REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1776/2022-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja LB iz [adresa], L [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Pleš, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Ester, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Marka Pleš, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, 24. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu Klasa: ZGH-11-22-1444 Ur. broj: 01-10-01-22-01 od 30.06.2022. godine kojom je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužitelju LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor rukovoditelja Sektora sklopljen na neodređeno vrijeme dana 14. siječnja 2020. godine, temeljem kojeg je funkcija rukovoditelja Sektora utvrđena u trajanju mandatnog razdoblja u trajanju od 4 godine, da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja natrag na posao, na radno mjesto „Rukovoditelj Sektora za komercijalne poslove“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka uvećane za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove od 500,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je radio kod tuženika u tuženikovoj Podružnici „Čistoća" na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 14.1.2020. na radnom mjestu rukovoditelj Sektora za komercijalne poslove na mandatno razdoblje u trajanju od 4 godine koji mu je tuženik otkazao Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 30.6.2022. Tužitelj je protiv odluke o otkazu u otvorenom zakonskom roku predao tuženiku zahtjev za zaštitu prava na koji tuženik nije odgovorio. Navodi da je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu nezakonita i nedopuštena, a njoj je prethodio postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika iz članka 127. Zakona o radu kojeg je tuženik proveo na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Navodi da nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužitelj obavljao, oni se i dalje obavljaju, te ne postoje gospodarski ni organizacijski razlozi koji su doveli do prestanka potrebe za njegovim radom. Tužitelj radi u tuženikovoj podružnici "Čistoća" u kojoj se nisu mijenjali gospodarski razlozi u smislu sadržaja i opsega poslovanja te Podružnica u posljednje dvije godine ima kontinuirani rast prihoda. Navodi da obrazloženjem o centralizaciji „korporativnih servisa“ tuženik samo nastoji opravdati razloge za predmetni otkaz, ali zanemaruje činjenicu da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu; opravdan razlog je prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla. Ovakvo pravno shvaćanje potvrđuje Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama posl. broj: U-lll-162/2016 i U-III-2542/2019. U ovom konkretnom slučaju nova organizacijska promjena koju tuženik želi uvesti ne dovodi do prestanka poslova koje je tužitelj obavljao, jer „seljenje“ određenog radnog mjesta iz jedne organizacijske jedince u drugu organizacijsku jedinicu ili ukidanje određenog radnog mjesta ne znači automatski da je prestala potreba obavljanja tog posla ili smanjenje njegovog obima. Tuženik navodi da je u cilju provedbe centralizacije „korporativnih servisa“ dana 13.05.2022. donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Međutim, navedeni interni akti kojima se provode organizacijske promjene nikada nisu stupili na snagu, jer ih tuženik nije objavio na svojim oglasnim pločama i nije ih učinio dostupnim svim radnicima, pa je stoga svako pozivanje tuženika na navedene interne akte nezakonito. Čak i da su navedeni interni akti stupili na snagu, isti nisu zaživjeli u praksi, to jest tuženik se ne pridržava navedenih internih akata, jer radnici koji nisu proglašeni viškom i ostali su u radnom odnosu kod tuženika i nadalje rade isti posao, na isti način, na istom radnom mjestu i po istim ugovorima o radu koje su imali prije nego li je tuženik donio navedene interne akte. Razvidno je da do trenutka donošenja sporne Odluke o otkazu ugovora o radu od 26.05.2022. tuženik nije proveo poslovne organizacijske promjene kroz odgovarajuće izmjene akata, odnosno nije donio i objavio Pravilnik o radu kojim je određena nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta sukladno odredbi članka 26. stavka 1. Zakona o radu. Ističe da je netransparentan način na koji je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu. Naime, tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo razvidan potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, kao i uvjeti za zapošljavanje, poput stručne spreme, godina iskustva, posebnih uvjeta i sl. Da je poslodavac postupio na nezakonit način razvidno ukazuje i činjenica da prilikom donošenja odluke o otkazu nije poštovao odredbu članak 115. stavak 2. Zakona o radu koja kogentno određuje da: „pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti o obvezama uzdržavanja koje terete radnika". Tuženik, isto tako, ničim ne dokazuje da je tužitelju ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto na poslovima u tzv. „operacijama“, niti je tužitelj odbio ponudu tuženika za sklapanje novih ugovora o radu. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom predlaže utvrditi da je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.5.2022. nezakonita i nedopuštena, da tužitelju nije prestao radni odnos te naložiti tuženiku vratiti tužitelja na rad, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Tuženik zamjećuje da tužitelj u tužbi iznosi nove razloge za nezakonitost otkaza, u odnosu na one koje je iznio u Zahtjevu za zaštitu prava, i koji su dostavljeni tuženiku te smatra da se ti razlozi tužbe (koji nisu istaknuti u Zahtjevu za zaštitu prava) ne mogu uzeti u obzir, budući da je tužitelj u sudskom postupku osporavanja otkaza vezan upravo onim razlozima koje je naveo u Zahtjevu za zaštitu prava. Ističe da je postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika zakonit koji je tuženik započeo savjetovanjem sukladno odredbi čl. 127. Zakona o radu, savjetovanje je započelo 30.12.2021. i trajalo sve do 6.4.2022. Savjetovanje je okončano dostavljanjem završnog očitovanja svim sindikatima koji djeluju kod tuženika te dostavljanjem obavijesti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, sukladno odredbi čl. 127. st. 5. Zakona o radu. Tijekom prethodno navedenog savjetovanja detaljno su obrazloženi i gospodarski i organizacijski razlozi za nastanak kolektivnog viška radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima su dostavljeni doslovno svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja. Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode i mogu se sumirati kako slijedi:

