REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-3105/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec uz sudjelovanje Sanje Vidović, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ŽG, koju brani Danijel Papak, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 112. stavka 14. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.) povodom prigovora okrivljene izjavljenog protiv obaveznog prekršajnog naloga II. Postaje prometne policije Zagreb broj 211-07/24- 4/54871, nakon provedenog žurnog postupka, 24. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena: ŽG, kći Ž i J, rođena **.**.1991. u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], VSS, diplomirani agronom, zaposlena, s mjesečnim primanjima od oko 1.100,00 eura, neudana, bez djece, s prebivalištem [adresa], prekršajno neosuđivana, protiv nje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

k r i v a  j e

što je 11. travnja 2024. u 17.20 sati upravljala biciklom broj okvira MSC0702591, zapadnom stranom biciklističke staze u smjeru juga, koja se nalazi na istočnom nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, a dolaskom do raskrižja sa Ulicom Julija Knifera, nastavila je vožnju ravno u smjeru juga, prelazeći pri tome kolnik Ulice Julija Knifera preko obilježenog pješačko biciklističkog prijelaza, a da prethodno nije obratila pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja joj se približavaju, te nije kolnik prelazila nakon što se uvjerila da to može učiniti na siguran način, zbog čega je na lijevu bočnu stranu njezinog bicikla prednjim više desnim dijelom naletjelo osobno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao JG, a koji se kretao sjevernom kolničkom trakom Ulice Julija Knifera u smjeru zapada, a od siline naleta vozačica bicikla ŽG je preko prednjeg dijela osobnog vozila pala na kolnik, pri čemu je zadobila tjelesne ozljede,

čime je počinila prekršaj opisan u članku 112. stavku 6., kažnjivo po članku 112. stavku 14. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa joj se na temelju citiranog propisa izriče

novčana kazna od 390,00 € (tristo devedeset eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljena je obavezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po primitku ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenu da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 € (pedeset eura) i troškove izrade skice mjesta prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 26,54 € (dvadeset i šest eura i pedeset i četiri centa) u roku od 30 dana po primitku presude, priloženom uplatnicom, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, na temelju članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb pod brojem 211-07/24-4/54871 donijela je 28. lipnja 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljene zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljena je u otvorenom zakonskom roku, putem branitelja, uložila prigovor, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljene navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.

