Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj Pr-14/2022-112

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Vinkovcima

    Stalna služba u Županji

    Veliki kraj 48

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Branku Kovačeviću i Mireli Kovačević Čolig, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Branko Kovačević i Mirela Kovačević Čolig u Zagrebu, Mandrovićeva 1 A, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, OIB: 69693144506, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 6. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, a koja presuda je donesena i objavljena presuda 24. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Branimirova ulica 1, OIB 69693144506, da isplati tužitelju ŠL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete ukupni bruto iznos od 21.234,11 eura (dvadesetjedandvjestotridesetčetiritisućeijedanaestcenti) sa zateznom kamatom u dijelu neto iznosa na mjesečne iznose koji dospijevaju i to za:

    - rujan 2019. bruto iznos od 317,30 eura sa zateznom kamatom od 15. rujna 2019. pa do isplate,

    - listopad 2019. bruto iznos od 119,62 eura sa zateznom kamatom od 15. listopada 2019. do isplate,

    - studeni 2019. bruto iznos od 36,14 eura sa zateznom kamatom od 15.studenoga 2019. do isplate,

    - prosinac 2019. bruto iznos od 219,04 eura sa zateznom kamatom od 15. prosinca 2019. do isplate,

    - siječanj 2020. bruto iznos od 139,22 eura sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2020. do isplate,

    - veljača 2020. bruto iznos od 369,64 eura sa zateznom kamatom od 15. veljače 2020 do isplate,

    - ožujak 2020. bruto iznos od 363,68 eura sa zateznom kamatom od 15. ožujka 2020. do isplate,

    - travanj 2020. bruto iznos od 266,37 eura sa zateznom kamatom od 15. travanja 2020. do isplate,

    - svibanj 2020. bruto iznosi od 111,64 eura sa zateznom kamatom od 15. svibnja 2020. do isplate,

    - lipanj 2020. bruto iznos od 268,29 eura sa zateznom kamatom od 15. lipnja 2020. do isplate,

    - srpanj 2020. bruto iznos od 203,23 eura sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2020. do isplate,

    - kolovoz 2020. bruto iznos od 186,70 eura sa zateznom kamatom od 15. kolovoza 2020. do isplate,

    - rujan 2020. bruto iznos od 257,56 eura sa zateznom kamatom od 15. rujna 2020. do isplate,

    - listopad 2020. bruto iznos od 174,56 eura sa zateznom kamatom od 15. listopada 2020. do isplate,

    - studeni 2020. bruto iznos od 147,27 eura sa zateznom kamatom od 15. studenog 2020. do isplate,

    - prosinac 2020. bruto iznos od 480,65 eura sa zateznom kamatom od 15. prosinca 2020. do isplate,

    - siječanj 2021. bruto iznos od 153,02 eura sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2021 do isplate,

    - veljača 2021. bruto iznos od 248,08 eura sa zateznom kamatom od 15.veljače 2021 do isplate,

    - ožujak 2021. bruto iznos od 481,82 eura sa zateznom kamatom od 15. ožujka 2021. do isplate,

    - travanj 2021. bruto iznos od 350,94 eura sa zateznom kamatom od 15. travnja 2021. do isplate,

    - svibanj 2021. bruto iznos od 290,12 eura sa zateznom kamatom od 15.svibnja 2021. do isplate

    lipanj 2021. bruto iznos od 341,24 eura sa zateznom kamatom od 15. lipnja 2021. do isplate,

    - srpanj 2021. bruto iznos od 400,82 eura sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2021. do isplate,

    - kolovoz 2021. bruto iznos od 212,68 eura sa zateznom kamatom od 15. kolovoza 2021. do isplate,

    - rujan 2021. bruto iznos od 416,58 eura sa zateznom kamatom od 15. rujna 2021. do isplate,

    - listopad 2021. bruto iznos od 343,26 eura sa zateznom kamatom od 15. listopada 2021. do isplate,

    - studeni 2021. bruto iznos od 300,72 eura sa zateznom kamatom od 15. studenoga 2021. do isplate,

    - prosinac 2021.bruto iznos od 459,84 eura sa zateznom kamatom od 15. prosinca 2021. do isplate,

    - siječanj 2022. bruto iznos od 161,30 eura sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2022. do isplate,

    - veljača 2022. bruto iznos od 214,42 eura sa zateznom kamatom od 15. veljače 2022. do isplate,

    - ožujak 2022. bruto iznos od 265,36 eura sa zateznom kamatom od 15. ožujka 2022. do isplate,

    - travanj 2022. bruto iznos od 710,04 eura sa zateznom kamatom od 15. travnja 2022. do isplate,

    - svibanj 2022. bruto iznos od 282,72 eura sa zateznom kamatom od 15. svibnja 2022. do isplate,

    - lipanj 2022. bruto iznos od 179,78 eura sa zateznom kamatom od 15. lipnja 2022. do isplate,

    - srpanj 2022. bruto iznos od 770,95 eura sa zateznom kamato od 15. srpnja 2022. do isplate,

    - kolovoz 2022. bruto iznos od 218,88 eura sa zateznom kamatom od 15. kolovoza 2022. do isplate,

    - rujan 2022. bruto iznos od 282,09 eura sa zateznom kamatom od 15. rujna 2022 do isplate,

    - listopad 2022. bruto iznos od 522,90 eura sa zateznom kamatom od 15. listopada 2022. do isplate,

    - studeni 2022. bruto iznos od 304,60 eura sa zateznom kamatom od 15. studenog 2022. do isplate,

    - prosinac 2022. bruto iznos od 287,46 eura sa zateznom kamatom od 15. prosinca 2022. do isplate,

    - siječanj 2023. bruto iznos od 726,23 eura sa zatezno kamatom od 15. siječnja 2023. do isplate,

    - veljača 2023. bruto iznos od 51,37 eura sa zateznom kamatom od 15. veljače 2023. do isplate,

    - ožujak 2023. bruto iznos od 296,54 eura sa zateznom kamatom od 15. ožujka 2023. do isplate,

    - travanj 2023. bruto iznos od 1.043,87 eura sa zateznom kamatom od 15. travnja 2023. do isplate,

    - svibanj 2023. bruto iznos od 353,69 eura sa zateznom kamatom od 15. svibnja 2023. do isplate,

    - lipanj 2023. bruto iznos od 350,97 eura sa zateznom kamatom od 15. lipnja 2023. do isplate,

    - srpanj 2023. bruto iznos od 641,20 eura sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2023. do isplate,

    - kolovoz 2023. bruto iznos od 280,54 eura sa zateznom kamatom od 15. kolovoza 2023. do isplate,

    - rujan 2023. bruto iznos od 267,23 eura sa zateznom kamatom od 15. rujna 2023. do isplate,

    - listopad 2023. bruto iznos 728,03 od eura sa zateznom kamatom od 15. listopada 2023. do isplate,

    - studeni 2023. bruto iznos od 417,28 eura sa zateznom kamatom od 15. studenog 2023. do isplate,

    - prosinac 2023. bruto iznos od 281,18 eura sa zateznom kamatom od 15. prosinca 2023. do isplate,

    - siječanj 2024. bruto iznos od 917,08 eura sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2024. do isplate,

    - veljača 2024. bruto iznos od 290,27 eura sa zateznom kamatom od 15. veljače 2024. do isplate,

    - ožujak 2024. bruto iznos od 252,72 eura sa zateznom kamatom od 15. ožujka 2024. do isplate,

    - travanj 2024. bruto iznos 897,43 eura sa zateznom kamatom od 15. travnja 2024. do isplate,

    - svibanj 2024. bruto iznos od 354,35 eura sa zateznom kamatom od 15. svibnja 2024. do isplate,

    - lipanj 2024. bruto iznos od 319,50 eura sa zateznom kamatom od 15. lipnja 2024. do isplate,

    - srpanj 2024. bruto iznos od 571,41 euro sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2024. do isplate,

    - kolovoz 2024. bruto iznos od 332,69 eura sa zateznom kamatom od 15. kolovoza 2024. do isplate,

    s time da se zatezna kamata od 15. rujna 2019. pa do 31. prosinca 2022 godine, obračunava po stopi iz čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima te se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za vrijeme, a od 1. siječnja 2023 do 31. prosinca 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do naplate po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku da mjesečno isplaćuje tužitelju, na ime rente, iznose od 469,10 eura bruto s zateznom kamatom u dijelu neto iznosa, od rujna 2024. godine pa nadalje dok za to postoje uvjeti, a koji mjesečni iznosi dospijevaju svakoga 15. -og u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja da mu plati zakonsku zateznu kamatu od dana zakašnjenja pa do isplate, obračunatu prema članku 29. stavak 2 Zakona o obveznim odnosima po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 24.546,02 eura (dvadesetčetiritisućepetstočetrdesetšesteuraidvacenta), s zateznom kamatom tekućom od 24. ožujka 2025. pa do isplate po stopi iz čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

    IV. Odbija se tužitelj s zatraženim iznosom s osnova rente preko dosuđenog iznosa do zatraženog iznosa od 491,93 eura mjesečno, sa zatraženom kamatom preko neto iznosa i sa zatraženim troškovima postupka preko dosuđenog iznosa od 24.546,02 eura do zatraženog iznosa od 25.455,45 eura.

    r i j e š i o  j e

    I. Utvrđuje se da je tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev kojim traži isplatu rente za iznos od 108,33 eura.

