu za minuli rad i otežane uvjete rada, za prekovremeni rad, a koje naknade se utvrđuju u postotku od osnovne plaće. Temeljem pročišćenog teksta KU-a od 14.7.2020. i trećih Izmjena i dopuna KU-a od 15.9.2020., po Tarifnim stavovima za 5A grupu složenosti poslova, tuženik da je u obvezi isplačivati tužiteljuosnovnu plaću u iznosu od 6.888,00 kn i satnicu u iznosu od 39,59 kn po satu rada.

1.2. Tužitelj ističe da je tuženik u utuženom razdoblju osnovu plaću i satnicu utvrđivao i isplaćivao protivno Kolektivnom ugovoru i tarifnim stavovima za 5 A grupu poslova. Kako je tuženik obračunao i isplatio tužitelju plaću u znatno nižem iznosu, to da je za posljedicu imalo umanjeno utvrđeni i isplaćeni stimulativni dio plaće, dodatak na plaću po osnovi radnog staža, dodatak na otežane uvjete rada, dodatak za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom, smjenski rad te da jepogrešno obračunata naknada za korištenjem godišnjeg odmora. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da mu tuženik isplati razliku plaće i naknadu plaće za razdoblje od 5 godina sa pripadajućom zateznom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate. Tužitelj u tužbi napominje da će podređeno postaviti tužbeni zahtjev nakon što se od tuženika pribavi potrebna dokumentacija i izvede dokaz financijskim vještačenjem.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu od 9.12.2022. u cijelosti protivi tužbi navodeći da tužitelj svoje potraživanje temelji na odredbama KU-a za graditeljstvo, a koji KU da se ne odnosi na tuženika. Naime, premda je u sudskom registru tuženika, među ostalim djelatnostima navedena i djelatnost građenja, tuženik da se pretežito bavi rudarskom djelatnošću-vađenjem kamena za gradnju. U tom smislu prema nacionalnoj klasifikaciji 2007. (NKD 2007.) tuženik da je razvrstan u područje B, skupina 081, vađenje kamena, pijeska i gline, razred 0811, vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa i krede. Tuženik naglašava da je djelatnost građevinarstva prema NKD-u 2007 razvrstana u područje F pa da se na tuženika ne primjenjuje KU za graditeljstvo jer iako pravne osobe prilikom osnivanja i upisa u sudski registar, upisuju niz djelatnosti koje u naravi ne moraju obavljati, Državni zavod za statistiku da daje prikaz djelatnosti koje pravne osobe stvarno obavljaju sukladno čl. 2., 5. i 6., Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine broj 98/94).

3. Stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Ante Beus podnio je 17.8.2024. nalaz i mišljenje u kojem navodi da je u utvrdio ukupnu razliku plaće i naknade plaće koju tuženik nije isplatio tužitelju u razdoblju od kolovoza 2017. do svibnja 2024. i da ukupno iznosi 34.684,16 EUR, a kako je to prikazano u Tablici 2 vještva. Sudski vještak navodi da je obračun izvršio primjenjujući satnicu KU za graditeljstvo za 5A grupu i postotake koje je koristio i tuženik kada je tužitelju obračunavao dodatke na osnovnu plaću pa tako dodatak za prekovremeni rad, za rad blagdanom i za minuli rad.

4. Podneskom od 15.10.2024. tužitelj je određeno postavio tužbeni zahtjev i za razdoblje od 15.9.2017. do 31.5.2024. zatražio isplatu razlike plaće i naknade plaće u iznosu od 34.684,16 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 15-og u idućem mjesecu za prethodni mjesec, s tim da je stopa zatezne kamate od 1.1.2023. zatražena u iznosu od 5%.

