Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1740/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Kristini Vukelić Aničić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja i predlagatelja osiguranja ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Marijo Lovrić, odvjetnik u Zagrebu, [adresa], protiv tuženika i protivnika osiguranja DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Gjurgjan, odvjetnik u Zagrebu, [adresa], VE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mirna Barbić, odvjetnica u Zagrebu, [adresa] i ČET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Iva Tokić Čuljak, odvjetnica u Zagrebu, [adresa], radi predaje u suposjed, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ps-123/2022-19, posl.br. Ovr-2921/2022-2 od 7. studenog 2022., 24. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i predlagatelja osiguranja BE i AE te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ps-123/2022-19, posl.br. Ovr-2921/2022-2 od 7. studenog 2022.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine zabranom prvo tuženiku otuđenja i opterećenja nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-32), upisane u k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], označene kao z.k. č. br. [katastarska čestica], u naravi – trosoban stan u potkrovlju desno, površine 113, 84 m² , s pripadajućom loggiom površine 4,35 m² i galerijom površine 26,14 m², ukupne stambene površine od 144,33 m², s pripadajućim spremištem na tavanu površine 34,38 m², sveukupne površine 178,71 m², stubište II, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi - sve upisano u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu dok je u točki II. izreke odbijen prijedlog tužitelja za zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi na istoj nekretnini.

2. Protiv tog rješenja žalbu podnose tužitelji pozivajući na sve žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1 .Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.; dalje: OZ).

3. Tužitelji predlažu uvaženje žalbe.

4. Prvo tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženika te predlaže odbijanje žalbe.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje uz utvrđenje:

-da tužitelji i predlagatelji osiguranja u tužbi i tijekom prethodnog postupka navode da su vlasnici posebnih dijelova nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. čbr. [katastarska čestica] ulična stambena zgrada popisni broj ..., dvorište i vrt u [adresa], ukupne površine 786,1 čhv, a da tuženici bespravno koriste zajednički prostor u toj zgradi i to tavan u površini od čak 178,71 m² i šupu u podrumu, slijedom čega predlažu donošenje presude kojom se tuženicima nalaže da svim suvlasnicima, poimence navedenim u zahtjevu od 3. studenog 2022., predaju u suposjed nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z.k. č. br. [katastarska čestica], ulična stambena zgrada popisni broj ..., dvorište i vrt u [adresa], ukupne površine 786,1 čhv – u naravi tavan površine 178,71 m² te šupu – slobodnu od osoba i stvari, sve u upisano u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu,

- da tužitelji predlažili odrediti zabilježbu spora, kao i privremenu mjeru sadržaja pobliže opisanog u stavku I. izreke pobijanog rješenja navodeći da se I- tuženik i protivnik osiguranja rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br.: Z-39001/22 međuvremenu uknjižio kao vlasnik sporne nekretnine i to stana br. 32 u potkrovlju desno površine 113, 84 m², s pripadajućom loggiom površine 4,35 m² i galerijom površine 26,14 m², ukupne površine od 144,33 m², s pripadajućim spremištem na tavanu površine 34,38 m², sveukupne površine 178,71 m², stubište II, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, pa kako oni tužbom zahtijevaju predaju sporne nekretnine u suposjed, a da postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete ukoliko se nekretnina proda

- da se tuženici protive tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da tužitelji i predlagatelji osiguranja nisu aktivno legitimirani za predmetni zahtjev jer da sporna nekretnina nije zajednički dio zgrade već samostalna uporabna cjelina - posebni dio/stan u vlasništvu I-tuženika i protivnika osiguranja.

7. Temeljem naprijed iznijetog prvostupanjski sud utvrđuje da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere propisane odredbom čl. 346. OZ-a. Zaključak je prvostupanjskog suda da pored činjenice da je upravo I- tuženik i predlagatelj osiguranja u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnine koja je predmetom spora (suvlasnički udio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 32) u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.[katastarska čestica]), to da tužitelji za sada nisu učinili vjerojatnim postojanje novčane tražbine spram tuženika. Isto tako da nije učinjena vjerojatnim niti opasnost da je predložena privremena mjera potrebna radi sprečavanja nastanka nenadoknadive štete koja prijeti, jer sve što se može novčano izraziti i potom nadoknaditi od protivne strane da ne predstavlja nenadoknadivu štetu, a isto tako nije dokazano niti su predloženi dokazi na okolnost postojanja eventualne namjere raspolaganja nekretninom pa prijedlog tužitelja za određivanje mjere osiguranja kao neosnovan odbija te odlučuje kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

8. U odnosu na prijedlog za određivanje zabilježbe spora ističe da je odredbom čl.86. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne Novine" 63/19, 128/22) propisano da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava, pa kako predmetni spor radi predaje nekretnine u suposjed nije spor o knjižnom pravu odbija kao neosnovan prijedlog tužitelja te odlučuje kao u točki II. izreke pobijanog rješenja.

9. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz članka 365.stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) i člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017. i 131/2020.; dalje: OZ) utvrđeno je da u donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna bitna procesna povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4,. 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Protivno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te je pravilno prijedlog za određivanje privremene mjere odbio.

11. Prema odredbi čl. 346. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 346. st. 2. u vezi s čl. 344. st. 2. OZ-a).

12. Dakle, predlagatelj osiguranja mora postojanje nenovčane tražbine u svakom slučaju učiniti vjerojatnim, a uz tu pretpostavku još i alternativno opasnost ili potrebu sprječavanja nasilja odnosno nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Jedna od tih alternativnih pretpostavki mora, uz pretpostavku vjerojatnosti postojanja nenovčane tražbine osiguranje koje se predlaže, biti ostvarena kumulativno.

13. Pravilno je utvrđenje te zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji kao predlagatelji osiguranja za sada nisu učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine spram tuženika pa time ni prvu nužnu pretpostavku za određivanje privremene mjere, a ovo s obzirom na činjenicu da je prvo tuženik u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnine čiju predaju tužitelji zahtijevaju u suposjed.

14. Upis prvo tuženika kao vlasnika nekretnine čija se predaja u suposjed zahtjeva tužbenim zahtjevom, tužitelji sadržajem žalbe ni ne spore već u žalbi opsežno iznose razloge zbog kojih smatraju da izvršena uknjižba prava vlasništva prvo tuženika u zemljišnoj knjizi nije valjana.

15. Dakle, u ovoj žalbenoj fazi postupka nije sporno da je kao vlasnik nekretnine u zemljišnoj knjizi upisan prvo tuženik a što u konačnosti i proizlazi iz spisu priležećeg izvatka iz zemljišne knjige ( list 144-151 spisa).

16. Na žalbene navode tuženika kojim se osporava pravilnost izvršenog upisa prvo tuženika kao vlasnika u zemljišnoj knjizi valja odgovoriti da su Izvaci iz zemljišne knjige javne isprave te se u smislu odredbe čl. 8.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., dalje ZZK) smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta pa ukoliko tužitelj smatra da je uknjižba prvo tuženika nevaljana vezano uz isto mora pokrenuti za to odgovarajući postupak.

17. Navodi tužitelja da je upis prava vlasništva prvo tuženika u zemljišnoj knjizi posljedica počinjenja kaznenog djela krivotvorenja isprave za kojeg navodi da ga je počinila njemu nepoznata osoba, jednostrane su i nepotkrijepljene žalbene tvrdnje napose s obzirom na okolnost da se postojanje kaznenog dijela ne dokazuje pukim tvrdnjama već pravomoćnom sudskom presudom.

18. Kako tužitelji zahtijevaju predaju u suposjed nekretnine koje je prvo tuženik upisan vlasnikom a koje vlasništvo ga ovlašćuje na posjedovanje, uporabu, korištenje i raspolaganje svojom svati ( čl. 30.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) to je pravilno utvrđenje te zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji nisu učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine za predaju im nekretnine u suposjed kao nužne pretpostavke za određivanje privremene mjere.

19. Protivno žalbenim navodima tužitelja pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da tužitelji nisu učinili vjerojatnim ni postojanje opasnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanaka nenadoknadive štete koja prijeti ovo napose s obzirom na okolnost da niti s najnižim stupnjem vjerojatnosti nisu nisu dokazali da prvo tuženik ima namjeru otuđenja ili opterećenja nekretnine.

20. Kako predmet tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju nije ostvarenje knjižnog prava već zahtjev za predaju nekretnine u suposjed to je pravilno prvostupanjski sud kao neosnovano odbio i prijedlog tužitelja za zabilježbu spora u smislu odredbe čl. 86. ZZK-a.

21. Slijedom naprijed iznijetog žalbu tužitelja kao predlagatelja osiguranja na temelju čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a valjalo je odbiti te odlučiti kao u izreci.

U Rijeci, 24. ožujka 2025.

Sutkinja

Kristina Vukelić Aničić