    Obrazloženje

    1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. 17 Gž R-967/2020-2 od 15. prosinca 2021. odbijena je žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđena presuda ovog suda, poslovni broj Pr-95/2019-37 od 2. listopada 2020. u pobijanom dijelu pod točkama 1., 2. i 3. izreke. Rješenjem istog suda sadržanog u presudi ukinuta je presuda ovog suda, poslovni broj Pr-95/2019-37 od 2. listopada 2020. u pobijanom dijelu pod točkom 4. izreke, te u pobijanom dijelu pod točkom 6. izreke te je predmet u tom dijelu vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

    2. Nesporno je da je gore navedenim pravomoćnim točkama 1., 2. i 3. presude ovog suda posl. br. 17 Pr-95/2019-37 od 2. listopada 2020. naloženo tuženiku da tužitelju na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 104.400,00 kn, na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 12.600,00 kn na ime imovinske štete za troškove liječenja iznos od 500,22 kn, sve sa kamatom od presuđenja tj. od 2. listopada 2020., na ime naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade za period od ožujka 2018. do lipnja 2019. iznos 29.624,20 kn sa kamatama na svaki mjesečni iznos od dospjelosti do isplate, i da tužitelju na ime naknade imovinske štete od lipnja do kolovoza 2019. isplati iznos od 4.109,23 kn sa kamatama na svaki mjesečni iznos od dospjelosti do isplate.

    3. Nesporno je da je točka 4. gore navedene presude kojom je tužitelju dosuđeno na ime rente mjesečni iznos od 4.522,68 kn od 1. rujna 2019. na dalje ukinuta i u tom dijelu predmet vraćen na ponovno odlučivanje.

    4. Tijekom prethodnog postupka u bitnome utvrđeno je:

    - da je dana 9. ožujka 2018. tužitelj kao radnik tuženika na radnom mjestu šumskog radnika-sjekača, postupajući u okviru svojih redovitih radnih zadataka, pretrpio ozljedu na radu,

    - da se tužitelj zbog zadobivenih ozljeda u razdoblju od 9. ožujka 2018. do 17. lipnja 2019., nalazio na bolovanju,

    - da je nakon povratka sa bolovanja utvrđeno da tužitelj zbog ozljeda u štetnom događaju ne može više obavljati poslove radnog mjesta šumskog radnika-sjekača,

    - da je nakon utvrđenja da više ne može obavljati poslove radnog mjesta šumskog radnika-sjekača, tužitelj 19. srpnja 2019. sa tuženikom sklopio novi ugovor o radu i to za radno mjesto šumskog radnika,

    - da je plaća koju tužitelj prima za radno mjesto šumskog radnika temeljem Ugovora o radu od 19. srpnja 2019. manja od plaće koju bi tužitelj primao da je ostao na radnom mjestu šumskog radnika-sjekača,

    - da tužitelj nije odgovoran za nastanak štetnog događaja niti je on svojim ponašanjem doprinio nastanku niti visini štete (što je raspravljeno tijekom prethodnog postupka).

    5. Obrazlažući dio zahtjeva za rentu tužitelj navodi da je obavljajući ranije poslove šumskog radnika sjekača osim osnovne plaće mogao ostvarivati povećanu zaradu obavljajući poslove po cjeniku šumskih radova kako je to određeno Pravilnikom o plaćama i ostalim primanjima radnika Hrvatskih šuma, pa je stoga tužitelj u tužbi zatražio počev od 1. rujna 2019. pa nadalje od tuženika na ime rente iznos od po 4.469,08 kn bruto mjesečno sve dok za to postoje zakonski uvjeti, s tim da je podneskom nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenoga vještačenja na ime rente od 1. rujna 2019. pa nadalje zahtijevao je isplatu mjesečnog iznosa od 4.522,68 kn bruto zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

    5.1. Nesporno je da je tužitelj podneskom od 6. prosinca 2024. umjesto iznosa od 4.522,68 kn / 600,26 eura zatražio 491,93 eura mjesečno, što znači da je tužitelj u smislu odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje u tekstu: ZPP) djelomično povukao dio tužbenog zahtjeva čemu se tuženik nije protivio, radi čega je riješeno kao u točki I. izreke rješenja.

    6. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u Ugovor o radu za tužitelja s lista 9 do 10 spisa, Rješenje HZZO – Područne službe Vinkovci od 10. svibnja 2018. s lista 11 spisa, medicinsku dokumentaciju za tužitelja s lista 12 do 46 spisa, potvrde o sudjelovanju u troškovima zdravstvene zaštite i u račune s lista 47 do 48 spisa, Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad s lista 49 spisa, obračunske liste plaće za tužitelja s lista 50 do 80 spisa, Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika Ordinacije medicine rada od 18. lipnja 2019. s lista 81 spisa, Ugovor o radu na neodređeno vrijeme zaključen 19. srpnja 2019. s lista 83 do 84 spisa, Obavijest Croatia osiguranja o likvidaciji štete od 29. srpnja 2019. s lista 89 spisa, Zapisnik o ozljedi na radu s lista 90 do 91 spisa, Upute tuženika za rad na siguran način s lista 92 spisa, Zapisnik o rekonstrukciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada od 12. ožujka 2018. s lista 93 do 94 spisa, Dodatak III Kolektivnom ugovoru o radu tuženika s lista 95 do 96 spisa, Pravilnik o plaćama i ostalim primanjima radnika Hrvatskih šuma s lista 106 do 115 spisa, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama s lista 116 do 117 spisa, Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 25. travnja 2018. s lista 120 do 129 spisa, izjavu tužitelja s lista 133 do 134 spisa, saslušani su svjedoci ZL, SL, NL, CL, TL, PL i ČL na raspravi od 21. siječnja 2020., saslušan je svjedok BL i tužitelja kao parnična stranka na raspravi od 27. siječnja 2020., izvršen je uvid u zdravstveni karton tužitelja s lista 158 do 177 spisa, nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Ivana Lovrića, prim. dr. med., od 18. svibnja 2020., nalaz i mišljenje vještaka Đurđice Dominković, mag. oec., od 18. lipnja 2020., saslušanje vještaka prof. dr. sc. Ivana Lovrića, prim. dr. med., na raspravi od 22. rujna 2020., te je proveden dokaz po sudskom vještaku knjigovodstvene struke Krešimiru Strmotiću, kao i njegovim saslušanjem.

    7. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra osnovanom radi čega je presuđeno kao u izreci.

    8. Nesporno je među parničnim strankama da tužitelj ostvaruje pravo na rentu zbog izgubljene zarade od rujna 2019., ali je sporno koliko mu treba iznosit renta zbog izgubljene zarade.

    9. Prema odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19; dalje u tekstu: ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

    10. Prema odredbi čl. 1085. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/2005, 41/2008, 63/2008, 134/2008, 78/2015,– u daljem tekstu ZOO/05) odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odnosno kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

    11. Prema odredbi čl. 1095. st. 2. ZOO/05, ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu kao naknadu štete.

    12. Nesporno je da je tužitelj prije štetnog događaja obavljao poslove radnog mjesta šumskog radnika-sjekača, da zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju tužitelj više nije mogao obavljati poslove radnog mjesta šumskog radnika-sjekača, pa je sa tuženikom 19. srpnja 2019. sklopio novi ugovor o radu (list 83-84 spisa) za radno mjesto šumskog radnika s početkom rada od 25. srpnja 2019. za koju prima manju plaću.

    13. U ukidbenoj odluci stoji da u ponovljenom postupku treba na jasan i nedvojben način utvrditi počevši od 1. rujna 2019., zasebno za svaki mjesec, pa do trenutka zaključenja glavne rasprave, koliko iznosi odnosno je iznosila plaća tužitelja koju je ostvario odnosno ostvaruje na radnom mjestu šumskog radnika, koliko bi iznosila plaća tužitelja na radnom mjestu šumskog radnika–sjekača da nije bilo štetnog događaja, koliko iznosi razlika između tih dviju plaća, te koji iznos rente zbog izgubljene zarade ubuduće bi tužitelj imao osnova potraživati.

    14. Radi utvrđivanja ove sporne činjenice proveden je dokaz saslušanjem svjedoka, tužitelja i dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem.

    15. Svjedok SL vezano za izgubljenu zaradu tužitelja navodi da je tužitelj od 2019. zbog svog zdravstvenog stanja (više nije mogao obavljati poslove radnika sjekača) raspoređen na radno mjesto šumskog radnika, te da radnik sjekač osim osnovne plaće koja nosi određeni broj bodova može ostvariti i dodatnu plaću i odgovarajući terenski dodatak, te dodatak temeljem rezultata rada (veće ostvarene norme).

    15.1. Dalje je ovaj svjedok naveo da s obzirom da je tužitelj raspoređen na radno mjesto šumskog radnika, da njemu pripada osnovna plaća prema broju bodova koje nosi to radno mjesto, te da je raspoređen i kao instruktor za obuku dva radnika sjekača zbog čega mu je plaća uvećana za dodatnih 5%.

    16. Tužitelj saslušan kao stranka navodi da je prije ozljeđivanja bio zaposlen kao sjekač kod tuženika i to u vremenskom periodu od 20 godina, vezano za izgubljenu zaradu je naveo da je razlika u primanjima koja je ostvarivao kao radnik sjekač i primanjima koje ostvaruje na sadašnjem radnom mjestu cca 2.000,00 kn neto, iz razloga jer sada radi na poslovima koji su najmanje plaćeni po Cjeniku radova i nema mogućnosti ostvarivanja i prekoračenja norme koju je imao kao radnik sjekač.

    17. Financijsko knjigovodstveni vještak Đurđica Dominković u nalazu i mišljenju, od 18. lipnja 2020., navodi da je utvrdila prosječnu bruto plaću koju je tužitelj ostvarivao u godini prije ozljeđivanja tj. u 2017., pa tako vještak utvrđuje da je tužitelj ostvario prosječnu bruto plaću u iznosu od 8.890,19 kn, s tim što je u istoj godini ostvario na ime rada po učinku, rada po vremenu, temeljem instruktaže i temeljem terenskih dodataka, a sve to uzimajući u obzir Pravilnik o plaćama i ostalim primanjima radnika Hrvatskih šuma, te Pravilnik o izmjenama i dopunama naprijed navedenog Pravilnika, prosječan iznos bruto zarade od 4.522,68 kn.