5. Tuženik je u podnesku od 9.10.2024. izjavio da ima primjedbe na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, kao i na njegov izračun. Premda je vještak u Nalazu utvrdio kako je, medu ostalim, koristio dokumentaciju u e-spisu, ne navodeći o kojoj se radi, da je jasno kako nije izvršio pregled Pravilnika o radu tuženika, dostavljenog uz tuženikov podnesak od 21.4.2023.godine. Da je tomu tako, proizlazi iz navoda vještaka kako je tuženik dostavio ,,isključivo proizvoljnu dokumentaciju", stoga da nije mogao ispitati ispravnost obračuna svih dodataka. Naime, Pravilnikom o radu i to baš u glavi V. Plaće i naknade, da je utvrdeno na koji način se obračunava plaća, pa i rad noću, prekovremeni rad, rad nedjeljom, rad na dan Uskrsa, rad u drugoj smjeni. Također su odredbom cl. 48. utvrđeni dodaci na otežane uvjete rada. Stoga da je vještak mogao utvrditi postotke koji se odnose na bilo koju od ovih kategorija, odnosno provjeriti točnost obračuna tuženika. Vještak da je pri izračunu koristio Kolektivne ugovore za graditeljstvo, lzmjene i dopune od 1. do 7 . kao i Odluke o proširenoj primjeni istih. Medutim, da je obuhvatio i Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo - Sedme Izmjene i dopune, te odluku o proširenju primjene istog, koji se ne odnosi na utuženo razdoblje, jer da je Odluka o proširenju primjene stupila na snagu 1.6.2024. godine (kako to i sam vještak navodi). S tim u vezi, satnica navedena u Nalazu i to baš od 6,26 eura, da se ne može primijeniti iz dva razloga, ponajprije što takva satnica nije utvrdena ni jednim Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo, a Sedme izmjene i dopune da se ne odnose na utuženo razdoblje. Nadalje, tuženik u cijelosti prigovara načinu na koji je vještak izvršio izračun, odnosno smatra izračun manjkavim. U Tablici 1. da su naznačna razdoblja, po mjesecima i godinama, na koja se izračun odnosi, te evidencija radnog vremena s naznakom sati: redovnog rada, prekovremenog rada, godišnjeg odmora, praznika, bolovanja do 42 dana, te preko 42 dana. Medutim u Tablici 2. iskazana je samo isplačena bruto plaća, obračunata bruto plaća te razlika bruto plaće. lako je vještak, prema navodu iz Nalaza, koristio postotke koje je koristio tuženik, iz Tablice 2. to nije vidljivo. Naime, vještak da je kao sto je to činio u drugim predmetima, da je trebao u posebnim kolonama, po mjesecima, iskazati satnicu po kojoj je vršio obračun, obračun po satima za sve gore navedene kategorije kao i prebačaj, otežane uvjete rada, minuli rad, te ostale dodatke. Vještak da je u Tablici 2. kao i Rekapitulaciji za 12/2022 iznos isplačene kao i obračunate bruto plaće iskazao u kunama umjesto u eurima. Naime, plaća za 12/2022 isplačena je u 1/2023., naravno u eurima kako je i naznačeno u Osobnom kartonu. Tuženik posebno naglašava kako je do 11/2022, u Tablici 1. i 2., razliku bruto plaće trebalo iskazati i u kunama, a ne samo u eurima kako je to učinio vještak

6. S obzirom na iskazane prigovore tuženika na nalaz i mišljenje vještaka, pozvan je vještak Ante Beus na očitovanje, koji je isto podnio u spis dana 28.10.2024. u kojem navodi da je na temelju cjelokupne dokumentacije priložene u spisu proveo vještačenje, a što da je i navedeno u osnovnom vještvu. U svrhu olakšanja razumijevanja izračuna, vještak da je istaknuo ključne dokumente koji zahtijevaju dodatnu pažnju. Takav pristup da je propisan zakonskim odredbama, te da su tvrdnje tuženika neutemeljene, čime da tuženik pokušava opravdati vlastite propuste, uključujući proizvoljno dostavljanje i izostavljanje relevantne dokumentacije koja je bila od važnosti za predmetni spor. Vještak navodi da on nije ovlašten ulaziti u raspravu o tome, da li tuženik nije dostavio dokumentaciju zbog toga što je prekršio zakonske odredbe jer istu nije sačinio i istu ne posjeduje ili iz razloga što bi dostavljanje zatražene dokumentacije moglo biti na njegovu štetu. Vještak ističe da bi tuženik trebao biti svjestan da se obračun plaće temelji na evidenciji radnog vremena, a koju tuženik nije dostavio i za koju tuženik tvrdi da je ne posjeduje. Stoga, dabi tuženiku trebalo biti jasno da problem ne leži u postotcima i metodologiji obračuna, već u temeljnoj osnovi za taj obračun – evidenciji radnog vremena. Nadalje, vještak navodi da je svom vještačenju jasno naveo Kolektivni ugovor za graditeljstvo, njegove izmjene i dopune, te razdoblje primjene, a čime da je nedvosmisleno pokazano da nigdje nije promijenio satnicu od 6,26 EUR-a, niti Sedmu Izmjenu i dopunu KU-a jer je Odluka o proširenju stupila na snagu tek od 1. lipnja 2024. godine. To da proizlazi iz samog sadržaja vještačenja, dok da tuženik iznosi prigovore isključivo radi prigovaranja, a ne zbog stvarne pogreške. Nadalje, tuženik da ispravno navodi da se satnica od 6,26 EUR-a, koju je, navodi vještak, omaškom naveo, ne može primijeniti na razdoblje nakon 1. lipnja 2024. godine, jer bi tada satnica iznosila 6,61 EUR-a. Međutim, vještačenje da je provedeno za razdoblje zaključno do svibnja 2024. godine, pa da se satnica od 6,26 EUR-a nije upotrijebila. Vještk Beus napominje da na temelju podataka dostavljenih od strane tuženika, rekonstruirao evidenciju radnog vremena (u obimu u kojem je to bilo moguće) koju tuženik nije dostavio i za koju tvrdi da je ne posjeduje. Službena valuta u Republici Hrvatskoj ja je eur pa da je konačni izračun prikazao u eurima.

