Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-595/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davoru Radiću, odvjetniku u Splitu, Paraćeva 102, protiv I. protustranke BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Ljubičiću, odvjetniku u Ljubičić-Vrdoljak & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Split, Sukojišanska 4 i II. protustranke JB, nepoznatog prebivališta i boravišta, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice i o žalbi I. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-95/2018-59 od 6. studenog 2024., dana 24. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba I. protustranke, te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-95/2018-59 od 6. studenog 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.
II. Uvažava se žalba predlagateljice, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-95/2018-59 od 6. studenog 2024. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja dopuštena je preinaka prijedloga na način da se kao II. protustranka označi JB (točka I. izreke), te je prijedlog odbačen kao nedopušten (točka II. izreke).
2. Protiv točke I. izreke rješenja žalbu je podnijela I. protustranka, kako iz sadržaja žalbe proizlazi, iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže rješenje u pobijanom dijelu preinačiti.
3. Žalbu protiv točke II. izreke rješenja podnijela je i predlagateljica također iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. ZPP s prijedlogom da se rješenje u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
4. Žalbe predlagateljice i I. protustranke su osnovane.
5. Predmet postupka je zahtjev predlagateljice za razvrgnućem suvlasništva na nekretnini kčbr. zgr [katastarska čestica] zgrada upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:
- da je predlagateljica dana 14. veljače 2018. podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva u kojem je kao protustranku naznačila BB,
- da su u zemljišnim knjigama kao suvlasnice nekretnine koja je predmet razvrgnuća upisane predlagateljica, I. protustranka i JB,
- da je podneskom od 7. svibnja 2024. predlagateljica proširila prijedlog na razvrgnuće na način da je kao II. protustranku naznačila JB,
- da se I. protustranka protivila proširenju prijedloga,
- da je II. protustranka 1938. godine bila punoljetna osoba, što znači da je najkasnije rođena 1920. godine, te da je stoga realno za pretpostaviti da nije živa.
7. Na temelju takvih utvrđenja i pravnog shvaćanja da su suvlasnici nekretnine nužni i jedinstveni suparničari, sud prvog stupnja je dopustio je preinaku prijedloga proširenjem istog na JB kao II. protustranku u postupku, te je primjenom odredbe čl. 83. st. 6. u svezi s čl. 77. st. 1. ZPP prijedlog predlagateljice odbacio kao nedopušten.
8. I. protustranka žalbom pobija dio rješenja kojom je sud dopustio preinaku prijedloga ističući da se protivila preinaci prijedloga, te da stoga nije bilo osnove da se prijedlog za preinaku prihvati. Takvi žalbeni navodi I. protustranke su osnovani.
9. Naime, prije svega potrebno je navesti da iz obrazloženja pobijanog rješenja nije razvidno koju je to točno odredbu ZPP-a sud prvog stupnja primjenjivao kada je odlučivao o preinaci prijedloga za razvrgnućem suvlasništva. Sud prvog stupnja u obrazloženju rješenja citira odredbu čl. 201. ZPP iz čega bi se moglo zaključiti da je o preinaci odlučivao primjenjujući navedenu odredbu, ali navedena odredba regulira institut jedinstvenog suparničarstva, a ne preinaku prijedloga. Proširenje tužbe na novog tuženika, odnosno u ovom slučaju proširenje prijedloga na novu protustranku, regulira odredba čl. 196. st. 2. ZPP, pa je sud u slučaju ako bi se radilo o proširenju prijedloga na novu protustranku bio dužan primijeniti tu odredbu.
10. Međutim, neovisno o navedenom, sud prvog stupnja pogrešno smatra da je predlagateljica podneskom od 7. svibnja 2024. preinačila svoj prijedlog za razvrgnućem suvlasništva, tako da nije bilo osnove niti da se primjenjuje odredba čl. 196. st. 2. ZPP koja bi tada bila mjerodavna. Naime, pravilno je pravno shvaćanje suda prvog stupnja da su u konkretnom slučaju suvlasnici nekretnine jedinstveni, ali i nužni suparničari. S obzirom da su predlagateljica, te I. i II. protustranka kao suvlasnici nekretnine nužni suparničari, to je predlagateljica prilikom podnošenja prijedloga 14. veljače 2018. u prijedlogu bila dužna kao protustranke naznačiti ne samo BB (sada I. protustranku), već i JB (sada II. protustranku).
11. Predlagateljica to nije učinila, pa je stoga njezin prijedlog za razvrgnuće podnijet 14. veljače 2018. predstavljao nepotpun podnesak u smislu odredbe 109. st. 1. ZPP jer isti, s obzirom da prijedlogom na pasivnoj strani nisu obuhvaćeni svi nužni suparničari, nije bio podoban za postupanje. S obzirom da prijedlog za razvrgnuće nije bio potpun i podoban za postupanje, sud prvog stupnja je bio dužan odmah nakon njegovog podnošenja 14. veljače 2018., sukladno odredbi čl. 109. st. 1. ZPP, pozvati predlagateljicu da isti dopuni i naznači na pasivnoj strani sve nužne suparničare, sve pod prijetnjom povlačenja i odbacivanja prijedloga (čl. 109. st. 4. ZPP). Sud prvog stupnja to nije učinio, već je predlagateljica samoinicijativo, bez poziva suda, podneskom od 7. svibnja 2024. kao II. protustranku naznačila JB. Iako je predlagateljica u navedenom podnesku navela da se radi o proširenju prijedloga, sadržajno predmetni podnesak predstavlja podnesak kojim predlagateljica dopunjuje svoj prijedlog podnijet 14. veljače 2018. naznačujući na pasivnoj strani sve nužne suparničare koji su trebali biti naznačeni još prilikom podnošenja prvotnog prijedloga od 14. veljače 2018.
