Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-931/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari tužitelja MN – Podružnica [obrt], [osobni identifikacijski broj], [adresa], R. [adresa], zastupano po predsjedniku uprave TU i članu uprave HU, a oni po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr. sc. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Draženu Ivančiću, odvjetniku iz Slavonskog Broda, Nikole Zrinskog 12, odlučujući o žalbi tuženika BU protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj Povrv-61/2024-4 od 17. listopada 2024., dana 24. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika BU kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj Povrv-61/2024-4 od 17. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

"I - Ovaj sud se oglašava mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.

II - Po pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tuženik BU (dalje: tuženik) zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da drugostupanjski sud prihvati ovu žalbu i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Tuženik ističe da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je u Općim uvjetima za obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila, za odgovornost za štete trećim osobama, u članku 15., ugovorena mjesna nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao mjesta sjedišta osiguratelja. Nadalje, da prvostupanjski sud smatra da se primjenom odredbe članka 52. stavka 1. Zakona o parničnom postupku određuje za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda opće mjesne nadležnosti, i nadležnost suda na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila, a također da se prvostupanjski sud pogrešno poziva i na odredbu članka 52. stavka 3. Zakona o parničnom postupku. Dakle, tuženik smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 52. Zakona o parničnom postupku uz obrazloženje da je štetna posljedica u konkretnom slučaju nastupila upravo na području Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a s obzirom da tužitelj MN – Podružnica [obrt] (dalje: tužitelj) ima sjedište u [adresa], koji zaključak prvostupanjskog suda tuženik smatra pogrešnim. Navedeno iz razloga što odredba članka 52. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, između ostalog, propisuje kako je nadležan i sud na čijem području je štetna radnja počinjena, a da je nesporna činjenica kako je štetna radnja počinjena na području Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama. Tuženik je mišljenja da bi u ovoj pravnoj stvari trebao biti mjesno nadležan sud koji je opće mjesno nadležan s obzirom na mjesto prebivališta tuženika, odnosno da se konkretno ne bi mogla primijeniti odredba Zakona o parničnom postupku o izberivoj nadležnosti, jer da bi u tom slučaju tuženik bio stavljen u nepovoljan i neravnopravan položaj. Zaključno navodi da bi određivanjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao suda koji je mjesno nadležan u ovoj pravnoj stvari bilo povrijeđeno jedno od osnovnih načela Zakona o parničnom postupku, i to načelo neposrednosti, iz razloga što tuženik ima prebivalište u [adresa], koji je od Zagreba udaljen 250 kilometara i zasigurno da, a s obzirom na imovno stanje i materijalne prilike, isti neće biti u mogućnosti pristupiti na raspravu u Zagreb radi saslušanja.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tuženik ne konkretizira žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka, a ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti, na temelju članka 365. stavka 2. u svezi članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da bitne povrede postupka nisu počinjene.

6. Iz spisa predmeta slijedi da tužitelj, ranije ovrhovoditelj, prijedlogom za ovrhu od 6. lipnja 2024. potražuje od tuženika isplatu iznosa od 12.335,25 eura uvećano za zatezne kamate tekuće na navedeni iznos od 27. siječnja 2023. pa do isplate, kao i troškove postupka u iznosu od 346,69 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, a na temelju kojeg prijedloga je javni bilježnik David Crnov iz Đakova odredio predloženu ovrhu rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pod poslovnim brojem Ovrv-3171/2024 (UPP/OS-Ovrv- 791/2024) od 17. srpnja 2024., a dalje je povodom prigovora ovršenika, sada tuženika, na citirano rješenje o ovrsi, sud prvog stupnja donio rješenje pod poslovnim brojem Povrv-61/2024-2 od 13. kolovoza 2024. kojim je stavio izvan snage predmetno rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinuo sve provedene radnje te odredio da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

7. Tužitelj je potom u podnesku od 4. listopada 2024. istaknuo, između ostalog, prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjskog suda, s obrazloženjem da je u ovoj pravnoj stvari nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu u smislu odredbe članka 52. stavaka 1. i 3. ZPP, a imajući u vidu i da je u tužiteljevim Općim uvjetima za obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila, od odgovornosti za štete trećim osobama, u članku 15., ugovorena mjesna nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a sve iz razloga što je štetna posljedica za tužitelja nastupila na području Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao mjesta sjedišta i isplate tužitelja. Nadalje, navodi da je tuženik izazvao prometnu nesreću upravljajući osobnim vozilom pod utjecajem alkohola u kojoj je teške tjelesne ozljede pretrpio oštećenik JU, kako to slijedi iz presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj K-644/2020 od 1. ožujka 2021., zbog čega mu je tužitelj isplatio štetu, na temelju police osiguranja.

8. Pobijanom odlukom je prvostupanjski sud, cijeneći da tužitelj ima sjedište u [adresa] i da je konkretno riječ o regresnom zahtjevu jer da je osiguravajuće društvo, ovdje tužitelj, ranije podmirilo štetu oštećeniku u prometnoj nesreći, da je štetna posljedica nastupila na području Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a kako se tužitelj koristio pravom da javnom bilježniku podnese prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a kako je tuženik podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika i kako je javni bilježnik u povodu prigovora dostavio spis prvostupanjskom sudu kao općemjesno nadležnom sudu za tuženika, da tužitelj na temelju članka 453. stavka 3. ZPP ima pravo podnijeti prigovor mjesne nenadležnosti suda prvog stupnja, stoga je prvostupanjski sud zaključio, pozivom na odredbu članka 52. stavke 1. i 3. ZPP, da je tužitelj na navedeni način realizirao pravo izbora mjesno nadležnog suda, slijedom čega je prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjskog suda našao osnovanim.

9. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice te je pravilno primijenio odredbu iz članka 52. stavaka 1. i 3. ZPP kad je utvrdio da je mjesno nenadležan za postupanje u ovom postupku.

10. Naime, prema odredbi članka 52. stavka 1. ZPP za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila, a ako je šteta nastala zbog smrti ili tjelesne ozljede, nadležan je pored suda iz stavka 1. ovog članka, i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište odnosno boravište (stavak 2.).

10.1. Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da će se odredbe stavaka 1. i 2. toga članka primjenjivati i u sporovima protiv društva osiguranja radi naknade štete trećim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti društva osiguranja, a odredba stavka 1. toga članka i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika.

11. Navedena zakonska odredba propisuje izberivu mjesnu nadležnost, a u sporovima u kojima postoji izberiva mjesna nadležnost, a takvi su i sporovi o regresnom zahtjevu po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika, tužitelj određuje pred kojim će se od mjesno nadležnih sudova provoditi postupak, dakle, pored suda općemjesne nadležnosti, mjesno je nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

12. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, s obzirom na predmet spora koji predstavlja regresno potraživanje tužitelja na temelju ugovora o osiguranju, prigovor mjesne nenadležnosti treba ocijeniti s aspekta primjene odredbe članka 52. stavka 3. ZPP.

13. Dakle, tužitelj je u ovom predmetu iskoristio zakonom propisanu mogućnost da u smislu navedene zakonske odredbe bira između suda koji je po zakonu opće mjesno nadležan za tuženika i ostalih sudova koje zakon određuje uvažavajući specifične tužiteljeve interese. Citiranu odredbu ZPP valja tumačiti na način da za konkretnu pravnu situaciju procesni zakon na određeni način ima u vidu zaštitu tužitelja, jer upravo njemu daje mogućnost izbora suda pred kojim će moći s manje napora ostvariti zaštitu povrijeđenog prava, polazeći od činjenice da samim nastankom štetnog događaja, na mjestu štetnog događaja ne mora nužno nastupiti i štetna posljedica, pa je tako u konkretnom slučaju štetna posljedica nastupila u mjestu sjedišta tužitelja kao osiguratelja.

14. Stoga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a uzevši u obzir da se štetni događaj, odnosno prometna nesreća dogodila u mjestu Razbojištu, u općini [adresa], na području Osječko-baranjske županije, da je za tužitelja kao osiguravatelja koji u predmetnom postupku potražuje regresnu isplatu od tuženika kao osobe koja je upravljala vozilom u kojem se na mjestu suvozača nalazio oštećenik, da je šteta nastala isplatom novčane naknade po osnovi police osiguranja trećoj osobi, odnosno oštećeniku, da je pravilno sud prvog stupnja zaključio da je u pravu tužitelj kada navodi da mu je šteta nastala upravo na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a obzirom na činjenicu da je sjedište istog u Zagrebu.

15. Slijedom navedenog, neosnovanim se ukazuje žalbeni navod tuženika da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je štetna posljedica u ovoj pravnoj stvari nastupila na području Općinskog građanskog suda u Zagrebu, odnosno kako se konkretno ne bi mogla primijeniti odredba članka 52. ZPP o izberivoj nadležnosti suda.

16. Kraj ovakvog stanja stvari, po stavu ovog drugostupanjskog suda, imajući u vidu da je tužitelj prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjskog suda istaknuo pravovremeno u skladu s člankom 453. stavkom 3. ZPP, odnosno prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i da je izbor suda izvršio na temelju odredbe članka 52. stavaka 1. i 3. ZPP, pravilno je postupio sud prvog stupnja kada se oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu, te odredio da će nakon pravomoćnosti pobijanog rješenja predmet ustupiti nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

17. Konačno, a protivno žalbenoj tvrdnji tuženika u kojoj navodi da bi konkretno trebao biti mjesno nadležan sud prema općemjesnoj nadležnosti, iako jest konkretno prvostupanjski sud mjesno nadležan za suđenje na temelju članka 52. stavka 1. ZPP kao sud općemjesne nadležnosti za tuženika, pravilno je postupio kad se proglasio mjesno nenadležnim za suđenje i na taj način omogućio tužitelju da ostvari svoje pravo izbora suda pred kojim će voditi postupak jer tužitelj to svoje pravo nije mogao realizirati u fazi kada je ovaj postupak vođen kao ovršni postupak u povodu prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

18. Pored svega navedenog, treba reći i da je Uvjetima za obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila, od odgovornosti za štete trećim osobama, u članku 15, ugovorena nadležnost stvarno nadležnog suda u Zagrebu, pa je i iz navedenog razloga, ugovorene mjesne nadležnosti suda u Zagrebu, žalba tuženika neosnovana.

19. Slijedom iznesenog, kako žalbeni navodi tuženika nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, to je valjalo, na temelju članka 380. točke 2. ZPP, odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

Zadar, 24. ožujka 2025.

Sutkinja

Sanja Dujmović