6.1. Kako je sudski vještak odgovorio na primjedbe tuženika pisanim očitovanjem i kako tuženik nije predložio obnovu vještačenja po drugoj osobi sudskog vještaka financijske struke, sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Ante Beusa koje je sačinjeno na temelju dokumentacije koju je tuženik dostavio u spis (osobni karton tužitelja) i primjenom odredbi KU za graditeljstvo. Sudski vještak je u pravu kada navodi da je tuženik dužan voditi evidenciju o radnom vremenu radnika (čl. 5. Zakona o radu, „Narodne novine“ 93/14, 127/17, u tekstu ZR) i da ju je dužan čuvati najmanje šest godina, a u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarivanje tih prava mogle biti relevantne i evidencije, iste je poslodavac dužan čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora (čl. 14. st. 2. Pravilnika o sadržaju i načina vođenja evidencije o radnicima, „Narodne novine“ br.73/2017). U okolnostima kada tuženiku po nalogu suda nije dostavio navedenu evidenciju, a ni obračunske liste, pa kada sudski vještak nema na raspolaganju te dokumente prilikom izrade vještva, jasno je da će vještak u tim okolnostima izračun izvršiti na temelju dostupne dokumentacije, u konkretnom slučaju osobnog kartona tužitelja i primjenom KU za graditeljstvo.

7. Nadalje, tuženik u podnesku od 16.12.2024. ističe kako je u uređenom tužbenom zahtjevu pogrešno naznačena kamatna stopa koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja. Naime, uvečanje kamatne stope, kako u odnosu na glavni dug, tako i troškove postupka, da ne iznosi 5%, kako je to tužitelj odredio, već 3% temeljem Izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, te Zakona o financijskom poslovbnju i predstečajnoj nagodbi, koje su stupile na snagu 1.1.2023. godine (NN br.114/22). Nadalje, tužitelj da je, u uredenom tužbenom zahtjevu, tijek zakonskih zateznih kamata naznačio od 15-tog u idućem mjesecu, umjesto zadnjeg dana u tom mjesecu. Napominje se kako je Pravilnikom o radu tuženika, kojeg je tuženik dostavio uz podnesak od 21.4.2023. godine, i to baš odredbom čl.49. utvrdeno:,,Plaća i naknada place za prethodni mjesec isplaćuje se najkasnije do zadnjeg dana u idućem mjesecu.".

8. Tijekom postupka sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije priložene spisu, saslušan je tužitelj u svojstvu parnične stranke te je izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku za financije i računovodstvo Anti Beusu.

9. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće i naknade plaće koja je nastala iz razloga što plaća i nakanada plaća tužitelja nisu bile obračunate prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo.

11. Tuženik osporova da se na konkretni slučaj primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo („Narodne novine“ br. 12/8, 115/15, 134/15, u spisu KU za graditeljstvo). Navedeno stoga što je tvrtka tuženika prema Obavijesti Državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007. u djelatnost rudarstva-vađenje kamena, pijeska i gline, razred 0811, vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa i krede.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. KU za graditeljstvo propisano je da se ugovor primjenjuje na sve fizičke ili pravne osobe (u daljnjem tekstu: poslodavac) koje obavljaju djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u građevinarstvu, projektiranja i srodnih tehničkih usluga i druge srodne djelatnosti koje su upisane u sudski registar i klasificirane sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ili utvrđene posebnim zakonom.

13. Člankom 2. Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti („Narodne novine“ broj 98/94 – dalje: ZNKD) određeno je da se prema Nacionalnoj klasifikaciji razvrstavaju po djelatnostima pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave.

