Poslovni broj: O-1164/2024-22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU

Zaprešić, Pavla Lončara 2

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu toga suda Maji Sarić kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. NU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1943. godine, umrlog dana **.**.2023. godine, sa posljednjim prebivalištem u [adresa], N, drž. RH, dana 24. ožujka 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Ostavinski postupak poslovnog broja gornjeg se prekida te se upućuju nasljednici MU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i EU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na pokretanje parnice protiv AU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i CU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi izdvajanja iz imovine ostavitelja u ½ dijela za koji isti smatraju da je stečena njihovim radom i financiranjem.

II. MU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i EU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], dužni su pokrenuti parnicu radi utvrđenja sporne činjenice kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke, unutar roka od 30 (trideset) dana od dana dostave ovog rješenja te o istome obavijestiti ovaj sud.

III. Ako MU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i EU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u roku iz stavka II. izreke ovog rješenja, postupe po istome i pokrenu parnicu, prekid postupka trajati će do pravomoćnog okončanja parnice, a ako ne postupe po rješenju ovog suda unutar navedenog roka, postupak će se nastaviti i dovršiti bez obzira na njihov zahtjev glede kojega su upućeni u parnicu te se isti upućuju da mogu svoja prava ostvarivati u postupku na koji su upućeni.

Obrazloženje

Ovaj je sud dana 07. rujna 2023. godine, zaprimio ostavinski predmet iza pok. NU, sa posljednjim prebivalištem u [adresa].

Uvidom u spis, utvrđeno je da je vršitelj dužnosti javnog bilježnika Mirta Marijan iz [adresa] na ročištu održanom dana 21. lipnja 2023. godine, utvrdila da je ostavitelj bio jednom u braku sa pok. ĆU, da je brak prestao smrću ostaviteljeve supruge ĆU, a u njemu je rođeno četvero djece i to sinovi UU, CU i MU te kći EU, rođ. MU te da drugih potomaka, izvanbračne ili posvojene djece ostavitelj nije imao.

Obzirom da su na ročištu održanom kod v.d. javnog bilježnika Mirte Marijan iz [adresa] dana 06. rujna 2023. godine, pod poslovnim brojem gornjim, MU i EU, djeca ostavitelja izjavili da traže da njihov zakonski dio glede predmetne nekretnine – kuće, bude veći iz razloga što su za života živjeli sa ostaviteljem te da su u istu kuću izvršili znatna ulaganja u smislu da su uložili odgovarajuća sredstva radi poboljšanja kvalitete života iste, a nasljednici UU i CU, također djeca ostavitelja koja su se prihvatila nasljedstva koje im temeljem Zakona iza istog pripada, osporili su zahtjeve zakonskih nasljednika ŽU i EU, to je javni bilježnik predmet uputio ovom sudu na daljnji postupak, a obzirom na između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi nasljedno pravo – veličinu nasljednog dijela, to je sud dana 20. rujna 2023. godine pod poslovnim brojem gornjim donio rješenje kojim je uputio nasljednike AU i HU na pokretanje parnice.

Postupajući po žalbi nasljednika AU i CU, Županijski sud u Velikoj Gorici svojim je rješenjem od dana 13. ožujka 2024. godine, poslovnog broja Gž 947/2023-3 ukinuo predmetno rješenje i spis vratio na ponovni postupak uz uputu ovom sudu o daljnjem postupanju.

Shodno tome, sud je svojim rješenjem od dana 09. svibnja 2024. godine, pozvao nasljednike ŽU i EU da se izjasne za koju se vrijednost predmetna imovina ostavitelja (sporna nekretnina) njihovim doprinosom povećala, dok su s ostaviteljem živjeli u zajednici, a za koju vrijednost predlažu da se izdvoji iz ostavine ostavitelja.

Postupajući po uputi suda, nasljednici MU i EU, u svom podnesku od dana 21. svibnja 2024. godine, naveli su da je nasljednik MU samostalno započeo uređivati gornji kat kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da je prizemlje bilo podobno za stanovanje, dok se na gornjem katu nije nalazilo ništa osim golih zidova.

Nasljednik MU je naveo da je izveo sve zidarske, parketarske, keramičke i instalacijske radove u smislu da ih je financirao isključivo vlastitim financijskim sredstvima, bilo da je neke radove i osobno izvodio.

Podjednako tako, nasljednik MU da je sudjelovao i u izvođenju radova u donjem dijelu kuće gdje su živjeli roditelji, a od zajedničkih radova na kući oboje nasljednika, dakle uključujući sada i nasljednicu EU, obavljali su izradom fasade na kući, uređivanjem dvorišta (opločenjem kockama i postavljanjem ograda), te da su oboje nasljednika zajedno s roditeljima sufinancirali i priključenje vode, kanalizacije i struje.

Nadalje, da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađena je i garaža koju je potpuno izgradio nasljednik MU, a na njegovo ime kao i na ime pok. ostavitelja NU glasi i rješenje o legalizaciji Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada oznake Klasa: UP/I-361-03/14-01/29666, Ur.broj: 403-03- 2-1/0089-15-11 od 14.03.2015. godine, kojim da su rješenjem ozakonjeni kao završena stambena zgrada sa dvije etaže, prizemlje i kat, zatim završena slobodnostojeća, jednostavna zgrada kao garaža i spremiše te završena, slobodnostojeća pomoćna zgrada-spremište, roštilj i prostor za uzgoj peradi, a sve to u funkciji osnove zgrade.

Nasljednica EU da je živjela s roditeljima do 2013. godine, nakon čega odlazi živjeti u [adresa], ali da je nastavila dolaziti vikendom te aktivno sudjelovala u troškovima popravaka oko kuće, a da je nasljednik MU živio je s roditeljima zajedno sa svojom obitelji (supruga i dvoje djece) sve do smrti oba roditelja.

Nasljednici MU i EU navode da smatraju da u ostavinsku imovinu iza pok. NU ulazi 1/2 dijela nekretnina koje u naravi predstavlja obiteljska kuća sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i zemljište oko kuće, dok zahtijevaju izdvajanje iz ostavinske imovine preostalog dijela nekretnina u vidu kata i pomoćnih objekata sagrađenih na istoj čestici.

Računajući ukupan udio koji su nasljednici MU i EU stekli zajedničkim ulaganjem u imovinu koja sada glasi na pok. ostavitelja, smatraju da ih treba utvrditi suvlasnicima u odnosu na 1/2 dijela ukupne imovine, od čega bi na ime suvlasništva nasljedniku MU pripao omjer od 3/4 dijela, dok bi EU pripao suvlasnički omjer od 1/4 dijela. Preostalih 1/2 dijela nekretnina, da predstavlja ostavinsku imovinu koja pripada svim zakonskim nasljednicima u jednakim dijelovima, dakle svakom po 1/4 dijela.

Stoga predlažu ostavinskom sudu postupiti shodno uputi rješenja drugostupanjskog suda i izlaganjima nasljednika koji traže izdvajanje iz imovine pok. ostavitelja u dijelu za koji isti smatraju da je stečena njihovim radom i financiranjem.

U odgovoru na taj podnesak, nasljednici CU i UU naveli su da osporavaju da bi nasljednici MU i EU na bilo koji način doprinijeli za vrijeme života pok. ostavitelja, povećanju imovine koja predstavlja ostavinsku masu, osporavaju da bi isti s pokojnim ostaviteljem živjeli u zajednici i osporavaju da bi bili ispunjeni uvjeti za bilo kakvo izdvajanje imovine iz ostavinske mase.

Dalje su naveli da je netočno da bi nasljednik MU samostalno uredio gornji kat predmetne kuće, te izveo zidarske, parketarske, keramičke i instalacijske radove, bilo da ih je financirao, bilo da ih je osobno izvodio, osporili su da bi isti sudjelovao u izvođenju radova u donjem dijelu kuće, kao i na izradi fasade, uređivanju dvorišta, sufinanciranju i priključenu vode, kanalizacije i struje.

Dalje su naveli da je predmetna kuća izgrađena tijekom 1995./1996 godinu čiju da su izgradnju u potpunosti financirali i izvršili roditelji nasljednika, a tim više jer je ostavitelj po zanimanju bio građevinski radnik, tako da je on osobno i izvršio velik broj tih građevinskih radova, kao i da je financiranje nabave zemljišta te izgradnje i opremanje kuće vršeno isključivo od strane ostavitelja i njegove supruge koja da je to stekla vlastitom imovinom – sredstvima od prodaje zemljišta kojeg je naslijedila iza njezine pokojne majke u selu Dragalovci.