1.) Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, (prekobrojni izvršitelji),

2.) Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih.

Tužitelju je prvenstveno otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 2.), tj. zbog promjene organizacije – u vidu ukidanja radna mjesta (za kojima je prestala potreba) i ukidanja organizacijskih jedinica gdje su ista bila. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, i koja je povezana s razlogom otkazivanja ugovora o radu tužitelju, tuženik obrazlaže da je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, 10 općih poslova, 10 ljudskih resursa, 10 org. jedinica za odnose s javnošću, 10 org. jedinica nabave, 10. org. jedinica za komercijalne poslove, itd. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Tako su se i tzv. „komercijalni poslovi“ tj. poslovi tužitelja iz organizacijske jedinice u kojoj je radio (Služba za komercijalne poslove Podružnice Čistoća; koja je prije 2021. bila nazvana Sektor za komercijalne poslove) također centralizirali u jednu temeljnu organizacijsku jedinicu – Korporativni servisi, i to većinom u „Sektor naplate“ te dijelom u „Sektor za odnose s korisnicima“ te „Sektor za opće poslove“. Naime, tužitelj je rukovodio Službom komercijalnih poslova u kojoj su se nalazili:

Odjel prodaje, Odjel zaduženja i naplate, Odjel reklamacija te Odjel za ophodnju, koji su obavljali poslove iz svojeg djelokruga. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini, te je u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova u svakoj od Podružnica. To je učinjeno Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022. Nadalje, Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar samo jedne organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo. Tako su se poslovi prodaje, zaduženja i naplate citiranim Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. centralizirali na jednom mjestu u Sektoru naplate, dok su se poslovi reklamacija centralizirali u Sektoru za odnose sa korisnicima, a poslovi ophodnje dijelom u Sektor općih poslova te dijelom u stručne službe same Podružnice. Tužitelju je stoga otkazan ugovor o radu iz razloga što je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je bilo sistematizirano njegovo radno mjesto („Služba za komercijalne poslove“) te njegovo radno mjesto, jer za istim nema potrebe kao niti za poslovima koje je tužitelj obavljao. Kako je riječ o ukidanju radnog mjesta zbog toga što poslovi istog – više ne postoje, to nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, pa stoga u konkretnom slučaju tužitelja nema niti potrebe za primjenom kriterija odabira radnika kojem će se otkazati ugovor o radu a kojem ne. Po provedenom postupku Kolektivnog viška radnika (26.05.2022.) stupile su na snagu organizacijske promjene (svi akti), pa tako i centralizacija „komercijalnih“ poslova te prestanak obavljanja poslova radnog mjesta tužitelja u Podružnici Čistoća, te je nakon toga tužitelju otkazan ugovor o radu, a nakon provedenog savjetovanja namjeravane odluke o otkazu ugovora o radu tužitelju. Dakle, sve organizacijske promjene su stupile na snagu prije što je tužitelju otkazan ugovor o radu, pa je navod tužitelja da prije otkaza nisu provedene promjene – promašen. Nadalje, svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužitelju, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Tužitelju je dana 23.2.2022. tuženik uručio popis s ponudom slobodnih radnih mjesta u operacijama, no, tužitelj nije bio zainteresiran niti za jedno. Uslijed navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je saslušao svjedoke KB, LBV, ZB, SB i tužitelja kao stranku.

Odbijeni su kao suvišni prijedlozi tužitelja za saslušanjem svjedoka DB i ŠB, oboje iz sindikata koji djeluju kod tuženika, jer su na okolnost postupka otkazivanja saslušane KB i LBV. Odbijen je kao suvišan i prijedlog tuženika za saslušanjem GB jer su na okolnosti obavljanja poslova tužitelja i prestanka potrebe za njegovim radom saslušani svi ostali svjedoci i sam tužitelj.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je tuženikova Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.5.2022. nedopuštena i nezakonita, te da temeljem iste radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao, kao i zahtjev za vraćanje na rad.

6. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužitelj radio kod tuženika osnovom Ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu Rukovoditelj Sektora za komercijalne poslove u tuženikovoj podružnici Čistoća, da je tuženik donio Odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga 26.05.2022., da je tužitelj u prekluzivnom roku podnio zahtjev za zaštitu prava, na koji tuženik nije odgovorio, te da je tužba podnesena u zakonskom roku. Nije sporno da je tuženik u vezi otkaza tužitelju proveo savjetovanje sa sindikatima koji djeluju kod tuženika te da sindikati nisu istaknuli primjedbe ni prijedloge.

7. Sporna je zakonitost postupka utvrđivanja kolektivnog viška radnika, postojanje gospodarskih i organizacijskih razloga za otkaz, odnosno zakonitost i dopuštenost Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

8. Uvidom u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.5.2022. utvrđeno je da je tužitelju otkazan ugovor o radu od 14.1.2020. zbog gospodarskih i organizacijskih razloga, određen mu je otkazni rok i pravo na otpremninu. U obrazloženju Odluke navodi se kako je 30.12.2021. započet postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima vezano uz utvrđeni Kolektivni višak radnika, postupak savjetovanja da je trajao do 8.4.2022., a nakon tog postupka i dalje postoji potreba za otkazivanjem radnicima, među kojima i tužitelju. Razlozi prestanka potrebe za radom tužitelja leže u centralizaciji tzv. "korporativnih funkcija" odnosno "korporativnih servisa" te ukidanju nepotrebnih (suvišnih) organizacijskih jedinica i hijerarhijskih razina, odnosno radnih mjesta izvan grupe složenosti poslova koja se u cijelosti ukidaju jer za njima i takvi poslovima nema potrebe. Navodi se da je 13.5.2022. tuženik donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu i to Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji "Korporativnih servisa" Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Navodi se da je tužitelj obavljao poslove radnog mjesta Rukovoditelj Sektora za komercijalne poslove, vrednovanog koeficijentom složenosti poslova izvan grupe složenosti u Podružnici Čistoća. Citiranim aktima poslodavca u cijelosti je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radio tužitelj te je u cijelosti ukinuto i obavljanje tih poslova, kao i radno mjesto za obavljanje poslova za koje tužitelj ima sklopljen ugovor o radu, jer za tim radnim mjestom i tim poslovima nema potrebe. Riječ je o prvenstveno administrativnim poslovima koji u biti predstavljaju dodatan servis upravljačkim strukturama koji nije potreban budući se isti treba odvijati isključivo unutar stručnih organizacijskih jedinica "korporativnih funkcija". Kako se ne radi o smanjivanju broja izvršitelja, nema primjene kriterija odabira viška i usporednih radnika. Navodi se da je poslodavac svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovor o radu ponudio zapošljavanje u tzv. "operacijama" (ukupno 113 mjesta za 280 izvršitelja), njih 135 je prihvatilo ponudu, a ne i tužitelj. Navodi se da je prije otkazivanja proveden postupak savjetovanja sa sindikatima koji je okončan 12.5.2022. U odnosu na tužitelja sindikati nisu istaknuli primjedbe ni prijedloge.