13.1. Člankom 6. st. 1. ZNKD određeno je da se subjekti iz čl. 2. toga Zakona razvrstavaju u područja, potpodručja, odjeljke, skupine, razrede i podrazrede Nacionalne klasifikacije prema djelatnostima što ih obavljaju. Ako subjekt iz čl. 2. toga Zakona obavlja više djelatnosti, razvrstava se prema djelatnosti kojom se pretežito bavi.

14. Međutim, člankom 7. Ugovora o radu koji sklopljenog između tužitelja i tuženika pod br. 282/2 i koji je među strankama u primjeni od 1.10.2014., stranke su ugovorile da će se tužitelju plaća isplatiti prema rasporedu u grupu 5A poslova, a grupa 5A poslovi su razvrstani po složenosti u Tarifnim stavovima koji čine Prilog 1. KU za graditeljstvo i u koje spadaju razni poslovi koje obavljaju VKV građevinski radnici, među ostalim, vozač teških teretnih vozila (list 320-321 spisa), a poslove kojeg radnog mjesta tužitelj obavlja za tuženika prema Ugovoru o radu. Nadalje, člankom 7. Ugovora o radu stranke su ugovorile da se tužitelju plaća isplaćuje prema Kolektivnom ugovoru (i Pravilniku o radu). Pored toga, saslušan je i tužitelj u svojstvu parnične stranke koji je iskazao da tuženik u naravi obavlja djelatnost građevine. Naime, tužitelj da je kupcima isporučivao kupljeni beton, a ta isporuka betona da je izledala tako što je ona vršena preko autobeton pumpe na način da je tužitelj nalijevao zidove u gradnji. Tužitelj upitan je li se tuženik bavio proizvodnjom betona odgovorio je da se pod tim misli na „miješanje betona“, a iz iskaza proizlazi da bi se to vršilo na gradilištu kada bi se nalijevale zgrade (Općinski sud u Splitu, Osnovna škola Pazdigrad i dr.). Iz svega navedenog sud zaključuje da su stranke ugovorile primjenu KU za graditeljstvo pa da tužitelju pripada pravo da mu se plaća i naknada plaće obračunaje i isplaćuje prema odredbama KU za graditeljstvo, neovisno o tome što je tuženik prema NKD-u 2007 razvrstan u djelatnost rudarstva. Navedeno stoga što je utvrđeno da je tužitelj za tuženika obavljao građevinske poslove i što su tužitelj i tuženik ugovorili da će se tužitelju plaća obračunavati i isplaćivati prema Tarifnim stavovima koji su Prilog i sastavni dio KU-a za graditeljstvo.

15. Prema čl. 42. KU za graditeljstvo osnovna plaća radnika povećat će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća i to za 5% za rad na teškim građevinskim strojevima. Prema čl. 41 KU za graditeljstvo osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5%. Prema čl. 43. KU za graditeljstvo prekovremenim radom smatra se rad duži od punog radnog vremena, a može se narediti u slučajevima utvrđenim zakonom te se za prekovremeni rad cijena sata rada radnika povećava se za 30%. Prema čl. 44. KU za graditeljstvo noćnim radom smatra se rad između 22 sata uvečer i 06 sati ujutro idućeg dana i za noćni rad cijena sata rada radnika povećava se za 30%. Prema čl. 45. KU za graditeljstvo rad nedjeljom ili blagdanom je onaj rad koji je u te dane obavljen između 00 i 24 sata, za rad nedjeljom cijena sata rada radnika povećava se za 30%, a za dan Uskrsa za 50%, a za rad na dane blagdana i u neradne dane utvrđene Zakonom radnik ima pravo na plaću uvećanu 50% i naknadu plaće u visini utvrđenoj u članku 51. stavak 2. Ugovora.

16. Prema čl. 49. KU za graditeljstvo radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini njegove prosječne plaće isplaćene za rad u tuzemstvu u prethodna tri mjeseca ili za prethodni mjesec ako je to za njega povoljnije. Naknada se isplaćuje sa plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor. Kako tuženiku konkretnom slučaju plaću nije obračunavao prema KU za graditeljstvo, proizlazi da na ispravan način nije obračunao naknadu plaće jer za taj obračun nije uzeo u obzir prosječnu plaću iz prethodna tri mjeseca koje su bile obračunate i isplaćena prema KU za graditeljstvo.

17. Kako je sudski vještak Ante Beus utvrdio da je tuženik tužitelju za utuženo razdoblje isplatio plaću i naknadu plaće u umanjenom iznosu, s obzirom istu nije obračunao prema odredbama KU-a za graditeljstvo i to, u ukupnom iznosu od 34.684,16 EUR-a, a koji iznos je tužitelj zatražio od tuženika tužbenim zahtjevom, valjalo je iz svih naprijed navedenih razloga prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan.

18. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/23., u tekstu ZOO). Zatezne kamate teku od 16-og dana u idućem mjesecu do isplate prema čl. 92. st. 3. ZR-a, a ne od 15-og u idućem mjesecu kako je to tužitelj neosnovano zatražio s obzirom je dospijeće novčanog potraživanja 15-og, a prvi dan kada tuženik dolazi u zakašnjenje je 16-og pa od tada tužitelj ima pravo na zateznu kamatu. Stoga je zahtjev tužitelja za isplatu u dijelu više zatražene zatezne kamate odbijen kao neosnovan. Tuženik ističe da bi tužitelj prema Pravilniku o radu imao pravo na zateznu kamatu tekuću od zadnjeg dana u narednom mjesecu za tekući mjesec, međutim to je za tužeitelja kao radnika nepovoljnije pa se na njega primjenjuju odredbe ZR-a (čl. 9. st. 3. ZR-a).

18.1. Nadalje, u skladu s čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj: 177/2004., 73/2008., 80/2010., 114/2011., 22/2012., 144/2012., 43/2013., 120/2013., 125/2013., 148/2013., 83/2014., 143/2014., 136/15. dalje u tekstu:ZPD-a) predujam poreza na dohodak obračuna, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. ZPD-a i to prilikom svake isplate, prema propisima koji važe na dan isplate. Prema odredbi čl. 61. st. 1. i st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj: 95/2005., 96/2006., 68/2007., 146/2008., 2/2009., 146/2009., 123/2010., 137/2011., 61/2012., 79/2013., 160/2013., 157/2014. i 137/2015., dalje u tekstu: Pravilnika) predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. ZPD-a odnosno čl. 11. Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD-a i umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD-a (porezna osnovica). Obračunani predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku (čl. 61. st. 1. Pravilnika). Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirezu porezu na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek isplatom plaće, što znači da do trenutka isplate plaće (analogno i isplate zaostale razlike plaće po sudskoj presudi) nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i pripadajućeg prireza porezu na dohodak i na te iznose se zatezne kamate do tada ne obračunavaju. Stoga je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim iznosima razlike u bruto plaći i naknade plaće valjalo odbiti kao neosnovan.

18.2. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbama čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u dijelu više zatražene stope, prema kojem zahtjevu bi se od 1.1.2023. stopa određivala prema Europskoj središnjoj banci koja bi primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za više od 5 postotnih poena, umjestopo stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora izmeđ trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

19. Tužitelju na temelju odredbe čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14, 70/19, 80/22., 155/23., u tekstu ZPP) pripada pravo na naknadu troškova postupka koji su određeni primjenom odredbe čl. 155. ZPP-a, vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja radnje (u tužbi je označeni VPS 1.340,00 EUR, a od 15.10.2024. VPS je 34.684,16 EUR), Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23., dalje: Tarife). Navedeno stoga što tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva povodom kojeg nisu nastali posebni troškovi pa je tužitelju određen trošak kako slijedi:za sastav tužbe - 100 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife), za sastav podnesaka od 23.12.2022., 6.6.2024. – za svaki 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife), za sastav podnesaka od 10.3.2023., 21.3.2023. – za svaki 25 bodova (Tbr. 8. t. 4. Tarife), za sastav podneska od 15.10.2024. – 500 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife), za sastav podneska od 21.1.2025.,4.9.2024. – za svaki 25 bodova (Tbr. 8. t. 4. Tarife), za zastupanje na ročištima od 22.3.2023., 17.6.2024. - za svako 100 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 16.10.2024., 22.1.2025. – za svako 500 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu za objavu presude – 50 bodova (Tbr. 9. t. 3. Tarife), što zbrojeno daje 2.150,00 bodova, a pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eur (Tbr. 54. Tarife) daje ukupno 4.300,00 EUR, koji iznos je valjalo uvećati za zatraženih 265,45 EUR na ime troška vještačenja pa se dobije 4.565,45 EUR koliko je naloženo tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade parničnog troška. Tužitelju ne pripada trošak sudske pristojbe jer je kao radnik u radnom sporu oslobođen od plaćanja sudske pristojbe pa mu taj trošak nije nastao.

19.1. Tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. st.1. i 2. ZOO-a koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

20. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 24. ožujka 2025.

sutkinja

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke parnične stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

-pun. tužitelja

-tuženiku

-u spis