2. Okrivljena je obranu iznijela u nazočnosti branitelja, te je iskazala da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Navedene zgode upravljala je svojim biciklom, te se kretala zapadnom stranom biciklističke staze u smjeru juga, a koja biciklistička staza je obilježena na istočnom nogostupu Avenije Većeslava Holjevca. Budući se radi o biciklu koji je namijenjen za gradske uvjete vožnje, kretala se relativno sporo jer takav bicikl jer se sa takvim biciklom niti ne može brže voziti. Kada je došla do raskrižja sa Ulicom Julija Knifera, nastavila je vožnju ravno u smjeru juga krećući se obilježenom biciklističkom stazom koja se pruža preko kolnika, te se prije no što je nastavila vožnju preko kolnika uvjerila da to može učiniti na siguran način, jer je smatrala da vozilo koje nailazi Ulicom Julija Knifera se nalazi na dovoljnoj udaljenosti da može sigurno prijeći preko kolnika. Međutim, to vozilo koje se kretalo u smjeru zapada, a čiji vozač se morao iz Ulice Julija Knifera uključiti na kolnik Avenije Većeslava Holjevca, vjerojatno nije primijetio da nailazi sa biciklom zbog činjenice da je morao provjeriti prometnu situaciju odnosno pogledati da li nailaze vozila Avenijom Većeslava Holjevca prije nego što se uključi na taj kolnik, tako da vozač tog vozila nije uopće niti kočio neposredno prije sudara, već je prednjim, više desnim dijelom vozila naletio na sredinu odnosno lijevu bočnu stranu bicikla, a od siline naleta je pala sa bicikla na poklopac motora vozila na lijevu bočnu stranu tijela, te je glavom udarila u vjetrobransko staklo koje se pri tome razbilo, a zatim se odbila od vozila te pala desne strane vozila na kolnik na dijelu gdje već Ulica Julija Knifera izlazi na kolnik Avenije Većeslava Holjevca. Bicikl je također od siline naleta bio odbačen desno od vozila. Budući se nakon prometne nesreće osjećala loše i osjećala bolove u glavi i vratnoj kralježnici na mjesto prometne nesreće su pozvani djelatnici hitne pomoći koji su ju odvezli u KBC Zagreb, gdje joj je dijagnosticirana kontuzija glave te bolovi u vratnoj kralježnici odnosno lakše tjelesne ozljede. Dok se nalazila u bolnici, djelatnici policije nisu sa njom razgovarali vezano za prometnu nesreću već su ju samo alkotestirali, ali nije u trenutku prometne nesreće bila pod utjecajem alkohola. Na poseban upit suca da li može procijeniti kojom brzinom se kretalo osobno vozilo koje je naletjelo na bicikl kojim je upravljala, okrivljena navodi da je po njenoj procjeni brzina tog vozila mogla biti oko 50 km/h, zbog čega je procijenila da siguran način može preći preko kolnika budući se vozilo nalazilo na dovoljnoj udaljenosti od samog mjesta gdje je prelazila preko kolnika. Nadalje, okrivljena navodi da se prije pješačkog prijelaza odnosno biciklističke staze kojom se ona kretala nalazi iscrtan još jedan pješački prijelaz na relativno maloj udaljenosti, te je vozač tog vozila bio dužan usporiti kretanje prije tog pješačkog prijelaza, a zatim i preko onog kojim se ona kretala, te u tom slučaju do prometne nesreće zasigurno ne bi došlo jer bi vozač imao mogućnost uočiti njezin nailazak i pravovremeno zaustaviti vozilo. Okrivljena navodi da joj je dobro poznata prometna situacija na tom raskrižju jer se tim dijelom grada svakodnevno kreće prilikom odlaska na posao, te zna da vozila koja je kreću Ulicom Julija Knifera moraju dodatno usporiti kretanje zbog ograničenja brzine kao i zbog nailaska na obilježene pješačke prijelaze. Zamjenica branitelja nije imala drugih pitanja niti primjedbi vezanih za obranu okrivljene.