12. Predlagateljica dakle, podnošenjem podneska od 7. svibnja 2024. nije proširivala prijedlog u smislu odredbe čl. 196. st. 2. ZPP, već je, sukladno odredbi čl. 109. st. 1. ZPP, dopunjavala prijedlog za razvrgnuće koji je tijekom većine postupka bio nepotpun s obzirom da istim na pasivnoj strani nisu bili obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnine. Kako se u konkretnom slučaju radi o dopuni nepotpunog prijedloga, a ne preinaci istog, to nije bio osnove da sud dopušta preinaku prijedloga. Navedeno pogrešno postupanje suda prvog stupnja imalo je za posljedicu donošenje nepravilne i nezakonite odluke, tako da je u konkretnom slučaju počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP.
13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu I. protustranke, te rješenje ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke bez vraćanja na ponovni postupak.
14. Osnovani su i žalbeni navodi predlagateljice kojima osporava dio rješenja kojim je prijedlog odbačen. Naime, II. protustranka je kao suvlasnica upisana u zemljišnim knjigama, pa kako su izvaci iz zemljišnih knjiga u smislu odredbe čl. 8. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24) javne isprave, to se za sada presumira, dok se na nedvojbeni način ne utvrdi suprotno, da je II. protustranka živa. Sud prvog stupnja svoj zaključak da je II. protustranka u vrijeme podnošenja podneska 7. svibnja 2024. bila mrtva temelji na činjenici da je prema dosudnici broj O-344/37 od 26. listopada 1938. na osnovi koje je upisano pravo suvlasništva II. protustranke, II protustranka bila punoljetna 1938. godine tako da bi 7. svibnja 2024 kada je podnijet podnesak kojim je predlagateljica kao stranku u postupku naznačila i II. protustranku, II. protustranka imala 104 godina. Međutim, takav zaključak suda prvog stupnja ne može se za sada prihvatiti.
15. Naime, prije svega potrebno je navesti da se sukladno odredbi čl. 109. st. 3. ZPP, u slučaju ispravka i dopune nepotpunog podneska, smatra da je podnesak podnesen sudu onog dana kada je prvi puta podnesen. Stoga mjerodavni trenutak za ocjenu da li je u trenutku podnošenja prijedloga II. protustranka imala stranačku sposobnost u smislu odredbe čl. 77. st. 1. ZPP, nije 7. svibanj 2024, već 14. veljače 2018. kada je podnesen prvotni nepotpuni prijedlog za razvrgnuće. U vrijeme podnošenja prijedloga 14. veljače 2018., ako bi se prihvatilo utvrđenje suda prvog stupnja da je II. protustranka rođena najkasnije 1920. godine, II. protustranka bi imala 98 godina, pa se stoga ne može prihvatiti utvrđenje suda prvog stupnja da protustranka zasigurno u vrijeme podnošenja prijedloga bila mrtva koje utvrđenje osim zaključaka koji se temelje na podacima iz zemljišnih knjiga ne proizlazi iz bilo kojeg drugog dokaza. Takav zaključak se pogotovo ne može prihvatiti kada se ima u vidu da je II. protustranci u postupku pred istim sudom koji se vodio pod posl. brojem P2-4826/2010 bio imenovan poseban skrbnik, te da iz niti jednog materijalnog dokaza (izvoda iz matice umrlih i sl.) ne proizlazi da stranka u trenutku podnošenja prijedloga za razvrgnućem nije bila živa i da nije imala stranačku sposobnost. Sud prvog stupnja je dakle, pogrešno primijenio odredbu čl. 83. st. 6. ZPP kada je odbacio prijedlog predlagateljice, koju uostalom i nije mogao primjenjivati jer je odbacivanje tužbe zbog nedostataka u stranačkoj sposobnosti regulirano odredbom čl. 83. st. 5. ZPP, a ne odredbom čl. 83. st. 6. ZPP koju je primjenjivao sud prvog stupnja. Međutim, neovisno o navedenom, pogrešna primjena čl. 83. ZPP rezultirala je nepravilnom i nezakonitom odlukom tako da je i u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP.
16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti i žalbu predlagateljice, pobijano rješenje ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, te u tom dijelu predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
17. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će, ako smatra da postoji sumnja u postojanje stranačke sposobnosti II. protustranke, na nedvojben način utvrditi da li je ista preminula, te, ako je, kada. U slučaju ako to ne bi mogao utvrditi na nesumnjiv način treba smatrati, s obzirom da je ista upisana kao suvlasnica u zemljišnim knjigama, da je ista živa u kojem slučaju će sud u nastavku postupka odlučiti o prijedlogu predlagateljice da se II. protustranci imenuje privremeni zastupnik.
18. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 24. ožujka 2025.
Sudac:
Robert Jambor