9. Člankom 115. st. 1. podstavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR) propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog u slučaju da prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. Odredbom čl. 115. st. 2. ZR propisano je da poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Nadalje, čl. 135. st. 3. ZR propisano je da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

10. Člankom 127. st. 1. ZR propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca (stavak 2.). Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika (stavak 3.) Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika (stavak 4.). O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno (stavak 5.) Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga članka (stavak 6.) Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom (stavak 7.). Sukladno čl. 153. st. 3. ZR ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća.

11. Svjedokinja KB, predsjednica sindikata Čistoće Zagreb, je iskazala da je poslodavac uredno proveo postupak kolektivnog viška radnika, uredno se savjetovao sa sindikatom Čistoće Zagreb te sa svim reprezentativnim sindikatima vezano uz akte i vezano za pojedinačne odluke o otkazu, bili su održani radni sastanci sa poslodavcem i predstavnicima sindikata i sve je provedeno sukladno propisima. Poslodavac je prezentirao da je višak radnika utvrđen prema zakonskim kriterijima i to razmatrane su godine staža, broj uzdržavanih članova obitelji, status ratnog vojnog invalida i godine života. Poslodavac je bio taj koji je određivao koliko će radnika ostati i na kojem radnom mjestu, to nije bio predmet savjetovanja sa sindikatom. Radnici su razvrstavani u pojedine grupe radnika prema radnom mjestu u kojem su radili. Tužitelj je radio u Podružnici Čistoća kao direktor Sektora za komercijalne poslove. Donesena je nova sistematizacija radnih mjesta po podružnicama i Dodatak Kolektivnog ugovora. Poslodavac se držao donesenog popisa viška radnika i tim radnicima je ugovor o radu otkazao. Sindikat je tražio od poslodavca da od kolektivnog viška izuzme radnike sa najnižim koeficijentom te radnike gdje je više članova domaćinstva zaposleno kod poslodavca da ne dobiju otkaz ukoliko jedan od članova prihvati otpremninu i poslodavac je uvažio navede prijedloge sindikata. To je sve bilo usmeno dogovoreno na radnim sastancima. Tuženik je donio akte o reorganizaciji u svibnju 2023. i povodom toga je proveo savjetovanje sa sindikatima. HZZ nije imao prigovora na postupak kolektivnog viška. U Sektoru za komercijalne poslove obavljali su se poslovi nabave, prodaje, naplate. Ti poslovi se i dalje obavljaju kod tuženika, ali sada u korporativnim servisima, nije joj poznat naziv organizacijske jedinice. Ne zna na koji način je poslodavac razvrstavao radnike u pojedine funkcionalne grupe poslova. Sindikati se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku s pravima i obvezama radničkog vijeća. Radna mjesta s koeficijentom 4,2 i više jesu predmet Dodatka Kolektivnom ugovoru, Odlukom se donose koeficijenti za ta radna mjesta i nazivi. Tuženik je nudio radna mjesta u operacijama radnicima koji su utvrđeni viškom.

12. Svjedokinja LBV je iskazala da je zaposlena kod tuženika od 2009. i trenutno radi kao direktor Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, a prije reorganizacije je bila direktorica službe za upravljanje ljudskim resursima. Sudjelovala je u kompletnom procesu utvrđivanja viška radnika. Navodi da je tuženik krajem 2021. pokrenuo postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika, a u svibnju 2022. su doneseni novi pravilnici kojima je utvrđena nova organizacijska struktura. Tim organizacijskim promjenama promijenjeni su pravilnici o organizaciji i odluka o koeficijentima složenosti poslova za radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Tuženik je proveo savjetovanje sa sindikalnim partnerima, sa svih 21 sindikatom koji je u to vrijeme djelovao kod Zagrebačkog holdinga glede odluke o kolektivnom višku radnika, proveo je i savjetovanje oko reorganizacije i oko pojedinačnih odluka o otkazu. Tužitelj je bio zaposlen na radnom mjestu direktora Sektora za komercijalu u Podružnici Čistoća, a radilo se o radnom mjestu rukovodećeg karaktera za kojeg je koeficijent složenosti poslova bio utvrđen izvan grupe složenosti poslova i ta organizacijska jedinica i to radno mjesto su ukinuti organizacijskim promjenama od 26.05.2022. pa je slijedom navedenog tužitelju otkazan ugovor o radu. Poslovi koji su se obavljali unutar tog Sektora su centralizirani u korporativnim servisima. Radničko vijeće kod tuženika nije bilo ustrojeno, a sindikati nisu poslodavcu dostavili pisani sporazum koji od njih ima prava i obaveze radničkog vijeća pa je poslodavac smatrao da je fer i korektno da se savjetuje sa svim sindikatima koji imaju članove kod poslodavca. Radna mjesta izvan grupe složenosti poslova nisu sastavni dio kolektivnog ugovora, a u kolektivnom ugovoru su radna mjesta do koeficijenta 4,2. Unutar Sektora za komercijalne poslove u Podružnici Čistoća obavljali su se poslovi naplate, zaduženja, prodaje. Ti poslovi se obavljaju i dalje, ali sada u korporativnim servisima. Po reorganizaciji iz 2022. ti poslovi su se obavljali u dva sektora i to Sektoru za odnose s korisnicima i Sektoru za marketing i prodaju, a sada je to jedinstveni Sektor za marketing, prodaju i odnose s korisnicima od ožujka 2023. Rukovoditelj tog Sektora je FB. Tužitelj je imao ugovor o radu na neodređeno vrijeme, u takvom tipskom ugovoru obično je bilo utvrđeno da ukoliko radnik bude opozvan s funkcije ili da ostavku na funkciju ili za slučaj isteka mandata da poslodavac radniku može ponuditi sklapanje ugovora o radu za poslove koji su odgovarajući njegovom znanju, stručnoj spremi i kompetencijama te iskustvu. Opis poslova sadašnjeg rukovoditelja Sektor za marketing, prodaju i odnose s korisnicima je propisan Pravilnikom o organizacijski Zagrebačkog holdinga korporativnih servisa koji je Pravilnik donesen u ožujku 2023., a prethodni Pravilnik nije imao opise poslova pojedinih radnih mjesta, već opise djelokruga organizacijskih jedinica. U Podružnici Čistoća ne obavljaju se poslovi nabave, ti poslovi se sada obavljaju u Sektoru nabave u korporativnim servisima, a zahtjev korisnika koji rade u podružnici Čistoća za nabavu materijala i ostalog ne smatra se poslovima nabave. Poslovi naplate su se centralizirali 2022., a do tada su se poslovi naplate obavljali u svakoj podružnici samo za tu podružnicu, a nakon centralizacije tj. nakon svibnja 2022. su se poslovi centralizirali na način da se obavljaju na jednom mjestu unutar korporativnih servisa za cijeli Zagrebački holding. Postupak prisilne naplate je također centraliziran, a ti poslovi se obavljaju u Sektoru za pravne poslove, s time da se ti poslovi obavljaju na više lokacija, pa tako i na adresi poslodavca u Držićevoj na kojoj između ostalog, posluje i Podružnica Autobusni kolodvor, ali ne unutar podružnice. Poslovi nabave su također centralizirani, obavljaju se na jednom mjestu, a prije su se obavljali po podružnicama. Poslovi naplate se obavljaju na dvije ili tri lokacije.

13. Svjedokinja ZB je iskazala da radi na radnom mjestu specijalist u Podružnici Čistoća u Zagrebačkom holdingu, te je član sindikata Novog sindikata. Tužitelj joj je bio nadređen kao direktor Sektora komercijale u Podružnici Čistoća. U Sektoru komercijale radili su se poslovi prodaje, naplate, zaduženja, reklamacija. Ti poslovi se i dalje obavljaju u jednakom opsegu, čak i u većem opsegu, obavljaju ih isti ljudi koji su ih i obavljali u istim programima, a jedina je razlika što su ti ljudi na drugim lokacijama i dobili su druge nazive radnih mjesta. Koliko zna ta organizacijska jedinica u kojoj se ti poslovi sada obavljaju se zove Sektor ili Služba za marketing, prodaju i naplatu, ali ne u sastavu Čistoća nego u korporativnim servisima. Na rukovodećoj funkciji te organizacijske jedinice je FB. Prije reorganizacije na snazi je bila sistematizacija radnih mjesta iz 2011. po kojoj je sve bilo sistematizirano, vrsta stručne spreme, koeficijenti, plan kadrova i dr., a nakon toga u vrijeme kada je poslodavac davao otkaze nije bilo nove sistematizacije radnih mjesta te su organizacijske promjene rađene bez ikakvog smisla. Za sebe navodi da je bila rukovoditeljica Službe prodaje i naplate po staroj reorganizaciji, a novi ugovor o radu je sklopila 1.12.2023. za radno mjesto specijalist u Čistoći. Poznato joj je da je tužitelj imao koeficijent složenosti iznad 4,2 te su mu mogli mijenjati plaću bez savjetovanja sa sindikatima. Navodi da su kriteriji bodovanja radnika i razvrstavanja u pojedine grupe bili nejasni.

14. Svjedok SB je iskazao da je zaposlen kod tuženika od 15.11.2021. na radnom mjestu voditelj podružnice Čistoća. Bio je nadređen tužitelju koji je radio kao rukovoditelj sektora za komercijalne poslove. Organizacijskim promjenama kod tuženika ukinuti su po podružnicama tuženika sektori koji su se bavili uglavnom općim i administrativnim poslovima poput pravnih poslova, financija, kontrolinga, komercijalnih poslova, marketinga, upravljanja ljudskim resursima i poslova upravljanja skladišnog poslovanja i ti poslovi se objedinjeno za sve podružnice obavljaju u korporativnim servisima. Svrha tih organizacijskih promjena je bila da se podružnice bave isključivo poslovima koji se odnose na temeljne djelatnosti podružnice. Konkretno, u podružnici Čistoća tim organizacijskim promjenama su ostale 4 službe i to služba sakupljanja otpada, služba održavanja javnih površina, služba obrade otpada i služba za komunalnu logistiku i održavanje vozila, strojeva i opreme. Tužiteljevo radno mjesto je ukinuto, a poslovi koje je radio se obavljaju u korporativnim servisima. Pod sektor komercijalnih poslova u podružnici Čistoća su bili ugovaranje i praćenje ugovora sa poslovnim korisnicima i naplata potraživanja. Jedna od svrha organizacijskih promjena je bila i da se smanji broj administrativnih radnika i poveća broj operativnih radnika koji su bili u manjku.

15. Tužitelj je iskazao da se zaposlio kod tuženika 01.07.2016. s time da je od 01.02.2019. bio zaposlen na radnom mjestu direktor sektora za komercijalne poslove u podružnici Čistoća. U tom sektoru tada je bilo zaposleno oko stotinjak radnika. Sektor se sastojao od prodaje, nabave, naplate i zaduženja. Navodi da je svake godine imao uspješne prodajne rezultate. Poslodavac mu nije ponudio drugo radno mjesto. Voditelj podružnice SB ga nikada nije htio primiti na razgovor prije otkazivanja. Poslodavac mu nikada nije ponudio pisani prijedlog novog ugovora o radu. Poslovi koje je tužitelj radio obavljaju se i danas u novoosnovanoj organizacijskoj jedinici korporativni servisi, a nije mu jasno zašto njega nisu pozvali da tamo radi. U sklopu svog radnog mjesta radio je svakodnevne koordinacije sa voditeljima 4 službi koje su bile u sektoru, rješavanje svakodnevnih problema. Kao direktor sektora operativno nije radio poslove naplate, prodaje, nabave i zaduženja. Popis slobodnih radnih mjesta kružio je po podružnici i on ga je vidio, u njemu nije bilo niti jednog radnog mjesta kojem tužitelj odgovara sa svojom strukom.

16. Sud je prihvatio iskaze svih svjedoka i tužitelja jer su činjenično identični, a razlika postoji tek u subjektivnom dojmu pojedinog događaja, pa se može zaključiti da su u bitnome suglasni, jer jednako iskazuju o relevantnim okolnostima.

17. Da je tuženik proveo zakonit postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika te da se savjetovao sa sindikatima vezano uz donošenje internih akata reorganizacije i pojedinačnih odluka o otkazu utvrđeno je iz iskaza KB, predsjednice Sindikata Čistoće Zagreb i iskaza LBV, direktorice Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima.

18. Iz iskaza svjedokinje LBV utvrđeno je da je tuženik krajem 2021. pokrenuo postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika, u svibnju 2022. su doneseni novi pravilnici kojima je utvrđena nova organizacijska struktura. Tim organizacijskim promjenama promijenjeni su Pravilnici o organizaciji i Odluka o koeficijentima složenosti poslova za radna mjesta izvan grupe složenosti poslova, a tužitelj je radio na radnom mjestu rukovoditelj Sektora za komercijalne poslove u Podružnici Čistoća koje radno mjesto je izvan grupe složenosti poslova.

19. Da je tuženik proveo centralizaciju poslova na način da je ukinuo suvišne organizacijske jedinice po podružnicama pa tako i organizacijsku jedinicu Sektor za komercijalne poslove u kojoj je radio tužitelj, te da je ukinuo radno mjesto tužitelja, utvrđeno je iz iskaza PB i SB, a to je utvrđeno i uvidom u Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.

20. Da su postojali gospodarski i organizacijski razlozi za kolektivni višak radnika te otkaz tužitelju utvrđeno je i uvidom u Pravilnik o organizaciji Korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. iz kojeg je vidljivo da je cilj organizacijskih promjena optimizacija poslovnih procesa na način da se vrši potpuna centralizacija aktivnosti/poslova podrške/ potpore odnosno svih funkcionalnih grupa poslova koje spadaju u Korporativne servise (Korporativne funkcije) i to na način da se unutar samo jedne funkcionalne organizacijske jedinice podrške/potpore obavlja jedna funkcionalna grupa poslova.

21. Nije sporno da se poslovi koje je obavljao tužitelj nisu prestali obavljati, ali ta okolnost ne čini Odluku o otkazu ugovora o radu nedopuštenom. Ovo stoga jer je organizacijska jedinica u kojoj je radio tužitelj ukinuta, radno mjesto tužitelja je ukinuto, a poslovi koje je obavljao tužitelj su preraspoređeni na više radnika u Korporativne servise gdje se obavljaju na više lokacija no centralizirano za cijelo Društvo.

22. Naime, nije sporno da su se u Podružnici Čistoća prije reorganizacije obavljali poslovi naplate, nabave i prisilne naplate, a da se ti poslovi obavljaju i dalje ali ne unutar Podružnice Čistoća već sada u korporativnim servisima za cijeli Zagrebački holding na više lokacija no centralizirano za cijelo Društvo, utvrđeno je iz iskaza LBV, SB i ZB.

23. Nije sporno da je tužitelj bio jedini izvršitelj radnog mjesta direktor (rukovoditelj) sektora za komercijalne poslove u podružnici Čistoća. Stoga, suprotno navodima tužitelja, tuženik nije imao obvezu vršiti uspoređivanje radnika po kriterijima iz čl. 115. st. 2. ZR.

Dakle, promašeni su navodi tužitelja u pogledu svrstavanja u „funkcionalne grupe“ te primjene kriterija odabira kod radnika kojima se otkazuje ugovor o radu, jer se uopće ne radi o otkazu ugovora o radu po toj osnovi, već o ukidanju organizacijske jedinice koja više ne postoji i prestanku obavljanja poslova.

24. Nije osnovan ni navod tužitelja da mu tuženik nije ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto na poslovima u tzv. „operacijama“, jer je i sam tužitelj u iskazu naveo kako je vidio popis slobodnih radnih mjesta no da mu ni jedno radno mjesto nije odgovaralo po kvalifikacijama. Osim toga, važećim Zakonom o radu više nije više propisano da je poslovno uvjetovani otkaz dopušten samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima odnosno ako ga ne može obrazovati ili osposobiti na rad na nekim drugim poslovima.

25. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnikom o organizaciji Korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnikom o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom o Zagrebačkom holdingu d.o.o. od 13.5.2022. ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužitelj radio i poslovi koje je obavljao, a također je ukinuto i radno mjesto direktor (rukovoditelj) sektora za komercijalne poslove na kojem je bio zaposlen tužitelj.

26. Autonomno je pravo poslodavca proces rada organizirati na najoptimalniji način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata, u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna i u okviru koje organizacijske jedinice. Nastavno na navedeno, poslodavac zbog gospodarskih i organizacijskih razloga ima pravo i ukinuti postojeće organizacijske jedinice i postojeća radna mjesta te poslove tog radnog mjesta prerasporediti na druga radna mjesta, a što je tuženik učinio donošenjem citiranih Pravilnika.

27. Ukidanje radnog mjesta koje se u organizaciji procesa poslovanja pokaže suvišnim opravdani je organizacijski razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

28. Poslodavac je samostalan i autonoman u organizaciji rada i u ustroju radnih mjesta te ZR daje samo okvirne granice u kojima se poslodavac i radnik trebaju kretati u uređivanju radnog odnosa. Ovlaštenje je poslodavca da ustroji radna mjesta, a što je tuženik učinio donošenjem citiranih Pravilnika, a sud u radnom sporu nije ovlašten ocjenjivati zakonitost pravilnika koji je donio poslodavac, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik nisu, kao ovlaštena tijela, zahtijevali oglašavanje pravilnika nevažećim (VSRH, Revr-721/05 od 25.07.2007. i Revr-195/07 od 04.04.2007.).

29. Slijedom svega navedenog, u provedenom dokaznom postupku je nedvojbeno utvrđeno kako je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju u cijelosti zakonita i dopuštena, stoga je tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje nedopuštenosti iste trebalo u cijelosti odbiti. S obzirom da je odluka o otkazu dopuštena, nije osnovan zahtjev tužitelja za vraćanjem na rad.

30. Preostali navodi stranaka koji nisu bili od utjecaja na zakonitost odluke o otkazu nisu posebno cijenjeni.

31. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. S obzirom da je tužitelj izgubio parnicu, dužan je, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP, tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka. Tuženiku je, u smislu odredbe čl. 155. ZPP, a prema Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) priznat trošak jednokratne nagrade za zastupanje u iznosu od 400,00 eura (Tbr. 7.2 i Tbr. 52.4) uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) pa trošak tuženika sveukupno iznosi 500,00 eura.

32. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 24. ožujka 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku