REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-362/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja te Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski ured za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje d.d. Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćniku Sanji Tambić, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P- 3348/23-7 od 13. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika i ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-3348/23-7 od 13. prosinca 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 8.020,96 EUR s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 9. svibnja 2023. do isplate, u roku od 15 dana.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik zbog bitnih povreda parničnog postupka, pogrešnog i nepotpunog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnom, navodi da razlozi presude o odlučnim činjenicama proturječe izreci same presude, odnosno da su isti nejasni i proturječni stanju spisa, zbog čega je pobijana odluka obuhvaćena povredom iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11.,148/11.–pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22. i 155/23.–dalje: ZPP). Navodi da je prvostupanjski sud za odluku o tužbenom zahtjevu relevantnim propisom utvrdio Zakon o mirovinskom osiguranju, ali pritom u presudi nije dao nikakve razloge o neprihvaćanju tuženikove argumentacije u korist primjene Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, te da se razlozi koje je sud dao u točkama 10. do zaključno s točkom 17. obrazloženja uopće ne odnose na ovaj postupak, kao ni razlozi odluke o parničnom trošku, jer su isti u cijelosti proturječni izreci presude i također obuhvaćeni povredom iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP. Tuženik predlaže uvažiti žalbu i prvostupanjsku presudu preinačiti na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu naknade troška parničnog postupka tuženiku, uključujući trošak žalbe a podredno da se istu ukine i predmet vrati na ponovo raspravljanje i odlučivanje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. ZPP.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za naknadu štete u iznosu od 8.020,96 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, a koju štetu je prema njegovim tvrdnjama, pretrpio plaćanjem invalidske mirovine u razdoblju od 1. ožujka 2021. do 30. travnja 2023. tužiteljevom osiguraniku UR koji je stradao u prometnoj nesreći 29. travnja 2012. koju nesreću je skrivio talijanski državljanin.

7. U konkretnom slučaju tužitelj od tuženika potražuje isplatu u visini 100% iznosa invalidske mirovine koju je u utuženom razdoblju isplatio svojom osiguraniku.

8. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja te odgovornost tuženika.

9. Sporno je pravo tužitelja na naknadu štete osnovom odredbi Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22., dalje: ZMO) ili odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP), kao i visina štete.

10. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom u cijelosti prihvatio zahtjev tužitelja s osnova naknade štete uz zaključak (sadržan u točki 11. bbrazloženja) da u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu čl. 161. st. 1. i 2. ZMO obzirom da taj zakon predstavlja lex specialis kojima je uređeno predmetno pitanje naknade štete nastale tužitelju isplatom invalidske mirovine svojim osiguranicima, a za koju štetu odgovara društvo za osiguranje kod kojeg su osigurani vlasnici motornog vozila od odgovornosti za štetu. Pri tome navodi da svakom pojedinom isplatom invalidske mirovine tužitelju nastaje šteta te se u odnosu na svaku štetu, odnosno na svaku pojedinu isplatu invalidske mirovine primjenjuje zakonska odredba ZMO koja je u trenutku isplate na snazi.

11. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda tuženika ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi osnovano ukazuje tuženik.

11.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude nije jasno na temelju čega je sud ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev u utuženom iznosu, presudi nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koje prvostupanjski sud navodi u točkama 10. do zaključno točke 16. obrazloženja proturječni su sadržaju isprava u spisu budući da u ovome postupku prvostupanjski sud nije saslušavao svjedoke niti tužitelja, niti je izvršio uvid u isprave, a koje dokaze (iako se ne odnose na ovaj postupak) prvostupanjski sud navodi i ocjenjuje u točkama 10. do zaključno točke 16. obrazloženja, a uz to su i razlozi odluke o parničnom trošku navedeni u točki 17. obrazloženja u cijelosti proturječni izreci presude, pa se posljedično tome pobijana presuda ne može ispitati slijedom čega je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

12. Pri tome, valja ukazati prvostupanjskom sudu da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 678/2022 u odgovoru na pitanje:

"Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode a koje su isplaćene u vrijeme kada je bio na snazi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu - mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, naveo da je već u odluci Rev x 388/2018 od 25. kolovoza 2020. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a da je istovjetno pravno shvaćanje zauzeto i u kasnijim odlukama toga suda (Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020., Rev-206/2022 od 23. ožujka 2022., Rev-12/2022 od 12.siječnja 2022.).

12.1. Dakle, u pravnoj situaciji kao što je u konkretnom slučaju primjenjuje se čl. 27. ZOOP, koji u st. 1. propisuje da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a kada se radi o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine kako je određeno u st. 2. i 3. citirane zakonske odredbe da obveza društva za osiguranje postoji (samo) ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koje je odgovorno društvo za osiguranje na ime osiguranja stvarnog štetnika.

12.2. Teret dokaza nastale štete – kao razlike između iznosa invalidske mirovine i one koja bi bila isplaćena u slučaju povrede na radu osiguranika tužitelja - jest na tužitelju kao oštećeniku.

13. Slijedom iznijetog, valjalo je uvaženjem žalbe tuženika na temelju čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, kojom će odlučiti i troškovima postupka, uključujući i trošak žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

Pula - Pola, 24. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća:

Bruno Franković