    17.1. Također utvrđujući visinu rente koja bi trebala pripasti tužitelju u razdoblju od 1. rujna pa nadalje, vještak Đurđica Dominković je prvo utvrdio prosjek godišnjeg dodatka na plaću koji je tužitelj ostvario tijekom 2017., a koji se odnosi na rad po učinku, rad po vremenu, terenski dodatak, te instruktažu, odnosno dodatke koje je tužitelj ostvarivao radeći na radnom mjestu šumskog radnika sjekača, pa tako vještak utvrđuje da je prosječno u 2017. tužitelj po tom osnovu ostvarivao bruto iznos od 4.522,68 kn mjesečno.

    18. Nesporno je da je tužitelju izgubljena zarada za period od ožujka 2018. do kolovoza 2019. pravomoćnom presudom dosuđena temeljem nalaza i mišljenja sudskog vještaka Đurđice Dominković.

    19. U podnesku od 2. ožujka 2022. punomoćnik tužitelja nakon što je primio presudu i rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-967/2020 od 9. prosinca 2021. kojom je ukinuta presuda ovog suda u odnosu na rentu zbog izgubljene zarade navodi da je potrebno razlikovati kategorije mjesečnih primanja koje ostvaruju radnici kod tuženika tako da treba razlikovati zaradu i plaću koja se isplaćuje u jednakom mjesečnom iznosu i koja je nepromjenjiva kategorija koja je vezana za sistematizirana radna mjesta dok je zarada promjenjiva kategorija te čini imovinsku korist koja se stječe radom i ne čini „godišnji dodatak“ na plaću. Tužitelj se poziva na Pravilnik o plaćama i ostalim primanjima radnika Hrvatskih šuma d.o.o. kojim je određeno da se plaća šumskih radnika i šumskih radnika sjekača obračunava prema osnovnim bodovima i ostvarenim bodovima, koji su rezultat stvarno obavljenih radova različite složenosti i trajanja u svakom mjesecu (članak 5. st. 1. Pravilnika).

    19.1. Radi svega navedenoga u podnesku od 2. ožujka 2022. tužitelj predlaže sudu da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju, na ime rente od rujna 2019. pa do siječnja 2022. godine ukupni iznos od 131.157,72 kn bruto, sa zakonskim zateznim kamatama na mjesečne iznose koji dospijevaju 15.-og u mjesecu za tekući mjesec. Nadalje tužitelj predlaže da sud naloži tuženome da mjesečno isplaćuje tužitelju, na ime rente, iznos od po 4.522,68 kn bruto od veljače 2022. godine pa nadalje dok za to postoje uvjeti, a koji mjesečni iznosi dospijevaju svakoga 15.-og u mjesecu za tekući mjesec, uz naknadu parničnog troška tužitelju s kamatom od presuđenja do isplate.

    20. Tuženik u podnesku od 11. ožujka 2022. navodi da osporava navode tužitelja iz podnesku od 1. ožujka 2022. koji je zaprimljen u sudu 2. ožujka 2022. navodeći da tužitelj tumači Pravilnik o plaćama tuženika na pogrešan način, pri tom tuženik navodi da Pravilnik o plaćama ne poznaje osnovnu plaću za radna mjesta šumski radnik i šumski radnik sjekač, nego su radnici na tim radnim mjestima plaćeni po Cjeniku radova, čini nespornim da su radovi na sječi i izradi više bodovani, pa tu i nastaje razlika plaće jer tužitelj više ne obavlja te radove, ali ne u iznosu koji potražuje tužitelj.

    21. Tijekom postupka tužitelj je u podnesku do 20. travnja 2022. koji je zaprimljen u sudu 21. travnja 2022. naveo da je tuženik 9. veljače 2022. godine donio Odluku o utvrđivanju kriterija za isplatu individualne nagrade radnicima na poslovima obaranja, sječe i izrade drvnih sortimenata motornom pilom radi postizanja rezultata rada (u daljnjem tekstu: Odluka), stoga smatra da kod provođenja dopunskog financijsko knjigovodstvenog vještačenja treba cijeniti i odluku.

    22. Nesporno je da je radi utvrđivanja visine rente u više navrata određeno provođenje dokaza dopunskim vještačenjem po sudskom vještaku Đurđici Dominković i to rješenjem ovog suda posl. br. 17 Pr-14/2022-48 od 8. travnja 2022. i posl. br. 17 Pr-14/2022-50 od 22. travnja 2022.

    23. Sudski vještak knjigovodstvene struke Đurđica Dominković u svom nalazu i mišljenju od 2. lipnja 2022. navodi da je tužitelj kod tuženika u radnom odnosu na poslovima -Šumski radnik s brojem bodova 2.000, vrijednost boda 2,220 (od ožujka 2022. godine 2,380), te da je koristio podatke tri usporedna radnika. Na navedeni način je utvrdila da je prosječna plaća tri usporedna radnika u periodu od rujna 2019. do travnja 2022. iznosila 8.201,26 kn a prosječna tužiteljeva plaća na radnom mjestu šumskog radnika u istom periodu iznosi 7.599,86 kn.

    23.1. Razlika između pretpostavljene plaće koju bi tužitelj ostvarivao od 01. rujna 2019. ( prosječna plaća tri usporedna šumska radnika-sjekača) i prosječne visine plaće koju tužitelj ostvaruje na radnom mjestu šumskog radnika nakon 01. rujna 2019. iznosila je 601,40 kuna prosječno mjesečno (u t.3 nalaza razrađeno je detaljno po mjesecima).

    24. Tužitelj u podnesku od 9. lipnja 2022. navodi da ne prihvaća nalaz i mišljenje sudskoga vještaka od 2. lipnja 2022. kao relevantan u ovoj pravnoj stvari, ponovno navodeći da određeni vještački zadatak nije sukladan sa materijalnim pravom iz članka 1095. st. 2. ZOO-a, koji određuje naknadu štete u obliku gubitka zarade, a ne plaće, što u podnesku od 26. kolovoza 2022. ponavlja.

    25. Sudski vještak Đurđica Dominković prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu od 22. rujna 2022. navodi da je dopunu nalaza i mišljenja izradila po nalogu suda i istu razliku plaće koja bi eventualno trebala pripasti tužitelju utvrdila uzimajući u obzir tri usporedna radnika, iako je upitno da li su isti radnici najbolji usporedni radnici za tužitelja, te je na taj način utvrdila da navedeni usporedni radnici imaju nešto manju prosječnu bruto plaću od one plaće koju je ostvarivao tužitelj prije ozljeđivanja, pa je stoga upitno da li je ova metoda vještačenja primjenjiva u konkretnom slučaju, smatra da bi u konkretnom slučaju bolji pristup vještačenju bio da se uspoređivala tužiteljeva prosječna mjesečna plaća iz 2017. a koja je prema njezinom nalazu i mišljenju od 18. lipnja 2020. iznosila 8.890,19 kn bruto, sa iznosom od 7.599,86 kn koliko on ostvaruje prosječno od 2019. radeći na poslovima šumskog radnika.

    25.1. Na gore navedenom ročištu punomoćnik tužitelja je ostao kod tužbenog zahtjeva te naveo da ukoliko sud predlaže da se vještaku naloži da iskaže iznos koji tužitelj ostvaruje u periodu od 1. rujna 2019. na dalje uzimajući u obzir rad po učinku, rad po vremenu, instruktažu i terenski dodatak, te da se ti iznosi usporede s iznosima koje je po tom osnovu tužitelj ostvario prije ozljeđivanja tj. tijekom 2017., čemu se tuženik usprotivio.

    26. Rješenjem ovog suda posl. br. Pr-14/2022-64 od 22. rujna 2022. ponovno je određena dopuna financijskog vještačenja na način da je zatraženo od vještaka da se očituje o razlici plaće koja pripada tužitelju počev od 1. rujna 2019. pa nadalje uzimajući u obzir njegova prosječna mjesečna primanja koja je ostvarivao tijekom 2017. radeći na poslovima šumskog radnika sjekača, u odnosu na primanja koja ostvaruje radeći na poslovima šumskog radnika počev od 1. rujna 2019. nadalje.

    27. Sudski vještak Đurđica Dominković u dopuni nalaza i mišljenja od 9. studenoga 2022. navodi da prema dostavljenim platnim listama za 2017. godinu tužitelj je ostvarivao prosječnu bruto plaću tijekom 2017. u iznosu od 1.224,72 eura ili u cijeloj 2017. godini 14.696,70 EUR bruto plaće. Ukupnu razliku plaće počevši od 1. rujna 2019. do 30. rujna 2022. godine sudski vještak Đurđica Dominković utvrđuje u iznosu od 6.652,07 EUR.

    28. Tuženik u podnesku od 24. studenoga 2022. očitujući se na dopunu sudskog vještaka financijske struke Đurđice Dominiković od 9. siječnja 2022. navodi da isti prihvaća u cijelosti te predlaže sklapanje sudske nagodbe po kojoj bi tužitelju isplatio dospjela potraživanja u iznosu od 6.652,07 €, te od 1. listopada 2022. godine mjesečni iznos od 179,78 € s tim da se navedeni iznos usklađuje s povećanjem vrijednosti koeficijenta kod poslodavca.

    29. Tužitelj u podnesku od 24. studenoga 2022. navodi da prigovara nalazu i mišljenju te predlaže da sud pozove vještaka da ponovno izradi dopunu nalaza i to na način da prosječnu plaću tužitelja iz 2017. godine uveća uvažavajući promjenu vrijednosti boda na 2,220 za period od rujna 2019. pa do svibnja 2022., od svibnja 2022. godine pa nadalje da prethodno iskazanu prosječnu plaću tužitelja uveća i uvažavajući promjenu vrijednosti boda na 2,380, od kolovoza 2020. da uvaži i izmjenu iznosa ukupnih bodova (povećanje sa 2.000,00 bodova na 2.500,00 bodova) te da prethodno iskazanu prosječnu plaću tužitelja uveća i za iznos dodatnih 500,00 bodova, uz prethodno uvećanje i za izmjene u vrijednosti samih bodova. Nadalje navodi da sudski vještak u skladu sa svim navedenim izmjenama, utvrdi iznos pripadajuće buduće rente tužitelju i to na način da vještak izračuna prosjek razlike ali temeljem podataka od mjeseca svibnja 2022. pa nadalje do izrade vještačkog nalaza jer su se od svibnja 2022. ustalila primanja radnika budući da je upravo u tome mjesecu učinjena zadnja izmjena iznosa primanja radnika (povećanje vrijednosti boda na 2,380).

    30. Tuženik u podnesku od 29. studenoga 2022. navodi da može djelomično prihvatiti prijedlog tužitelja da se iznosi plaće tužitelja koju je primao do dana pretrpljene ozljede na radu korigiraju s porastom vrijednosti boda, s tim da osporava prijedlog tužitelja za korekciju plaće povećanjem za 500 bodova na osnovi terenskog dodatka jer tužitelj i kao šumski radnik prima i dalje dodatak za otežane uvjete rada u visini 500 bodova, a što može potvrditi i vještak koji je izvršio uvid u isplatne liste tužitelja. Osporava navode tužitelja da je od kolovoza 2020. došlo do povećanja osnovne plaće s 2000 bodova na 2500 navodeći da pojam osnovne plaće za šumske radnike sjekače i šumske radnike ne postoji i nije naveden niti u jednom aktu tuženika, te da se za navedena radna mjesta obračun plaće se vrši po Cjeniku radova koji propisuje osnovicu za pojedine vrste rada kao i za način obračuna koji može biti po vremenu ili po normi. Dalje navodi da je u kolovozu 2020. godine dotadašnji obračun dodatka za otežane uvjete rada koji je bio 2,97 kn po satu preveden u bodove, s tim da tužitelj i dalje ostvaruje pravo na dodatak od 500 bodova, i nadalje iskazuje spremnost sklapanja nagodbe nakon usuglašavanja iznosa.

    31. Tužitelj u podnesku od 1. prosinca 2022. navodi kako nisu sporni iznosi plaća koje tužitelj prima od ozljede na radu te u tome smislu čini nespornim da tužitelj prima i dalje dodatak za otežane uvjete rada u visini od 500 bodova, međutim, tog dodatka nema u prosječnoj plaći iz 2017. godine, te navodi da ta prosječna plaća iz 2017. godine nije usklađena sa promjenom u vrijednosti bodova (tablica 2. stupac 3).

    31.1. Tužitelj nadalje tvrdi da bi utvrđena plaća iz 2017. godine (9.227,69 kn) mogla biti pretpostavljena plaća koju bi tužitelj primao (a u skladu sa uputom drugostupanjskog suda), ali tu plaću treba uskladiti sa svim izmjenama u vrijednosti boda kao i sa promjenama od dodatnih 500 bodova i to od kolovoza 2020. uvećati i za dodatnih 500 bodova.

    31.2. U odnosu na sporne bodove (uvećanje za 500 bodova od kolovoza 2020.) navodi se da je pri tome potpuno nebitno kako se knjigovodstveno uređuju i nadodaju ti bodovi jer je činjenica da tih 500 bodova čini određenu novčanu protuvrijednost koju treba uzeti u obzir neovisno od toga na koji način su ti bodovi uračunati u obračun plaće.

    31.3. Navedeno je i više nego evidentno da bi se plaća tužitelja od 2017. godine povećavala i to temeljem promjene u vrijednosti boda ( u rujnu 2019. te svibnju 2022.) isto kao i temeljem izmjene u bodovima (u kolovozu 2020.), slijedom čega je opravdano prosječnu plaću iz 2017. godine uvećati i u tome smislu, a kako bi se utvrdila pretpostavljena plaća u smislu upute drugostupanjskog suda.

    32. Sudski vještak Đurđica Dominković u dopuni nalaza i mišljenja od 9. siječnja 2023. navodi da je izvršila preračunavanje i usklađivanje prosječne bruto plaće tužitelja iz 2017. godine a prema vrijednosti boda kako se mijenjao od rujna 2019. pa do studenoga 2022. godine, na koji način je utvrdila da je tužitelju u periodu od rujna 2019. do studenoga 2022. isplaćeno 8.402,09 eura manje, odnosno prosječna plaća u periodu od rujna 2019. do studenoga 2022. iznosila je 8.040,90 kuna ili 1.067,21 EUR, a korigirana prosječna plaća iz 2017. godine bi iznosila 9.664,12 kuna ili 1.282,65 EUR, što daje razliku od 1.623,22 kune ili 215,44 EUR.

    32.1. Očitujući se na traženje tužitelja iz podneska od 24. studenoga 2022. gdje on traži da se od kolovoza 2020. uvaži i izmjena ukupnih bodova (povećanje sa 2000 bodova na 2500 bodova) te da se prosječna plaća tužitelja korigira i za navedeno povećanje, navodi da je izvršila uvid u Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb od 16.03.2018. godine sa primjenom do 01.03.2018. godine, Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb od 02.03.2022. godine sa primjenom od 01.03.2022. godine i Pravilnik o plaćama i ostalim primanjima radnika Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb od 04.03.2020 godine sa primjenom od 01.04.2020 godine, na koji način je utvrdila da kod tuženika nije došlo do povećanja bodova za navedeno radno mjesto- šumski radnik već su na platnoj listi dodatni bodovi terenski samo različito prikazani.

    33. Tužitelj u podnesku od 18. siječnja 2023. s lista 621 sudskog spisa očitujući se na dopunu nalaza stalnog sudskog vještaka Đurđice Dominković, mag. oec. od 9. siječnja 2023. navodi da prihvaća nalaz vještaka da bi prosječna vrijednost njegove zarade odnosno „plaće“ u 2017. godini iznosila 9.227,69 kn odnosno 1.224,72 eura. (tablica 1.), ali ne prihvaća iskaz nominalnih vrijednosti pod „korekcije bruto plaća tužitelja iz 2017“ (tablica 1b -strana 3 ) jer u prosječnu plaću iz 2017. godine, a od rujna 2019. godine nije ukalkulirana protuvrijednost 500 bodova na ime terenskog dodatka, iako se i dopunom vještačkog nalaza utvrđuje utjecaj ukalkuliranih bodova, u prosječnu plaću iz 2017. godine, a od travnja 2020. godine nije ukalkulirana promijenjena protuvrijednost na ime terenskog dodatka u visini od 600 bodova – otežani uvjeti rada prema Pravilniku o plaćama tuženika od 4. ožujka 2020. – Dodatak za otežane uvjete rada na terenu.

    34. U podnesku od 23. siječnja 2023. s lista 624 sudskog spisa tužitelj navodi da nadopunjuje primjedbe na način da sudski vještak nije cijenio i korekciju bruto plaće iz 2017 godine odnosno ista nije ukalkulirana vrijednost plaće s osnova uvećanja za svaku navršenu godinu radnoga staža a sve prema članku 13. Pravilnika o plaćama, koje uračunavanje odnosi se na protek 2018 god. pa sve do vrijednosti iskazane korigirane bruto plaće za studeni 2022 godine.

    35. U odnosu na stav vještaka kako zbog povećanja sa 2000 bodova na 2500 bodova „nije došlo do povećanja bodova za navedeno radno mjesto već su na platnoj listi dodatni bodovi samo različito prikazani“ iskazuje se da je takav iskaz potpuno nelogičan. Tužitelj predlaže da se kao usporedna plaća u promatranom razdoblju uzme u obzir plaća iz srpnja 2022.

    35.1. Radi svega navedenog, tužitelj predlaže sudu da pozove sudskog vještaka da dopuni svoj vještački nalaz na način da:

    - iskaže utjecaj bodova za „otežane uvjete rada na terenu“ na korigiranu plaću tužitelja iz 2017. god. vodeći računa o promjeni broja bodova (za 500 i za 600 bodova ) i vodeći računa o promjenjivoj vrijednosti bodova.( 2,220 na 2,380 )

    - utvrdi razliku između primljene plaće tužitelja i korigirane plaće tužitelja za period kolovoz – studeni 2022.god. uzimajući pri tome vrijednost primljene plaće iz mjeseca srpnja 2022.god.

    - utvrdi rentu za period od prosinca 2022. temeljem podataka od svibnja 2022. ali na način da za mjesece kolovoz, rujan, listopad i studeni/2022 izvrši korekciju kako je prethodno navedeno (umjesto isplaćenih iznosa za te mjesece, uzme vrijednost plaće za mjesec srpanj).

    36. Sudski vještak Đurđica Dominković u svom očitovanju od 6. veljače 2023. s lista 627-630 sudskog spisa navodi da u prosječnu plaću iz 2017. godine a od rujna 2019. godine nije ukalkulirala 500/600 bodova na ime terenskog dodatka jer isti u tom periodu nije ni obračunavan na taj način niti je navedeno bilo uređeno Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o plaćama. Naime, do srpnja 2020. godine dodaci za otežane uvjete rada regulirani su čl. 75. Kolektivnog Ugovora te je svaki radnik koji radi na terenu imao pravo na navedeni dodatak za sate provedene na radu u visini 2,97 bodova. Od kolovoza 2020. izmijenjen je način obračuna dodatka za otežane uvjete rada tako da su određeni dodatni bodovi ovisno o radnom mjestu. Za radno mjesto šumski radnik određeno je 500 dodatnih bodova. Platne liste nakon 8/2020. ne sadrže više dodatak za otežane uvjete rada u vrijednosti 2,97 bodova za svaki odrađeni sat u tom mjesecu već su ukalkulirani u osnovne bodove:

    37. Tuženik u podnesku od 16. veljače 2023. s lista 631-632 sudskog spisa navodi da se protivi navodima tužitelja iz podneska od 18. siječnja 2023. godine jer su suprotni važećim aktima tuženika i isti tuženik pogrešno tumači.

    38. Tužitelj u podnesku od 3. ožujka 2023. s lista 633-636 sudskog spisa ponavlja primjedbe na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Đurđice Dominković, ukazujući da vještak nije uvećao plaću za kategoriju „minulog rada“, te nije uvažio navode tužitelja o tzv. instruktaži.

    39. Sudski vještak Đurđica Dominković prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu 13. lipnja 2023. s lista 638 sudskog spisa navodi između ostalog kako je točno da kod iskazivanja i korigiranja plaće tužitelja iz 2017. nije uzimala u obzir kategoriju minulog rada što je u mogućnosti naknadno učiniti.

    40. Tužitelj u podnesku od 16. lipnja 2023. s lista 641-644 sudskog spisa, navodi da ostaje kod ranijih navoda i primjedbi na nalaz i mišljenje, što također čini i tuženik u podnesku od 24. listopada 2023. s lista 653-654 sudskog spisa.

    41. Rješenjem ovog suda od 16. listopada 2023. posl. br. Pr-14/2022-84 s lista 650-62 sudskog spisa, određeno je izvođenje dokaza dopunskim financijskim vještačenjem po sudskom vještaku Đurđici Dominković, i to na dva načina, prvi način da kod iskazivanja pretpostavljene plaće tužitelja za 2017. uzme u obzir minuli rad, i drugi način da kod iskazivanja pretpostavljene plaće tužitelja za 2017. uzme u obzir minuli rad i navode tužitelja iz ranijih podneska.

    42. Sudski vještak Đurđica Dominković u dopuni nalaza i mišljenja od 29. studenoga 2023. s lista 655-661 sudskog spisa, navodi da bi po prvom načinu odnosno uz dodavanje minulog rada da bi korigirana prosječna plaća iz 2017. godine iznosila 9.732,89 kuna ili 1.291,78 EUR, a prosječna plaća tužitelju od rujna 2019. do studenoga 2022. je iznosila 8.040,90 kn ili 1.067,21 eura, što daje razliku od 1.691,99 kune ili 224,57 EUR prosječno mjesečno.

    42.1. Po drugoj varijanti na način da kod iskazivanja pretpostavljene plaće tužitelja za 2017. uzme u obzir minuli rad i navodi tužitelja iz podneska od 16. lipnja 2023. gdje je on zatražio je da se pored korekcije plaća iz 2017. za povećanje % ostvarenog minulog rada uključi i pripadajuća vrijednost terenskog dodatka u vidu 500/600 bodova, sudski vještak navodi da ne može i ne zna na koji način, na plaće iz 2017. dodavati 500 ili 600 dodatnih terenskih bodova, tj. da ona to „ručno“ nije u mogućnosti izraditi bez programske podrške tuženika.

    43. Nesporno je da je tužitelj očitovao se u podnesku od 7. prosinca 2023. s lista 664-668 sudskog spisa na dopunu nalaza i vještačenja od 29. studeni 2023. i dalje ostajući kod primjedbi na utvrđenja ovog sudskog vještaka što ponavlja i u podnesku od 19. siječnja 2024. s lista 670-672 sudskog spisa.

    44. Tuženik u podnesku od 21. prosinca 2023. s lista 669 sudskog spisa navodi da u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka nema primjedbi, te u daljnjem dijelu podneska daje svoje očitovanje o utvrđenju plaće tužitelja.

    45. Sudski vještak Đurđica Dominković prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu od 29. veljače 2024. na upit suca kojim traži odgovor od vještaka da li bi bila u mogućnosti sačiniti dopunu nalaza i mišljenja na način da se čl. 16. Pravilnika s lista 557-573 spisa tumači na način da je tužitelj radio kao šumski radnik sjekač i da ima pravo na dodatak na otežane uvjete rada na terenu u iznosu od 500 bodova od rujna 2020. do kolovoza 2022., a od rujna 2022. na dalje u iznosu od 600 bodova neovisno o broju radnih sati na terenu, sudski vještak navodi da navedeno nije u mogućnosti napraviti iz razloga što za svaku platnu listu i svaki mjesec koji je radnik bio na terenu postoji tzv. šihterica iz koje je vidljivo koliko je sati radnik proveo na terenu eventualno, bolovanja, godišnji i sl., na taj dio se ne bi primjenjivali tih 500 odnosno 600 bodova već samo na rad na terenu, a ona do tih podataka ne može doći.

    46. Tužitelj u podnesku od 11. ožujka 2024. s lista 676-678 sudskog spisa, navodi da ostaje kod primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka što čini i u podnesku od 20. ožujka 2024. s lista 680-681 sudskog spisa.

    47. Tuženik u podnesku od 15. ožujka 2024. s lista 679 sudskog spisa, navodi da ostaje kod ranijeg očitovanja na nalaz i mišljenje na koji i nadalje nema primjedbi.

    48. Na ročištu 25. travnja 2024. prihvaćen je prijedlog tužitelja da se provede ponovno dokaz financijsko knjigovodstvenim vještačenjem budući da sudski vještak Đurđica Dominković nije u potpunosti uklonila primjedbe tužitelja na njezin nalaz i mišljenje, radi čega je od sudskog vještaka Krešimira Strmotića zatraženo da utvrdi izgubljenu zaradu tužitelja počev od rujna 2019. cijeneći njegovo radno mjesto prije stradavanja i radno mjesto na koje se vratio nakon bolovanja.

    49. Razlog za određivanje drugog vještačenja pronalazi se i u činjenici da u Ugovoru o radu od 18. listopada 2004. s lista 9-10 sudskog spisa i to u njegovom čl. 4. stoji da radniku (tužitelju) za poslove šumskog radnika – sjekača (čl. 2.) pripada osnovna plaća te dodaci na plaću sukladno Pravilniku o plaćama i ostalim materijalnim primanjima radnika Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb., što također stoji i u ugovoru o radu od 19. srpnja 2019. s lista 83-84 sudskog spisa, u čijem čl. 6. stoji da Pravilnikom o plaćama i ostalim primanjima radnika HŠ d.o.o. i Kolektivnim ugovorom za ranike HŠ d.o.o. utvrđuje se osnovna plaća i dodaci na plaću te razdoblje isplate plaće.

    49.1. Gore navedeno potvrđuje da se ima primijeniti odredba čl. 1095. st. 2. ZOO/05 kod određivanja naknade štete u vidu rente zbog izgubljene zarade (a ne izgubljene plaće) uz napomenu da je tužitelju i za period od ožujka 2018. do kolovoza 2019. dosuđena izgubljena zarada.

    50. U Dodatku III Kolektivnom ugovoru za radnike Hrvatskih šuma društva s ograničenom odgovornošću od 18. listopada 2018. (od kada se i primjenjuje) se mijenja članak 44. na način da u slučajevima kada je radniku utvrđeno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koje su posljedica profesionalne bolesti ili ozljede na radu, a poslodavac mu ponudi sklapanje novog ugovora o radu, odnosno otkaže ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora na slabije plaćeno radno mjesto, radnik ima pravo na plaću koju je primao do trenutka premještaja na slabije plaćeno radno mjesto. Nadalje navedenom materijom je regulirano što predstavlja prosječnu mjesečnu plaću isplaćena radniku u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca premještaja na slabije plaćeno radno mjesto te je regulirano da se ista usklađuje s porastom plaća kod Poslodavca.

    50.1. Prosječnih 6 plaća koje se usklađuju s porastom plaća kod poslodavca se navodi i u čl. 44. KU iz 2022. (plaće prije utvrđenja zdravstvene nesposobnosti, što bi se moglo smatrati trenutkom stradavanja).

    50.2. Odredbe KU o uskladi prosječne 6-omjesečne plaća prema porastu plaće kod poslodavca nisu detaljnije definirane. U promatranom razdoblju je u odnosu na 6- omjesečno razdoblje u kojem je tužitelj radio kao sjekač došlo do promjene obračuna plaće:

    - rad po učinku se u utuženom razdoblju vrši prema Cjeniku radova u kojem je od 02.05.2018. g. povećan broj bodova za rad u sječi sa 2500 na 2600

    - promijenili su se dodaci na plaću.

    50.3. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama i ostalim primanjima radnika Hrvatskih šuma od 23.04.2018. g. se za poslove obaranja stabala, sječu i trupljenje MP utvrđuje 2600 bodova s primjenom od 2. svibnja 2018. (ranije 2500 bodova).

    51. Nadalje sudski vještak financijsko knjigovodstvene struke Krešimir Strmotić u nalazu i mišljenju od 1. listopada 2024. s lista 689-869 sudskog spisa u što su uključeni i prilozi), navodi da je od tuženika zatražio podatke o ostvarenim satima rada više sjekača, dalje navodeći da tužitelj na poslovima šumskog radnika ima prosječno 1.191 sati rada po učinku, rada kao instruktor i sati bolovanja (pod pretpostavkom rada po učinku da nije bilo bolovanje), što je približno prosječnom broju sati rada po učinku i sati bolovanja usporednih sjekača (1.138,29). Obzirom na navedeno te da tužitelj nema sate bolovanja zbog ozljede na radu u promatranom razdoblju, smatra realnije za utvrđivanje pripadajuće plaće uzeti strukturu sati rada tužitelja.

    51.1. Dodatak na plaću te dodatak za otežane uvjete rada su iskazani u onim iznosima u kojima su ostvareni u utuženom razdoblju, osim dodatka za otežane uvjete rada od 8/2020 koji za sjekače iznosi 600 bodova (od 1/2023 koeficijent 0,60), a za šumske radnike 500 bodova (od 1/2023 koeficijent 0,50).

    51.2. Za 8/2020-12/2022 se ne iskazuje odvojeno dodatak za otežane uvjete rada, već se isti kod sjekača obračunava na bazi 600 bodova na bazi 174 sata odnosno 3,45 bodova/sat. Time se od 8/2020 prosječan broj bodova za rad po učinku (19,96 bodova/satu) povećava za bodove zbog rada na terenu i iznosi 23,41 bodova/sat.

    51.3. Za 8/2020-12/2022 je vrijednost rada po vremenu uvećana za 4% (odnos 2600 bodova koji imaju sjekači i 2500 bodova koji imaju šumski radnici).

    51.4. Od 1/2023 ponovo se izdvaja dodatak za otežane uvjete rada (koeficijent za sjekača je 0,60 a za šumskog radnika 0,50 tako da se ostvareni dodatak tužitelja uvećava za 20%), koji se plaća prema satima rada.

    51.5. Uskladu porasta plaće, sudski vještak Krešimir Strmotić navodi da je izvršio na način da je prosječan broj bodova po satu rada po učinku (uz korekciju bodova za rad po učinku za 4% za 9/2019-7/2020, dodatnim povećanje za 3,45 bodova/sat od 8/2020-12/2022 te smanjenjem za 3,45 bodova za 1/2023 pa nadalje) primijenio na sate rada po učinku u utuženom razdoblju. Dobiveni broj bodova je pomnožio s vrijednošću boda u promatranom razdoblju (2,22 kn za 9/2019-2/2022, 2,38 kn za 3/2022-12/2022) te dobio iznos po satu.

    51.6. Prema KU se za 12/2023 bodovi pretvaraju u koeficijente (2000 bodova postaje koeficijent 2,0), a vrijednost boda (2,38 kn) postaje osnovica (2.380,00 kn). Računski satnica ostaje ista (27,36 kn), a u obračunu plaće se i dalje iskazuje vrijednost boda od 2,38 kn i 2000 bodova.

    51.7. Od 1/2023 osnovica iznosi 335,00 EUR, od 6/2023 iznosi 345,00 EUR, od 9/2023 iznosi 355,00 EUR, od 1/2024 iznosi 375,00 EUR i od 4/2024 iznosi 400,00 EUR što uz osnovni koeficijent 2,0 daje satnicu od 3,85 EUR za 1-5/2023, 3,97 EUR za 6-8/2023, 4,08 EUR za 9-12/2023, 4,31 EUR za 1-3/2024 i 4,60 EUR za 4-8/2024.

    51.8. Kako je broj bodova korigiran za 1000 i predstavlja tako preračunat koeficijent, a vrijednost boda je povećana za 1000 i pretvorena u osnovicu, to se za 1/2023 pa nadalje uzima za učinak koeficijent 0,01996 koji se množi s osnovicom i brojem sati rada po učinku.

    51.9. Na opisan način je utvrdio pripadajuću plaću uvažavajući ostvaren prosječan broj bodova po satu rada po učinku u 6 mjeseci za koje je isplaćena plaća prije stradavanja te stvarne okolnosti, tj. koliko je tužitelj radio na terenu u utuženom razdoblju (broj sati, prekidi rada, dodaci vezani uz rad).

    51.9. Dakle, visina plaće koja se utvrđuje ovim nalazom proizlazi iz stvarnih okolnosti rada u promatranom razdoblju (struktura rada po učinku i vremenu, zastoji, državni praznici) i stvarnih elemenata plaće, uključujući dodatke na plaću.

    51.10. Sudski vještak Krešimir Strmotić smatrao je potrebnim napomenuti da je razlika bruto plaće značajna čemu je razlog velik prosječan broj bodova, obzirom da je tužitelj dok je bio sjekač imao dobre rezultate rada odnosno imao je iznadprosječnu plaću dok je bio sjekač.

    51.11. Sudski vještak Krešimir Strmotić je potom prikazao razliku bruto plaće za tužitelja od rujna 2019. do kolovoza 2024. kroz svaki mjesec a u ukupnom iznosu od 692,10 eura za period od rujna do prosinca 2019., u iznosu od 2.968,81 eura u 2020., u iznosu od 3.999,12 eura u 2021., uz iznosu od 4.200,50 eura u 2022., u iznosu od 5.438,13 eura u 2023., i u periodu od siječnja do kolovoza 2024. u iznosu od 3.652,98 eura, odnosno ukupno u promatranom razdoblju od 1. rujna 2019. - 31. kolovoza 2024. u iznosu 20.951,64 eura.

    52. Tužitelj u podnesku od 10. listopada 2024. navodi da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskoga vještaka za financije i računovodstvo Krešimira Strmotića od 1. listopada 2024., s tim da predlaže da da sud pozove sudskoga vještaka na dopunu njegovog nalaza na način da sačini i tabelarni prikaz „razlike bruto plaće“ u kojoj će biti ukalkulirane prosječna nagrada sjekačima kao i prosječna ušteda prilikom rada sa motornom pilom, te da zatraži od tuženika podatke o isplaćenim nagradama sjekačima za treće tromjesečje 2024. te da iste ukalkulira u dopunu nalaza.

    53. Tuženik u podnesku od 22. listopada 2024. dostavlja očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka od 1. listopada 2024. ističući kako je isti sačinjen u skladu s pravilima struke i sukladno Rješenju suda kojim je vještačenje određeno, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu stimulacije za uštede i nagrade radnicima.

    53.1. Tuženik i nadalje ostaje kod tvrdnje kako se u izračun zarade tužitelja treba uvrstiti i zaradu s osnove instruktaže za period od kolovoza 2022. do studenog 2022. godine koji se obavljaju periodično, no nesporno je da je tužitelj u navedenom periodu primio plaću i za te poslove, te da taj izdatak za poslodavca ne predstavlja materijalni trošak već sastavni dio plaće čija je isplata regulirana aktima tuženika.

    53.2. U odnosu na izračun plaće i izračunatu razliku plaće koji se odnosi na plaću tuženik nema primjedbi, s tim da navodi da tužitelj za vrijeme dok je radio kao sjekač je ostvarivao pravo na uštede na motornim pilama, tako da u ovom slučaju treba uzeti podatke o njegovim uštedama, odnosno iznose koje je ostvarivao kao sjekač, s tim da navedene isplate ne smatraju se plaćom i ne ulaze u prosjek plaće za ostvarivanje određenih prava.

    53.3. U odnosu na nagrade sjekačima koje se isplaćuju od travnja 2022. , tuženik navodi da se radi o individualnoj nagradi koja se ne smatra plaćom i isplaćuje se radnicima u odnosu na izrađene kubike drvnih sortimenata pod uvjetom da su radnici ostvarili više od 100% izvršenja norme. U vrijeme dok je tužitelj radio kao sjekač ove nagrade se nisu isplaćivale, te se isto ne može smatrati izgubljenom zaradom. Slijedom toga tuženik predlaže da se iznosi isplaćenih nagrada izdvoje iz obračuna razlike plaća.

    53.4. Ukoliko bi se izračun isplaćenih nagrada računao po prosjeku, trebalo bi uzeti prosjek svih radnika u šumariji jer ima radnika koji tu nagradu i ne dobivaju, a iznos se obračunava prema izrađenim kubicima.

    53.5. Tuženik također ističe kako iste nagrade ne predstavljaju pravo utvrđeno Kolektivnim ugovorom za radnike tuženika niti pravo regulirano Pravilnikom o plaćama, nego su regulirane Odlukom Uprave Društva koja je podložna promjenama pa i ukidanju.

    53.6. Tuženik smatra nespornim da pored rezultata rada (ostvarene norme) za isplatu individualnih nagrada temeljem Odluke je potrebna i prisutnost na radu , a iz evidencije prisutnosti na radu razvidno je kako je tužitelj u promatranom periodu učestalo bio na bolovanju zbog bolesti (a ne zbog ozljede na radu) te stoga tuženik ne može odgovarati za gubitak u zaradi tužitelja i u tim periodima, tako da se postavlja pitanje da li bi tužitelj obzirom na odsutnost s rada zbog bolesti, mogao ostvariti rezultate rada potrebne za ostvarivanje prava na nagradu, ujedno tuženik prileže preslike izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad.

    53.7. Ukoliko sud ipak zauzme stav da nagrada predstavlja dio izgubljene zarade tužitelja, tuženik ističe kako ista, obzirom na svoj karakter, unaprijed neutvrdive iznose, kvartalnu isplatu te nereguliranost Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o plaćama kao svakomjesečnom primanju radnika, ne može biti sastavni dio rente. Slijedom navedenog tuženik predlaže da vještak sačini nalaz u kojem neće biti iskazane uštede i nagrade što bi činilo razliku plaće koja tužitelju pripada u odnosu na raniju plaću koju je ostvarivao kao šumski radnik sjekač.

    54. Sudski vještak Krešimir Strmotić financijsko knjigovodstvene struke u nalazu i mišljenju od 15. studenoga 2024. očitujući se na upite tužitelja iz podneska od 10.10.2024. navodi da iznos uštede motornih pila za 2019. četiri sjekača i njihov prosjek iskazani su u prosječnom iznosu od 335,55 kn kao dio pripadajućeg primanja za 12/2019., za 2020. četiri sjekača i njihov prosjek iskazani su u prosječnom iznosu od 1.350,54 kn kao dio pripadajućeg primanja za 12/2020., za 2021. tri sjekača i njihov prosjek iskazani su prosječno u iznosu od 722,67 kn kao dio pripadajućeg primanja za 12/2021.

    54.1. Iznos nagrade i uštede motornih pila za 2022. četiri sjekača i njihov prosjek iskazani su prosječno kao iznos nagrade kao dio pripadajućeg primanja za 4/2022 iznos od 3.959,30 kn, te kao dio pripadajućeg primanja za 7/2022 iznos od 2.491,29 kn i za 10/2022 iznos od 1.959,07 kn, a prosječan iznos uštede motornih pila je iskazan kao dio pripadajućeg primanja za 12/2022 iznos od 413,97 kn.

    54.2. Iznos nagrade i uštede motornih pila za 2023 g. tri odnosno četiri sjekača i njihov prosjek iskazani su kao prosječan iznos nagrade kao dio pripadajućeg primanja za 1/2023 iznos od 404,21 eur i 4/2023 iznos od 556,19 eur, te kao dio pripadajućeg primanja za 7/2023 iznos od 288,10 eur i za 10/2023 iznos 418,41 eur, a prosječan iznos uštede motornih pila je iskazan kao dio pripadajućeg primanja za 12/2023 iznos od 10,92 eur.

    54.3. Iznos nagrade isplaćene u 2024. tri sjekača i njihov prosjek, navodi da su iskazani kao prosječan iznos nagrade kao dio pripadajućeg primanja za 1/2024 iznos od 637,77 eur i 4/2024 iznos od 582,75 eur.

    54.4. Povodom tužiteljevog prijedloga da se u nalaz uključi isplata nagrada od lipnja 2024., sudski vještak Krešimir Strmotić navodi da je naknadno od tuženika dobio podatke i o navedenoj isplati za usporedne radnike, radi čega je prosječan iznos od 282,47 eur dodao pripadajućoj plaći za 7/2024.

    54.5. Očitujući se na navode iz podneska tuženika od 22. listopada 2024. navodi da je nalaz sačinjen prema dokumentaciji koju je dostavio tuženik, te da on niti kod jednoga usporednog radnika nije uočio negativan iznos za uštedu motornih pila, a tuženik ne prilaže dokaze svojim tvrdnjama, tj. ne predočava podatke o isplati uštede motornih pila za druge neobuhvaćene sjekače pa se on ne može očitovati da li bi dobiveni prosjek bio veći ili manji od izračunatog u nalazu.

    54.6. Vezano za prijedlog tuženika da se uzme iznos uštede motornih pila koje je tužitelj ostvarivao dok je bio sjekač, sudski vještak navodi da tuženik ne navodi za koje godine prije stradavanja treba uzeti podatke, niti prilaže obračune plaće s istima.

    54.7. Vezano za primjedbe tuženika da nagrada koja se temelji na odluci je individualna za svakog radnika, sudski vještak Krešimir Strmotić navodi da tuženik nije dostavio dokumentaciju za sjekače za koje nisu uzimane nagrade u prosjek, a radili su cijelu godinu uz bolovanje približno onome koje je imao tužitelj.

    54.8. Ilustrativno je sudski vještak Krešimir Strmotić dao podatke o broju sjekača koji su primili nagradu za 2022. navodeći da je npr. tužitelj u 2022. imao 24 sata bolovanja, što je zanemarivo, tako da se na primjeru 2022. vidi da je tužitelj imao manje bolovanje od prosječnog broja sati bolovanja četiri uzeta sjekača (prosjek im iznosi 290 sati), u 2023. tužitelj je imao 240 sati bolovanja, s tim da su bolovanje imali i usporedni radnici LL (248 sati), HL (184 sata) i Š Z (200 sati), odnosno prosječno imaju 210,67 sati bolovanja, što je tek nešto manje od sati bolovanja tužitelja.

    54.9. Sudski vještak primjećuje da je tuženik priložio izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad i za 2019-2021. u kojima nije bilo nagrada pa nisu relevantni.

    54.10. Obzirom na navedeno, prigovore tuženika smatra pravne naravi te ostaje kod utvrđenog u nalazu osim u pogledu pripadajućeg primanja za 7/2024, koji se uvećava za nagradu od 282,47 eur čime je i razlika za taj mjesec toliko veća. Bruto razlika za 1. rujna 2019. - 31. kolovoza 2024. iznosi 21.234,11 eur, što je iskazano po godinama i mjesecima u Tabeli 13b nalaza i mišljenja.

    55. Tužitelj u podnesku od 6. prosinca 2024. navodi da prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Krešimira Strmotića od 1. listopada 2024. sa dopunom nalaza od 15. studenoga 2024., temeljem čega je tužitelj odredio iznos imovinske štete u vidu rente od rujna 2024 godine pa nadalje dok za to postoje uvjeti u mjesečnom iznosu od 491,93 eura, što čini prosječni gubitak mjesečne zarade za vrijeme od siječnja do kolovoza 2024. godine (3.935,45 eura:8 mjeseci), a slijedom čega se specificira tužbeni zahtjev te predlaže sudu da donese donose presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju, na ime imovinske štete ukupni bruto iznos od 21.234,11 eura sa kamatom na mjesečne iznose koji dospijevaju od 15. rujna 2019. do 15. kolovoza 2024., a od rujna 2024. potražuje mjesečno iznos od po 491,93 eura pa nadalje dok za to postoje uvjeti, s dospijećem svakog 15.-og u mjesecu za tekući mjesec, s kamatom i uz naknadu parničnog troška s kamatom od presuđenja do isplate.

    56. Tuženik u podnesku od 12. prosinca 2024. očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka od 15. studenoga 2024. godine navodi da ostaje kod primjedbi glede individualnih nagrada radnicima na pojedinim poslovima, ponovno navodeći da je to pravo regulirano Odlukom Uprave Društva koja je podložna promjenama, te da je u pitanju individualno pravo koje se ne smatra plaćom i ne ulazi u prosjek plaće za obračun drugih prava radnika, stoga se individualna nagrada ne može uvrstiti u rentu.

    56.1. Ukoliko bi se nagrada i smatrala imovinskom štetom, tuženik smatra da je potrebno uzeti sve sjekače Šumarije Županja, a ne samo sjekače koji su kao usporedni uzeti zbog ostvarenom učinka, kao primjer naveo je izračun na bazi 13 radnika Šumarije Županja navodeći da se dobije drugačiji iznos. Ukoliko sud ne prihvati takav način, tuženik smatra potrebnim uzeti u obzir uštede svih sjekača Šumarije Županja, pa i onih koji uštede nisu ostvarili već su morali vraćati poslodavcu negativne iznose, a ne samo uštede komparativnih radnika koje su pozitivne. Ukoliko se u obzir uzmu svi radnici Šumarije, te uštede su neznatno pozitivne, ali u ponekim periodima vrlo negativne.

    56.2. Uzimajući u obzir samo pozitivnu uštedu i uvrštavanjem nagrade u rentu ne bi predstavljalo naknadu štete u smislu odredbe 1090. ZOO/05 već bi tužitelj bio u povoljnijem položaju od onoga u kojem bi bio da nije došlo do štetnog događaja, ali i u povoljnijem položaju od ostalih šumskih radnika sjekača, a na taj način bi institut naknade štete izgubio svoj smisao.

    56.3. Nadalje tuženik navodi da s obzirom da tužitelj u tužbi nije zahtijevao naknadu za uštede i nagrade isto bi imalo karakter preinake tužbe, pa se u tom slučaju ističe prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva.

    57. Na ročištu 6. veljače 2025. ponovno je saslušana sudski vještak Đurđica Dominković koja navodi da je upoznata sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Krešimira Strmotića, na osnovu čega primjećuje da je postoji razlika u nalogu koji je rješenjem o vještačenju zadan njoj u odnosu na nalog koji je zadan sudskom vještaku Krešimiru Strmotiću, slijedom čega je došlo do različitih iznosa u njezinim dopunama i njezinom nalazu i mišljenju u odnosu na nalaz i mišljenja sudskog vještaka Krešimira Strmotića. Njezino je mišljenje da njezin nalaz i mišljenje ne bi odstupao od nalaza i mišljenja sudskog vještaka Krešimira Strmotića u situaciji da su imali isti nalog na koji način i za koji period da se provede vještačenje.

    58. Sudski vještak Krešimir Strmotić, koji je također saslušan na ročištu 6. veljače 2025. navodi da primjedbe tuženika od 12. prosinca 2024. su pravne naravi, a njegovo je mišljenje da je na ispravan način utvrdio prosječno nagradu po usporednim radnicima a sam prijedlog tih radnika koji su ponaosob pobrojani na str. 13. za 2022. nalaza i mišljenja, na str. 15. za 2023., te u dopuni nalaza za 2024. na str. 3. dostavio je tuženik.