Nadalje su naveli da je druga etaža obiteljske kuće sagrađena tijekom 1999./2000. godine i da je za izgradnju gornje etaže nasljednik CU organizirao nabavu građevinskog materijala, cigle, koje da je nabavio po znatno povoljnijoj cijeni od tržišne, a da je ostatak istih financiran u potpunosti od strane pok. ostavitelja, kao i da se nasljednik MU bez izričite suglasnosti roditelja, uselio na gornju etažu kuće jer da je u vrijeme uređenja iste, bio u mlađoj životnoj dobi, jedva punoljetan i da je radio na poslovima koji su u to vrijeme bili neadekvatno plaćeni.

Što se tiče priključaka struje i vode, da su isti bili financirani od strane ostavitelja jer da su u to vrijeme nasljednici MU i EU bili maloljetni, nezaposleni te uzdržavani od strane roditelja jer su pohađali srednju školu.

Dakle, isti smatraju da je točno da je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dodatno sagrađena garaža i pomoćne zgrade, međutim da je ista također financirana i izgrađena isključivo od strane ostavitelja koji da je osobno od vlasnika susjedne čestice tražio suglasnost da istu izgradi neposredno uz rub svoje parcele.

Također je osporeno da bi nasljednik MU živio u zajednici s roditeljima, već da je stanovao zasebno sa svojom obitelji u zasebnoj stambenoj jedinici na katu kuće bez naknade, koristeći imovinu i materijalne resurse roditelja za besplatno stambeno zbrinjavanje, te da je uslijed istog kupio građevinsko zemljište, sagradio kuću, te kupio dvosobni stan u [adresa] i tri nova osobna automobila, a da je nasljednica EU do svoje 33. godine života, također živjela nenaplatno u predmetnoj nekretnini i da obzirom na profesiju administratora nije ostvarivala prihode iz kojih bi mogla ulagati u povećanje imovine pokojnih roditelja na način kako to ista prethodno opisuje.

Slijedom toga, osporili su bilo kakvo pravo nasljednika ŽU i EU na izdvajanje iz ostavinske imovine dijela nekretnina, pa tako niti kata i pomoćnih objekata izgrađenih na predmetnoj čestici, kao i da bi samo ½ dijela predmetne nekretnine predstavljala ostavinsku masu iza pok. NU, već da ostavinsku masu predstavlja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao cjelina, jednako kao i ostala ostavinska imovina, dakle, zaključno, otklanjaju u cijelosti kao neosnovane zahtjeve istih za izdvajanjem iz ostavinske mase te ustraju kod zahtjeva da se u ostavinsku masu iza ostavitelja, uvrsti sva prijavljena imovina.

Obzirom da je u tijeku postupka nastao spor oko veličine nasljednog dijela jer zakonski nasljednici MU i EU smatraju da u ostavinsku imovinu iza ostavitelja ulazi ½ dijela nekretnine koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i zemljište oko kuće, dok zahtijevaju izdvajanje iz ostavinske imovine preostalog dijela nekretnina u vidu kata i pomoćnih objekata sagrađenih na istoj čestici i jer isti sukladno tvrdnji iz podneska od dana 21. svibnja 2024. godine, smatraju da računajući ukupan udio koji su kao nasljednici stekli zajedničkim ulaganjem u imovinu koja glasi na pok. ostavitelja, ih treba utvrditi suvlasnicima u odnosu na ½ dijela ukupne imovine, od čega bi na ime suvlasništva nasljedniku ŽU pripao omjer od ¾ dijela dok bi EU pripao suvlasnički omjer od ¼ dijela, a da preostalih ½ dijela nekretnina predstavlja ostavinsku imovinu koja da pripada svim zakonskim nasljednicima u jednakim dijelovima, dakle svakom po ¼ dijela, a čemu se nasljednici CU i UU iz gore pobliže navedenih razloga izričito protive i osporavaju tvrdnje i zahtjeve nasljednika ŽU i EU, valjalo je odlučiti kao u izreci, primjenom odredbe čl. 222. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 dalje u tekstu ZN), a u svezi sa čl. 225. st. 1. ZN-a, odnosno imenovane u uputiti na pokretanje parnice, radi utvrđenja pod točkom I. izreke sporne činjenice. Odluke pod točkama II. i III. izreke, temelje se na odredbi čl. 225. st. 2., 3. i 4. ZN-a.

Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Zaprešiću, dana 24. ožujka 2025. godine

Sudac:

Maja Sarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dna:

1. Pun. nasljednika AU i CU, ZU, odvj. 2. Pun. nasljednika ŽU i EU, TU, odvj.

3. U spis