Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-36/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AB, neurologiju i medicinu rada AB, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa v.d. ravnatelja IV, dr. med., a nju punomoćnik Dino Pivac, odvjetnik u Splitu, Tolstojeva 47, protiv ovršenika CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Ivan Krokar, odvjetnik u Splitu, Ulica Ćirila i Metoda 38, radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa, povodom žalbe ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-56/2025 od 27. siječnja 2025., 24. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je ovrhovoditelj AB, odustala od žalbe podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-56/2025 od 27. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava sa računa ovršenika ČV na račun ovrhovoditelja POLIKLINIKA ZA GINEKOLOGIJU, OPĆU KIRURGIJU, RADIOLOGIJU-MAMOGRAFIJU, NEUROLOGIJU I MEDICINU RADA CAKTAŠ temeljem Presude Općinskog suda u Splitu Pr-38/14 od 10.10.2016.g. i Presude Županijskog suda u Splitu broj: Gž R- 12/2017 od 23. ožujka 2017.g."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbaci ili odbije prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. U žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem posl. broj Rev-205/21 ukinuo i presudu Općinskog suda u Splitu posl. broj Pr-38/2014 i presudu Županijskog suda u Splitu posl. broj Gž R-12/2017. Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. broj U-III-1178/19 od 18. veljače 2021. ukinuta je ranija odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. studenog 2018., ali ne i citirane presude Općinskog suda u Splitu i Županijskog suda u Splitu, dok je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broj Rev-205/21 djelomično ukinuta presuda Županijskog suda u Splitu, ali nije ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu. Dalje ističe kako je u tom istom parničnom postupku je 22. siječnja 2025. Županijski sud u Splitu donio novu presudu kojim je tužbeni zahtjev tužitelja- ovrhovoditelja pravomoćno prihvaćen. Stoga, suprotno pogrešnim utvrđenjima prvostupanjskog suda, ovršna isprava nije ukinuta te ima djelotvornost i relevantne pravne učinke, a suprotno bi pravno shvaćanje dovelo do apsurdnih pravnih posljedica po pravni položaj ovrhovoditelja, njegova stečena prava i legitimna očekivanja, jer je ovrhovoditelj po pravomoćno okončanom dugogodišnjem parničnom postupku 2017. pred Financijskom agencijom pokrenuo izravnu naplatu protiv ovršenika koji odbija u mirnom postupku namiriti dugovanje, da bi mu sada 2025. ta ista ovrha bila proglašena nedopuštenom. Dalje navodi da prema odredbama Ovršnog zakona žalba ne odgađa i ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, pa je stoga pogrešno naložiti Financijskoj agenciji išta drugo osim odgode daljnjeg prijenosa (čl. 210. st. 3. Ovršnog zakona), što je bitno različito u odnosu na nedopuštenost prijenosa, smislenim tumačenjem odredbi o odgodi ovrhe u odnosu na žalbu, odnosno odredbi o odgodi prijenosa u odnosu na nedopuštenost prijenosa. Sukladno odredbama čl. 52., 55. i 56. u svezi čl. 210. st. 4. Ovršnog zakona ovršenik može u posebnoj parnici – ako dokaže takav zahtjev osnovanim - ostvariti pravo na povrat prenesenih sredstava i na naknadu štete, ili pak u okviru ovršnog postupka kroz institut protuovrhe. To su pravna sredstva koja štite ovršenika dok parnični postupak iz kojeg potječe ovršna isprava nije pravomoćno dovršen, a u konkretnom slučaju nije bio pravomoćno dovršen, nego tek presudom od 22. siječnja 2025. u korist ovrhovoditelja, na štetu ovršenika. U konkretnom slučaju ovršenik svjesno ne postupa u dobroj vjeri i zloupotrebljava procesne odredbe. Drugačije pravno shvaćanje bi dovelo do grubog kršenja ustavnih i konvencijskih prava ovrhovoditelja i njegovih legitimnih očekivanja te pravne sigurnosti. Na kraju navodi kako se sukladno odredbi čl. 54. st. 4. Ovršnog zakona osnovanost žalbe ocjenjuje s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlučivanja o žalbi, a u konkretnom slučaju, već u vrijeme donošenja pobijanog rješenja od 27. siječnja 2025. nije egzistirao razlog na kojeg se poziva pobijano rješenje.

3. S obzirom na činjenicu da je ovrhovoditelj podneskom od 24. ožujka 2025. obavijestio ovaj drugostupanjski sud da povlači (ispravno: odustaje) žalbu to je valjalo temeljem odredbe čl. 349. st. 2. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), a sve u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 70/20, 114/22 i 6/24) odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Zadar, 24. ožujka 2025.

Sutkinja

Sanja Prosenica