    58.1. Vezano za primjedbu tuženika u pogledu uštede motornih pila i prijedlog da se kao realniji uzme podatak o ostvarenom iznosu tužitelja prije stradavanja, sudski vještak Krešimir Strmotić navodi da je izvršio uvid u obračun plaće za 12/2017. godine koja je neposredno prethodila tužiteljevom stradavanju, na osnovu čega je utvrdio da je iznos uštede motornih pila bio 1.130,59 kn odnosno 150,06 eura. Kada se ovaj iznos usporedi sa iznosima ušteda motornih pila iz njegovog nalaza vidljivo je da su oni niži u svim godinama osim u 2020., u 2019. ušteda je iznosila 44,54 eura, u 2020. 179,25 eura, u 2021. 95,91 eura, u 2022. 54,94 eura, te u 2023. 10,92 eura. Prosječnost za ovih 5 godina ušteda iznosi 77,11 eura odnosno duplo manje od onoga što bi bilo da se prihvati sadašnji prijedlog tuženika. Stoga je mišljenja da unatoč što u nalazu nisu korišteni negativni iznosi uštede motornih pila, izračunat iznos nije na štetu tuženika, jer je manji od iznosa koji bi bio uz pristup kojeg tuženik predlaže. Što se tiče negativnih iznosa oni se nalaze tamo gdje ih ima u obustavama, no niti u ranijim predmetnima pa ni u ovome, navodi da mu nije ukazano na tu okolnost s obzirom da on pri izradi nalaza obraća pažnju na bruto iznos koji predstavlja plaću a iznosi obustava nisu vidljivi iz godišnjeg pregleda plaća koji su u bruto iznosu, već su vidljivi samo iz mjesečnog obračuna plaća.

    58.2. Na pitanje punomoćnika tužitelja sudski vještak Krešimir Strmotić navodi da zatraženi iznos rente od 491,93 eura mjesečno predstavlja prosječni iznos razlike za period siječanj-kolovoza 2024. iz tabele 13 B dopune nalaza, a da nije uključena nagrada prosjek za isti period bi bio 304,06 eura, a ukoliko bi se renta računala na bazi razlike bruto plaće iskazano u tabeli 13 b dopune nalaza za razdoblje rujan 2023. do kolovoza 2024. (12 mj.) ona bi iznosila 469,10 eura, te su u njoj su uključene nagrade i ušteda motornih pila za 2023. iako je iznos uštede neznatan jer iznosi 10,92 eura.

    59. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještak Krešimira Strmotića u cijelosti kojem nije suprotan niti nalazu i mišljenju sudskog vještaka Đurđice Dominković jer je i ona u nalazu i mišljenju od 18. lipnja 2020. utvrdila izgubljenu zaradu tužitelja u iznosu od 4.522,68 kn a u dopunama nalaza i mišljenja je utvrđivala izgubljenu plaću.

    60. Stav je suda da tužitelj temeljem odredbe čl. 1095. st. 2. ZOO/05 ostvaruje pravo na izgubljenu zaradu a nesporno je da obavlja "specifične" poslove čija plaća je regulirana KU i Pravilnikom te isti predviđaju i dodatke na plaću a također kod utvrđenja rente treba primijeniti i Odluku uprave tuženika o nagradi koja je donesena nakon njegovog stradavanja, jer bi tužitelj da je ostao na poslovima šumskog radnika - sjekača, temeljem njegovih rezultata rada prije stradavanja (iznadprosječni) imao pravo na nagradu kao i na uštedu na motornoj pili, iako je tuženik u pravu kada kaže da je riječ o individualnom pravu. Tužitelj koji je do štetnog događaja imao iznadprosječne rezultate rada, za pretpostaviti je da bi ih i dalje imao kao što ih imaju i usporedni radnici čije podatke je dostavio upravo tuženik, tako da nije prihvatljivo uzimati prosjek svih radnika u šumariji Županja kako je to predložio tuženik, a ukoliko bi se prihvatili isključivo rezultati rada tužitelja do njegovog stradavanja što je također predložio tuženik, tada bi iznosi izgubljene zarade prema navodima sudskog vještaka Krešimira Strmotića bili i veći.

    61. Prigovor zastare je neosnovan temeljem odredbe čl. 139. st. 1. ZR-a po kojim odredbama tražbina naknade štete zastarijeva za pet godina.

    61.1. Naime, kada je riječ o potraživanjima iz radnog odnosa ZOR predstavlja lex specialis, stoga, u skladu s načelom lex specialis derogat legi generali, ima prednost u primjeni pred ZOO-om.

    61.2. Odredbom članka 139. ZR-a propisano je da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

    61.3. Posebno je za istaknuti da za tražbine iz radnog odnosa postoji samo objektivni rok od pet godina, što znači da nije odlučno kada je radnik saznao za štetu i štetnika već je bitno samo kada je šteta nastala i od tog dana teče rok zastare.

    61.4. Naprijed navedeno u skladu je s pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Županijskog suda u Splitu održanoj 15. ožujka 2021. po kojem potraživanje s osnove naknade štete iz povrede na radu jest potraživanje iz radnog odnosa, te u skladu sa sudskom praksom izraženom u odlukama Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-465/20-2 od 25. ožujka 2021., Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž R-1888/2021-2 od 3. lipnja 2022.

    61.5. Nesporno je da se štetni događaj u kojem je tužitelj zadobi ozljede dogodio 9. ožujka 2018., da je tužba podnesena 23. rujna 2019., da je tužitelj tužbom s osnova rente zbog izgubljene zarade zatražio iznos od 4.469,08 kn / 593,15 eura od 1. rujna 2019. s tim da je tijekom postupka djelomično povukao tužbeni zahtjev na iznos od 491,93 eura (tako da nije došlo do povećanja tužbenog zahtjeva niti preinake tužbe u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP-a kako to pogrešno navodi tuženik). I u situaciji da je došlo do povećanja tužbenog zahtjeva podneskom tužitelja od 6. prosinca 2024. prema stavu Vrhovnog suda zastara je prekinuta podnošenjem tužbe.

    62. S obzirom na navedeno tužitelju je dosuđena izgubljena zarada od rujna 2019. i renta zbog izgubljene zarade od rujna 2024. u iznosima koje je utvrdio sudski vještak Krešimir Strmotić, s tim da je renta određena na način da je utvrđen prosjek za period od 12 mjeseci tj. od rujna 2023. do kolovoza 2024. što prema sudskom vještaku Krešimiru Strmotiću iznosi 469,10 eura.

    63. Svi iznosi na ime naknade štete za rentu zbog izgubljene zarade tužitelju su dosuđeni u bruto iznosu temeljem odredbe čl. 433. a ZPP-a.

    64. Po pitanju zakonske zatezne kamate primijenjena je odredba čl. 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 187/04) i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06 i 68/07), kojima je propisano da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. tog Zakona i članaka 11., 12. i 15. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. tog Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. tog Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitaka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku, radi čega je presuđeno kao u izreci po pitanju dosuđene kamate.

    65. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023 dalje u tekstu: Tarifa).

    65.1. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

    65.2. Primjenjujući naprijed navedenu odredbu u konkretnom slučaju, a s obzirom na konačno označenu vrijednost predmeta spora, a sve to u skladu s odredbom čl. 35. i čl. 36. Zakona o parničnom postupku, to proizlazi da je s obzirom na uspjeh u pogledu visine zahtjeva, tužitelj u ovom postupku uspio sa 90% svoga zahtjeva.

    65.3. Međutim, kako je u odgovoru na tužbu tuženik osporavao i osnovu zahtjeva, ističući prigovor isključive a podredno podijeljene odgovornosti tužitelja za nastanak štete, to proizlazi da je u pogledu osnove tužitelj uspio sa 100%, odnosno da je uspjeh tužitelja u ovom postupku kako s obzirom na osnovu tako i na visinu 95% (100% + 90% : 2), a iz čega onda proizlazi da je uspjeh tuženika u ovome postupku 5%.

    65.4. Nadalje, od uspjeha tužitelja koji je u većoj mjeri uspio oduzet je postotak uspjeha tuženika, te se na taj način dolazi do razlike od 90%, a što predstavlja konačni uspjeh tužitelja u ovome sporu.

    65.5. Utvrđujući iznos pojedinih i ukupnih troškova tužitelja kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, sud je istom kao potrebne i nužne priznao slijedeće troškove i sve to sukladno važećoj OT, a koji se sastoje u trošku sastava tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife sa 500 bodova, trošak zastupanja na ukupno 10 održanih ročišta prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife, i to za svako ročište po 500 bodova ili ukupno 5000 bodova, trošak sastava 11 podneska prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife, a kojim se tužitelj očitovao na nalaze i mišljenje vještaka, te na odgovor na tužbu tuženika, i to za svaki podnesak po 500 bodova ili ukupno 5500 bodova, s tim da se nije mogao priznati trošak sastava podneska od 26. kolovoza 2022. i 11. ožujka 2024. u kojima je tužitelj ponavljao ranije navode.

    65.6. Dakle, tužitelju zastupanom po punomoćniku je za sve poduzete parnične radnje priznato ukupno 10500 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda i visinu poreza na dodanu vrijednost iznosi ukupno 26.250,00 eura.

    65.7. Pored ovog iznosa tužitelju je još priznat i trošak predujmljenoga medicinskog i financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u sveukupnom iznosu od 1.023,36 eura u čemu je uključen i trošak pristupa vještaka na ročište koje je održano prije donošenja ranije presude, s tim da se nije mogao priznati daljnji trošak dolaska vještaka u sud u iznosu od 250,00 eura jer taj trošak nije zatražen od strane vještaka, tako da ukupno priznati troškovi tužitelja iznose 27.273,36 eura.

    65.8. Od ovoga iznosa troška tužitelju je priznat postotak od 90% od istih troškova, odnosno onaj iznos koji odgovara postotku koji je preostao nakon obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici, odnosno odmjerena mu je naknada troška u iznosu od 24.546,02 eura, dok je sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška u iznosu od 909,43 eura tužitelj odbijen, radi čega je odlučeno kao u izreci.

    66. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a tužitelju je na dosuđeno parnični trošak dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja odluke s obzirom da je tužitelj postavio zahtjev za naknadom ovog troška.

    U Županji, 24. ožujka 2025.

    Sudac

    Anica Pastović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

    Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

    Obavijest:

    1. Tužitelj po punomoćnicima odvjetnicima u ZOU Branko Kovačević i Mirela Kovačević Čolig u Zagrebu, Mandrovićeva 1 A,

    2. Tuženik Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.