3. U dokaznom postupku ispitan je svjedok JG, koji je iskazao da se sjećao događaja od 11. travnja 2024. jer je tog dana u poslijepodnevnim satima upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], a kretao sam se Ulicom Julija Knifera u smjeru zapada prema Avenji Većeslava Holjevca. Ističe da se neposredno na raskrižju tih dviju ulica gradi nova stambena zgrada, te da je gradilište ograđeno visokom metalnom ogradom koja se nalazi neposredno uz rub kolnika, tako da se prije uključivanja na Aveniju Većeslava Holjevca vozač mora zaustaviti kako bi vidio da li se obilježenim pješačkim prijelazom koji se nalazi na tom raskrižju kreće pješak ili biciklist budući je uz pješački prijelaz obilježena i biciklistička staza, s obzirom da se zbog te ograde ne može prije dolaska do samog raskrižja vidjeti nailazak pješaka ili biciklista. Stoga je došao do samog obilježenog pješačkog prijelaza, zaustavio je vozilo radi provjeravanja prometne situacije i u trenutku dok je bio zaustavljen s desne strane vozila je naišla okrivljena koja se vozila na biciklu te se kretala biciklističkom stazom uz Aveniju Većeslava Holjevca u smjeru juga, a s obzirom da je bio zaustavljen, ona je naglo zakočila te je došlo do zakretanja bicikla prema vozilu, udarca bicikla u prednji, više desni dio vozila, dok je vozačica sa bicikla pala na poklopac motora vozila, a potom je tijelom udarila u vjetrobransko staklo koje se razbilo na vozilu, a nakon toga misli da nije pala na kolnik nego da je sama sišla s poklopca motora vozila odnosno čučnula je kraj vozila. Nakon toga je odmah izašao iz vozila kako bi vidio je li ozlijeđena te ju je pitao da li joj može pomoći, dao joj je vode, te je s njom normalno komunicirao jer mu je rekla da se neposredno prije toga rastala sa dečkom s kojim je bila na kavi i krenula biciklom. Nakon prometne nesreće ona je htjela otići jer je rekla da nije ozlijeđena, no on je inzistirao na dolasku djelatnika hitne pomoći i policije jer je htio da liječnici provjere njezino zdravstveno stanje, a osim toga je htio da i policija utvrdi očevidom dinamiku prometne nesreće, jer je njegov trenutni status u RH stranac na privremenom boravku, te je i zbog tog svog statusa htio da policija napravi očevid. Vozilo kojim je upravljao je u vlasništvu tvrtke za koju je radio, te je u trenutku prometne nesreće vršio dostavu s tim vozilom za Glovo. Dodaje da je okrivljenu vozilo hitne pomoći odvezlo u bolnicu, a on je ostao na mjestu prometne nesreće dok nije došla ekipa za očevid, što je trajalo otprilike 3 ili 4 sata. Svjedok iskazuje da se Ulicom Julija Knifera ni ne može kretati brzo, budući je i ulica djelomično prostor gradilišta, njome se kreću kamioni i građevinska vozila, a i zbog činjenice da je prostor gradilišta ograđen nepreglednom ogradom, nužno je doći do samog pješačkog prijelaza kako bi se mogao vidjeti nailazak biciklista ili pješaka, tako da se navedene zgode on nije kretao većom brzinom, a i neposredno prije kontakta s biciklom je bio zaustavljen. Na poseban upit zamjenice branitelja da li je primijetio postavljeni prometni znak koji označava nailazak na raskrižje na cestu s prvenstvom prolaza, svjedok navodi da je taj znak vidio, ali da se zbog postavljane ograde morao pomaknuti još malo na pješački prijelaz prema obilježenoj biciklističkoj stazi kako bi vidio nailazak pješaka ili biciklista, a dok je bio zaustavljen otprilike 10 ili 15 sekundi na tom mjestu jer je gledao najprije lijevo, a kada je pogledao desno, u tom trenutku je naišla okrivljena na biciklu i udarila u vozilo, odnosno pala s bicikla na vozilo. Na daljnji upit zamjenice branitelja kojom brzinom se kretao Ulicom Julija Knifera prije dolaska do pješačkog prijelaza na kojem se zaustavio svjedok navodi da se nije mogao kretati brzinom većom od 10 km/h jer su uz rub kolnika bili kamioni i miješalice za beton te ih je morao zaobići prije dolaska do obilježenog pješačkog prijelaza. Zamjenica branitelja nije imala drugih pitanja, već je prigovorila iskazu ispitanog svjedoka u cijelosti i smatra kako svjedok nije iznio istinite činjenice kako bi izbjegao svoju prekršajnu odgovornost. Posebno ističe da bi u slučaju da se doista svjedok zaustavio na pješakom prijelazu odnosno malo prije, do sudara na bi moglo niti doći obzirom se okrivljena kretala biciklističkom stazom i to zapadnom stranom staze u smjeru juga. Isto tako svjedok je u trenutku kada se još malo približio pješačkom prijelazu prvo pogledao lijevo umjesto desno te da je pravilno provjerio prometnu situaciju na vrijeme uočio okrivljenu. U spis predaje dvije fotografije na kojima se vidi situacija na raskrižju Ulice Julija Knifera i Avenije Većeslava Holjevca odnosno postavljeni prometni znak nailaska na raskrižje s cestom s prednošću prolaska i poziciju ograde oko gradilišta na kojoj se vidi da ista nije postavljena uz sam rub Ulice Julija Knifera te preglednost samog raskrižja.

3.1. U dokaznom postupku sudac je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljene, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu JG, bolničku prijavu za okrivljenu i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske iz kojeg je vidljivo da okrivljena nije pravomoćno prekršajno osuđivana unazad tri godine, te je razgledao skicu mjesta prometne nesreće i fotografije snimljene na mjestu prometne nesreće.

3.2. Zamjenica branitelja je navela da iz činjeničnog opisa djela prekršaja proizlazi da se okrivljena kretala zapadnom stranom biciklističke staze u smjeru juga koja se nalazi na istočnom nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, a svjedok se kretao Ulicom Julija Knifera koja je sporedna te je na tom raskrižju bio dužan propustiti vozila odnosno konkretno bicikl koji se kretao biciklističkom stazom ucrtanom na nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, te obrana smatra da okrivljene u trenutku prometne nesreće nije mogao biti zaustavljen kako on to tvrdi i u svom iskazu.

4. U postupku je nesporno utvrđeno da se okrivljena kretala zapadnom stranom biciklističke staze u smjeru juga, koja se nalazi na istočnom nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, a dolaskom do raskrižja sa Ulicom Julija Knifera, nastavila je vožnju ravno u smjeru juga, prelazeći pri tome kolnik Ulice Julija Knifera preko obilježenog pješačko biciklističkog prijelaza, dok se osobno vozilo kojim je upravljao JG kretalo sjevernom kolničkom trakom Ulice Julija Knifera u smjeru zapada, te je na obilježenom pješačko biciklističkom prijelazu ucrtanom na kolniku Ulice Julija Knifera došlo do naleta prednjeg više desnog dijela osobnog vozila na lijevu bočnu stranu bicikla, a posljedično tome i do pada okrivljene sa bicikla na poklopac motora i vjetrobransko staklo vozila. To je vidljivo iz skice mjesta prometne nesreće u razmjeru gdje su ucrtani smjerovi kretanja bicikla kojim je upravljala okrivljena i osobnog vozila kojim je upravljao svjedok, te zapisnika o očevidu, iz kojeg proizlazi da je na osobnom vozilu marke Toyota kojim je upravljao svjedok oštećen prednji desni dio vozila i to prednji branik, desno putno svjetlo sa pokazivačem smjera, poklopac motora, desni blatobran i vjetrobransko staklo, dok je na biciklu bila oštećena prednja lijeva bočna strana i to vilica, okvir, pedala od naleta osobnog vozila i desna bočna strana i to ručica upravljača, stražnji nosač tereta, pedala i sjedalo od pada na kolnik, kao i da je okrivljena ŽG zadobila u prometnoj nesreći lakše tjelesne ozljede zbog kojih je upućena u KBC Zagreb, dok iz bolničke prijave za okrivljenu proizlazi da je u prometnoj nesreći zadobila kontuziju glave, prilikom udarca u vjetrobransko staklo vozila. Sudac je prihvatio obranu okrivljene u dijelu u kojem je iskazala da se kretala zapadnom stranom biciklističke staze u smjeru juga, a koja biciklistička staza je obilježena na istočnom nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, te je nastavila vožnju biciklom preko kolnika Ulice Julija Knifera bez zaustavljanja, ocijenivši u tom dijelu njezinu obranu životnom i uvjerljivom, te sukladnu provedenom dokaznom postupku, dok nije prihvatio dio obrane u kojem je tvrdila da se prije prelaska biciklom preko kolnika Ulica Julija Knifera uvjerila da to može učiniti na siguran način, jer je procijenila da se osobno vozilo koje se kretalo navedenom ulicom u smjeru zapada nalazilo dovoljno daleko od biciklističke staze koja se nalazi obilježena preko kolnika Ulice Julija Knifera, da se njome može nastaviti kretati, ocijenivši u tom dijelu njezinu obranu neuvjerljivom, te suprotnu iskazu svjedoka JG, koji je je iskazao da se u trenutku sudara nalazio u neposrednoj blizini obilježenog pješačko biciklističkog prijelaza koji je obilježen preko kolnika Ulice Julija Knifera u neposrednoj blizini raskrižja sa Avenijom Većeslava Holjevca, time da se navedenom ulicom kretao vrlo sporo zbog prisutnosti vozila i strojeva koji su radili na gradilištu u neposrednoj blizini raskrižja. Sud je također navod obrane da se okrivljena kretala zapadnom stranom biciklističke staze u smjeru juga koja se nalazi na istočnom nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, a svjedok se kretao Ulicom Julija Knifera koja je sporedna te je na tom raskrižju bio dužan propustiti vozila odnosno konkretno bicikl koji se kretao biciklističkom stazom ucrtanom na nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, ocijenio neosnovanim, budući je okrivljena morala sa dodatnim oprezom nastaviti vožnju preko kolnika, bez obzira na činjenicu da se kretala obilježenom biciklističkom stazom, te je bila dužna propustiti osobno vozilo koje se kretalo kolnikom preko kojeg je imala namjeru prijeći vozeći se na biciklu. Intencija članka 112. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je povećanje sigurnosti kako biciklista, tako i vozača motornih vozila. Navedeni članak propisuje obvezu vozača bicikla da, kada se kreće biciklističkom trakom ili stazom, obrate pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja im se približavaju te prelaze kolnik pažljivo, nakon što su se uvjerili da to mogu učiniti na siguran način, čime se želi zaštiti bicikliste od potencijalnih prometnih nesreća. Navedena odredba ne daje prednost prolaska vozačima motornih vozila, već samo daje obvezu vozačima bicikala da prilikom prelaska kolnika dodatno povećaju oprez i uvjere se da to mogu učiniti na siguran način. Sa druge strane vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru, te u tom slučaju vozači bicikla imaju prednost prolaska pred osobnim vozilima.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze po slobodnom uvjerenju, sudac je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, odnosno da je navedene zgode upravljala biciklom zapadnom stranom biciklističke staze u smjeru juga, koja se nalazi na istočnom nogostupu Avenije Većeslava Holjevca, a dolaskom do raskrižja sa Ulicom Julija Knifera, nastavila je vožnju ravno u smjeru juga, prelazeći pri tome kolnik Ulice Julija Knifera preko obilježenog pješačko biciklističkog prijelaza, a da prethodno nije obratila pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja joj se približavaju, te nije kolnik prelazila nakon što se uvjerila da to može učiniti na siguran način, zbog čega je na lijevu bočnu stranu njezinog bicikla prednjim više desnim dijelom naletjelo osobno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao JG, a koji se kretao sjevernom kolničkom trakom Ulice Julija Knifera u smjeru zapada, a od siline naleta vozačica bicikla ŽG je preko prednjeg dijela osobnog vozila pala na kolnik, pri čemu je zadobila tjelesne ozljede, te ju je proglasio krivom i izrekao joj novčanu kaznu koju smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja i stupnju njezine odgovornosti.

6. Prilikom odmjeravanja kazne sudac je kao olakotne okolnosti cijenio okolnosti počinjenja prekršaja i dosadašnju prekršajnu neosuđivanost okrivljene, dok otegotnih okolnosti nije našao, pa je okrivljenoj izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom iznosu, smatrajući da će se i ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i okrivljenu u buduće odvratiti od vršenja ovakvih i sličnih prekršaja. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenu primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, na način da joj je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

7. S obzirom da je okrivljenik proglašen krivim obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn, a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, te imovinskim prilikama okrivljene, dok je trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru određen sukladno Rješenju o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine‟ broj 55/11., 58/11., 100/12., 110/14. i 45/16.), a u presudi je iznos troškova izražen u eurima sukladno članku 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023.

8. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu 24. ožujka 2025.

Zapisničar

Sudac

Sanja Vidović, v.r.

Kornelija Adamec

Dostavna naredba:

1. Okrivljenoj ŽG, [adresa],

2. Branitelju Danijel Papak, Zagreb, Boškovićeva ulica 13A,

3. Tužitelju II. Postaja prometne policije Zagreb,

4. Pismohrana.