Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-401/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kojeg zastupa punomoćnica Senka Fazlić, odvjetnica u Zagrebu, Radnička cesta 41, protiv protivnice osiguranja KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Saša Brođanac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Jukić & Partneri j.t.d., Zagreb, Čalogovićeva 1, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3834/2024-2 od 4. studenog 2024., 24. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protivnice osiguranja KS, kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3834/2024-2 od 4. studenog 2024., izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24).

II. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadom žalbenog troška.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Joze Rotima iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-19431/1015. od 17. studenog 2015. te na temelju zadužnice poslovni broj OV-6206/2012 od 19. rujna 2012., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 24.994,85 eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnice osiguranja (upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, kuća u [adresa], nadstrešnica i spremište), s time da je istim rješenjem trošak predlagatelja osiguranja određen u iznosu od 835,70 eura.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnica osiguranja iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a koji se ima primijeniti u ovoj pravnoj stvari na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 ,114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno, uputiti ju u parnicu. Postavlja ujedno i zahtjev za naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćnici odvjetnici u iznosu od 500,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 125,00 eura te troška za sudsku pristojbu za žalbu u iznosu od 148,20 eura.

3. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.

4. Prilikom ispitivanja predmetnog rješenja i postupka koji mu je prethodio, nije utvrđeno da je počinjena neka od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 381. ZPP-a.

5. Također, pobijanim rješenjem nije ostvaren niti jedan od žalbenih razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a.

6. Konačno, u pobijanom rješenju nije došlo niti do pogrešne primjene materijalnog prava jer je istim određeno osiguranje sukladno podnesenom prijedlogu za osiguranje i u okviru sadržaja navedene ovršne isprave.

7. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja osiguranja od 30. listopada 2024. za određivanjem osiguranja u odnosu na dvije dospjele novčane tražbine predlagatelja osiguranja (koje je predlagatelj osiguranja stekao ustupom od PBZ CARD d.o.o. i Zagrebačke banke d.d.) u ukupnom iznosu od 24.994,85 eura, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, i to na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Joze Rotima iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-19431/1015. od 17. studenog 2015. u iznosu glavnice od 17.831,75 eura (ranije 134.353,33 kuna), te na temelju zadužnice poslovni broj OV-6206/2012 od 19. rujna 2012. u iznosu glavnice od 7.163,10 eura (kako to proizlazi iz izvatka iz poslovnih knjiga predlagatelja osiguranja od 25. listopada 2024.), prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini vlasništvo protivnice osiguranja.

8. Iz sadržaja prijedloga za osiguranje proizlazi da je predlagatelj osiguranja predložio donošenje rješenja o osiguranju uz tvrdnju da protivnica osiguranja nije ispunila obje dospjele tražbine (svoju obvezu iz pravomoćnog rješenja o ovsi poslovni broj Ovrv-19431/1015. od 17. studenog 2015. koju je imala spram tadašnjeg ovrhovoditelja PBZ CARD d.o.o. te svoju obvezu u pogledu koje je izdana predmetna zadužnica tadašnjem vjerovniku Zagrebačkoj banci d.d.), što potvrđuje dostavljanjem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Joze Rotima iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-19431/1015. od 17. studenog 2015. s klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti te dostavljanjem potpisane zadužnice na kojoj je ovjeren potpis protivnice osiguranja kod javnog bilježnika 19. rujna 2012., uz koju zadužnicu je priložen i izvadak iz poslovnih knjiga predlagatelja osiguranja od 25. listopada 2024.

9. Protivnica osiguranja žalbenim navodima ne spori postojanje obje ovršne isprave, već tvrdi da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za donošenje pobijanog rješenja, pozivajući se na narušenu pravičnu ravnotežu iz čl. 80.b OZ-a, jer da je vrijednost obje tražbine u zbroju nesrazmjerno manja od vrijednosti njezine nekretnine, upirući i na nejasan iznos tražbine koji se odnosi na rješenje o ovrsi, osporavajući i aktivnu legitimaciju predlagatelja osiguranja, uz tvrdnju da iz dostavljene dokumentacije nije razvidno da su na predlagatelja osiguranja prenesene obje tražbine koje se odnose na ugovorni odnos između PBZ CARD d.o.o. i Zagrebačke banke d.d., s jedne strane kao vjerovnika i protivnice osiguranja, s druge strane kao dužnika, pri tome se pozivajući i na zastaru tražbine o kojoj je odlučeno na temelju zadužnice, ističući i prigovor prava na dom.

10. Izneseni žalbeni navodi žaliteljice su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava, jer su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini vlasništvo protivnice osiguranja, a koje pretpostavke su propisane odredbom čl. 296. OZ-a, kojom je određeno da se na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

11. Naime, učinak uknjižbe i zabilježbe uređen je odredom čl. 298. OZ-a, koja propisuje da uknjižba založnoga prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (st. 1.). Prema čl. 298. st. 2. OZ-a, u slučaju iz stavka 1. toga članka ovrha na nekretnini odredit će se protiv osobe koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovršne isprave na temelju koje je u zemljišnu knjigu upisano založno pravo i zabilježba ovršivosti te izvatka iz zemljišne knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa založnoga prava i zabilježbe ovršivosti.

12. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja raspolaže dvjema ovršnim ispravama na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje, što protivnica osiguranja žalbenim navodima niti ne spori.

13. Isto tako, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 7 spisa), slijedi da je protivnica osiguranja vlasnica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] (u naravi dvorište, kuća u [adresa], nadstrešnica i spremište), što po žalbi žaliteljice također nije sporno.

14. Neosnovani su i bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja žalbeni navodi protivnice osiguranja kojima upire na to da zasnivanje založnog prava ne bi bilo dopušteno sukladno odredbi čl. 80.b OZ-a.

15. Naime, odredba čl. 290. OZ-a, a koja je u ovom predmetu mjerodavna s obzirom na vrijeme pokretanja postupka, glasi:

(1) Na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

(2) Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe ovog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b ovog Zakona.

(3) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos glavnice od 5.300,00 eura bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima.

16. Dakle, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, u konkretnom slučaju je dopušteno zasnivanje založnog prava radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja i to neovisno o iznosu glavnice radi čijeg se osiguranja predlaže zasnivanje založnog prava, jer je citiranom odredbom u st. 2. izričito propisano da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe OZ-a o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz čl. 80.b toga Zakona (koja uređuje posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini), pa su u tom kontekstu neosnovani i prigovori žaliteljice kojima upire narušenu pravičnu ravnotežu iz čl. 80.b OZ-a, pri čemu je ovdje za ukazati i na odredbu čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14), iz koje proizlazi svrha založnog prava, kojom odredbom je propisano da založno pravo ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da svoju tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari.

17. Što se tiče opsega osiguranja, valja reći kako u skladu s načelom dispozicije sud određuje ovrhu (osiguranje), onim sredstvima i na onim predmetima koji su navedeni u prijedlogu (čl. 5. st. 1. OZ-a), pa u takvim činjeničnim i pravnim okolnostima u kojima je predmetno rješenje doneseno u skladu s načelom dispozicije, suprotno žalbenim navodima žaliteljice, nije narušeno niti načelo razmjernosti (na koje se žaliteljica žalbenim navodima sadržajno poziva).

18. Imajući u vidu da se radi o postupku osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, a ne o postupku ovrhe radi naplate tražbine prodajom nekretnine, u kojoj situaciji protivnik osiguranja ne gubi niti vlasništvo, niti posjed nekretnine, to su neosnovani navodi kojima žaliteljica sadržajno upire na povredu načela zaštite dostojanstva protivnika osiguranja predviđenog odredbom čl 6. OZ-a, kao i navodi kojima ističe prigovor prava na dom, pri čemu zaštita dostojanstva ovršenika (protivnika osiguranja) podrazumijeva upravo to da se u skladu sa zakonom zaštite njegova pravo u postupku ovrhe te da mu se u postupku osigura ravnopravan položaj, omogućavajući mu da se koristi zakonom predviđenim sredstvima.

19. U konkretnom slučaju, a imajući u vidu i druga načela ovršnog postupka (ekonomičnosti, zabrane zlouporabe procesnih ovlaštenja i dr.) te cilj i svrhu ovršnog postupka, proizlazi da određivanjem predmetnog osiguranja, ni na koji način nije došlo do povrede dostojanstva protivnice osiguranja.

20. U odnosu na žalbene navode kojima žaliteljica osporava iznos tražbine koji se odnosi na rješenje o ovrsi, kao i žalbene navode kojima žaliteljica upire na to da predlagatelj osiguranja nije ovlašten predlagati osiguranje na temelju predmetnih ovršnih isprava, ističući i prigovor zastare tražbine o kojoj je odlučeno na temelju zadužnice, valja navesti da isti sadržajno predstavljaju tzv. opozicijski prigovor u okviru žalbenih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. OZ-a, o kojima ovaj sud nije ovlašten odlučivati, budući se radi o žalbenim razlozima o kojima sukladno čl. 52. OZ-a, odlučuje prvostupanjski sud. Temeljem navedenog, valjalo je o žalbi žaliteljice odlučivati izvan navedenih žalbenih razloga (čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. OZ-a), u odnosu na koje će sud prvog stupnja u nastavku postupka žaliteljicu uputiti na parnicu radi proglašenja osiguranja nedopuštenim.

21. Slijedom svega obrazloženog, na pravilno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo u skladu s odredbom čl. 296., 297. i 298. OZ-a, kada je odlučio kao u izreci prvostupanjskog rješenja i prijedlog predlagatelja usvojio, pri čemu su svi preostali žalbeni razlozi kojima žaliteljica upire na to da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje predloženog osiguranja, pri tome se ujedno protiveći i uknjižbi založnog prava na temelju nepravoćnog rješenja o osiguranju, bez utjecaja na osnovanost predmetnog osiguranja, pa time i na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

22. Kako je prvostupanjski sud predmetno osiguranje na nekretnini u vlasništvu protivnice osiguranja odredio na temelju ovršnih isprava (pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi i zadužnici), i to u okviru njihovog sadržaja, kako nije utvrđeno postojanje žalbenih razloga na koje temeljem odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o osiguranju (izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. OZ-a) te odlučiti kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

23. Žaliteljica u žalbi određeno ne navodi žalbene razloge zbog kojih pobija odluku o troškovima postupka, pa imajući u vidu da ovaj sud u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, valjalo je potvrditi i odluku o troškovima postupka.

24. Kako protivnica osiguranja nije uspjela sa žalbom, to trošak povodom pravnog lijeka pada na njezin teret (čl. 154. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 14. st. 5. OZ-a), slijedom čega je riješeno kao u izreci pod točkom II. ovog rješenja.

25. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 24. ožujka 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža