Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Trg kralja Tomislava 2 A
Biograd na Moru
Poslovni broj: P-2542/2023-44
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužiteljice ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marin Zekanović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Zekanović, Bitanga i Partneri d.o.o. u Zadru, protiv tuženice ad.
1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, tuženice ad. 2. PT žena ŠTOE, tuženice ad. 3. UT supr. dr. Š, tuženika ad. 4. PTOE pok. DT, tuženika ad. 5. ŠTOE pok. DT, tuženice ad. 6. UTOE pok. DT, tuženice ad. 7. NT supr. dr. P, tuženice ad. 8. ŠTO, tuženika ad.
9. DTOE pok. ŠTOE, tuženika ad. 10. NTOE pok. ŠTOEL, tuženika ad. 11. CTOE pok. ŠTOEL, tuženice ad. 12. CT kći dr. U, tuženice ad. 13. RT kći dr. U, tuženici ad. 2. do ad. 13. zastupani po privremenom zastupniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru i ad. 14. Općine Pakoštane, OIB: 06113331578, Pakoštane, Kraljice Jelene 78, kao predmnijevani ošasni nasljednik PT ženi ŠTOE, Giocoli UT Supr. Dr. Š, PTO D. DT, PTO ŠTOE pok. DT, PTO N, NT supr. dr. P, UTO, ŠTOEL. ŠTOEL, CT kćeri dr. U, CT RT kćeri dr. U, kao eventualni suparničar, radi ispravka zk. upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Marina Zekanovića, odvjetnika u OD Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o. u Zadru, na ročištu za objavu presude 24. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I Ispravlja se zk. stanje u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vrt površine 286 m[2] , stvarne površine 308 m upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], na način da se na navedenoj nekretnini upisuje pravo vlasništvo tužiteljice, za cijelo (za 1/1 dijela), uz istodobno brisanje prava vlasništva s tuženika, sa svakog za cijelo.
II Ispravlja se z.k. stanje u pogledu č. br. 1087/3 vrt površine 170 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] na način da se na navedenoj nekretnini upisuje pravo vlasništvo tužiteljice, za cijelo (za 1/1 dijela), uz istodobno brisanje prava vlasništva s tuženika.
III Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje na dijelu nekretnine oznake č. zem [katastarska čestica] u naravi vrt površine 103 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i to dijelu koji je u pretparcelacijskom elaboratu naziva Geodetski elaborat koji je izradio ET dipl. ing. geodezije iz BR geodezija j.d.o.o. Veliki Lovrećan, koji elaborat je potvrđen od strane DGU Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na moru KLASA: 932-06/2021-02/322, Ur.broj: 541-24-04/6-21-3 od 27. 09. 2021. godine, označen nekretninom oznake č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] dvorište, površine 71 m[2] na način da se na navedenoj nekretnini upisuje pravo vlasništvo tužiteljice, za cijelo (za 1/1 dijela), uz istodobno brisanje prava vlasništva s tuženika, sa svakog za cijelo.
IV Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje na dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], vrt površine 247 m[2] , i to dijelu koji je u pretparcelacijskom elaboratu naziva Geodetski elaborat koji je izradio ET dipl. ing. geodezije iz BR geodezija j.d.o.o. Veliki Lovrećan, koji elaborat je potvrđen od strane DGU Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na moru KLASA: 932-06/2021-02/322, Ur.broj: 541-24-04/6-21-3 od 27. 09. 2021. godine, označen nekretninom oznake č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], dvorište površine 67 m[2] , na način da se na navedenoj nekretnini upisuje pravo vlasništvo tužiteljice, za cijelo (za 1/1 dijela), uz istodobno brisanje prava vlasništva s tuženika.
V Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje na dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška], vrt površine 112 m[2] , i to dijelu koji je u pretparcelacijskom elaboratu naziva Geodetski elaborat koji je izradio ET dipl. ing. geodezije iz BR geodezija j.d.o.o. Veliki Lovrećan, koji elaborat je potvrđen od strane DGU Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na moru KLASA: 932-06/2021-02/322, Ur.broj: 541-24-04/6-21-3 od 27. 09. 2021. godine, označen nekretninom oznake č. zem [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], dvorište površine 88 m[2] , na način da se na navedenoj nekretnini upisuje pravo vlasništvo tužiteljice, za cijelo (za 1/1 dijela), uz istodobno brisanje prava vlasništva s tuženika, sa svakog za cijelo.
VI Nalaže se tuženici ad.1. Republici Hrvatskoj naknaditi tužiteljici ŠT trošak parničnog postupka u iznosu od 814,36 EUR (osamstočetrnaest eura i tridesetšest centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24. ožujka 2025., kao dana donošenja ove presude pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka kao neosnovan.
VII Nalaže se računovodstvu ovog suda sa pologa ovog suda privremenom zastupniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, isplatiti parnični trošak u iznosu od 187,50 EUR (stoosamdesetsedam eura i pedeset centi) na račun: IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d., u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 26. listopada 2023. navodi da je stvarna vlasnica i posjednica nekretnina č. zem. [katastarska čestica] vrt površine 286 m[2] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], dijela č. zem. [katastarska čestica] vrt površine 170 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], dijela č. zem. [katastarska čestica] u naravi vrt površine 103 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], dijela č. zem [katastarska čestica] vrt, površine 247 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], te dijela č. zem. [katastarska čestica] vrt, površine 112 m[2] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina]. Predmetne nekretnine u naravi da čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, kuću s okućnicom, za koje nekretnine zemljišnoknjižno stanje nije sređeno, a isprave s kojima raspolaže tužiteljica nisu podobne za izravnu uknjižbu u zemljišnoj knjizi. Nadalje navodi da je radi sređivanja zk. stanja pokrenula pojedinačni ispravni postupak koji je otvoren rješenjem Z-12683/2022 od 24. svibnja 2022. Rješenjem Općinskog suda u Zadru pod posl. br. Z-21361/2023 odbijen je prijedlog za ispravak zemljišnoknjižnog upisa, slijedom čega da u zakonskom roku podnosi tužbu radi ispravka pogrešnih upisa u zemljišnoj knjizi. Tužiteljica da je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje majke pok. KT (Šinke) rođ. ČT udova Šime. pok. KT (Šinka) udova Šime da je stekla predmetne nekretnine temeljem djelomične presude Sreskog suda u Biogradu na Moru posl.br. Agr. 1698/31 od 13. prosinca 1940., pravomoćne 27. kolovoza 1976. Navedenom presudom da je razriješen kmetski odnos između težaka i vlasnika, a jedna od težaka navedenih u citiranoj presudi je KT Šinka ud. Šime koja je ista osoba kao i KT majka tužiteljice. Iz povijesti promjena za predmetne nekretnine da su vidljive promjene posjednika, a posjed prednice tužiteljice da je bio evidentiran u pl. br. 24 za k. o. [katastarska općina] najprije na ime KT ud. Šime koja je bila evidentirana kao posjednik revizijom posjedovnog stanja 1975., a iza njezine smrti na imenu tužiteljice, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl.br. O-637/98 od 3. rujna 1998. Kuću na predmetnim nekretninama da je započela graditi pok. majka tužiteljice, a kasnije da su kuću dovršili i dalje održavali tužiteljica i njezin pok. suprug. Tužiteljica sa svojom obitelji da jedina koristi predmetnu nekretninu. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.
2. Tuženica ad. 1. Republika Hrvatska se u odgovoru na tužbu od 19. prosinca 2023. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da iz priložene djelomične presude Sreskog suda u Biogradu na Moru, Agr 1698/31, proizlazi da je po prijavi više težaka, razriješen kmetski odnos na većem broju nekretnina u k. o. [katastarska općina] (među ostalima i utuženih nekretnina), međutim iz predmetne odluke kao i dokumentacije koja prileži spisu zasigurno ne proizlazi kako bi tužiteljica odnosno njen prednik KT, polagala isključivo pravo na predmetnim nekretninama s obzirom da, u odnosu na iste nekretnine, iz citirane odluke proizlaze i druge osobe u čiju korist bi bili razriješeni kmetski odnosi. Imajući u vidu da tužiteljica navodi kako je njezin posjed, kao i posjed njezinih prednika, zakonit, pošten i istinit ističe se kako, pod pretpostavkom da su predmetne nekretnine bila pod utjecajem agrara, posjed prednika tužiteljice nije bio niti samostalan niti pošten. Stjecanje prava vlasništva temeljem agrara i temeljem dosjelosti međusobno se isključuju budući da je pravnim prednicima tužiteljice bilo poznato da nekretnine koje drže u posjedu nisu njihove već veleposjedničke. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan uz obvezu naknade troška ovog parničnog postupka.
3. Privremeni zastupnik tuženika ad. 2. do ad. 13. Šime Lukačić, odvjetnik u Biogradu na Moru se u odgovoru na tužbu od 23. siječnja 2024. usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu budući da osnovanost tužbenog zahtjeva za sada ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi i dostavljenih dokaza, ujedno navodeći kako se ne protivi izvođenju dokaza predloženih u tužbi.
4. Tuženici ad.14. Općini Pakoštane je uredno dostavljena tužba, s pozivom za davanje odgovora na istu, međutim ova tuženica nije podnijela odgovor na tužbu.
5. U dokazne svrhe sud je izvršio uvid i pročitao u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu i to: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (list spisa 9-18), prijepis posjedovnog lista broj 24 k. o. [katastarska općina] (list spisa 19-20), geodetski elaborat izrađen od strane ET, dipl. ing. geod., BR Geodezija j.d.o.o. za geodetsko-katastarske poslove broj elaborata 2021-150, potvrđen od strane DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa:
932-06/2021-02/322, urbroj: 541-24-04/6-21-3 od 27. rujna 2021. (list spisa 21-63), djelomična presuda, posl. br. Agr 1698/31 od 13. prosinca 1940. (list spisa 64-73), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. br. O-637/98 od 3. rujna 1998. (list spisa 74-75), povijest promjena za kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru (list spisa 76-100), uvjerenje o vremenu građenja građevine Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostava Biograd na Moru klasa: 360-02/12-01/23, urbroj: 2198/1-11-2/1-14-7 od 23. rujna 2014. (list spisa 101- 103), ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između JT i ŠT dana 6. svibnja 2023., ovjeren od strane javne bilježnice Alkice Kolega Zubčić, broj Ov-7011/13 (list spisa 138-139), kupoprodajni ugovor zaključen između ST i KT i BT **.**.1994. ovjeren od strane Ureda za opću upravu br. 3444 ( list spisa 140-141), ugovor o zamjeni zemljišta zaključen između ČT i KT od 6. kolovoza 1972. (list spisa 143), povijest promjena na katastarskim česticama [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa:
930-04/24-05/213, urbroj: 541-24-04/7-24-2 od 31. svibnja 2024. (list spisa 149-196), izvršen je uvid u pribavljene spise poslovni broj: Z-20356/18 ( Rz-453/19), Z- 23315/2019 ( Rz-76/19) i Z-22074/17, te je izveden uviđaj na licu mjesta, u svojstvu svjedoka saslušani su FT i ZT te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužiteljice.
6. Tijekom postupka tužiteljica je navela da je predmetne nekretnine koje u naravi predstavljaju jedinstveni kompleks obiteljske kuće i dvorište stekla nasljeđivanjem majke KT „ AT“ ud. C, a ista dugotrajnim mirnim vlasničkim posjedovanjem te građenjem kuće. Majka tužiteljice rođena je 1907. i oduvijek je bila u mirnom, vlasničkom posjedu predmetnih nekretnina, s tim da je vlasništvo dijela predmetnih nekretnina stekla ili kupnjom ili zamjenom od drugih vlasnika, koji su bili upisani i evidentirani kao posjednici istih. U katastarskoj evidenciji još od najstarijih podataka za k. o. [katastarska općina], koji datiraju na žalost tek od prve revizije 1949., matične čest. br. 1087/2 i 1087/3 bile su upisane na imenu prednika tužiteljice KT Š. R (registar 18) i ČT E (registar 36), da bi majka tužiteljice bila evidentirani posjednik od 1975., provođenjem ostavinskih rješenja. Dio predmetne matične čest. zem. [katastarska čestica] zv. “Bunjino” u površini od 84 m[2] , tužiteljica je stekla temeljem kupnje prema ugovor o kupoprodaji od 6. svibnja 2013., sklopljenim s IT pok. K (njen prednik je evidentirani posjednik od 1949. ČT). Također dio predmetne matične čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 150 m[2] , stečen je po istom osnovu, odnosno nasljeđivanjem supruga BT i kupnjom po ugovoru o kupoprodaji od 31. kolovoza 1994., sklopljenom između supruga tužiteljice BT i ST i MT iz [adresa] (obje unuke LT zvanog “ Č). Ugovorom o zamjeni nekretnina sklopljenim između bake tužiteljice KT i LT “Stari” od 6. kolovoza 1972., prednica tužiteljice i tužiteljica dobila je u zamjeni put do mora. U tom ugovoru nisu navedeni brojevi čestica, a radi se o dijelu čestice br. 1087/3, koju je tužiteljica kasnije cijelu kupila od ST i KT. Što se tiče predmetnog dijela matične čest. zem. [katastarska čestica], zv. “Barbarino”, ista je stečena zamjenom majke tužiteljice KT s ĆT. “ J” (njegova se žena zvala S pa odatle naziv čestice) još 1965., od kada datira miran, vlasnički posjed bake tužiteljice i same tužiteljice, koji su zapravo nastavili posjed iste kvalitete kakav je imao HT. Ova zamjena je bila samo na riječ i o njoj nema pisanog traga. Ovom zamjenom majka tužiteljice je dobila čest. zem. [katastarska čestica], dok je HT zvani “ J dobio česticu na predjelu Puzini. Posjed tužiteljice stoga je zakonit jer se temelji na valjanom pravnom osnovu. Posjed tužiteljice nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, niti zlouporabom povjerenja, pa je njen posjed i istinit, a kako tužiteljica pri stjecanju posjeda nije znala niti je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed, to je njen posjed i pošten, odnosno ima kvalitete koje se traže odredbom članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – dalje ZV) i vrijeme potrebno za dosjelost u smislu članka 159. st. 4. ZV-a uz primjenu članka 160. stavak 1. i 2. ZV-a. Posjed tužiteljice osobno i putem pravnih prednika traje više od 100 godina, pa je stoga razvidno proteklo više od 40 godina u kojem razdoblju je tužiteljica zajedno sa svojim prednicima posjedovala sporne nekretnine. Nije točan navod tuženika da tužiteljica nije stekla pravo vlasništva na nekretninama koje su predmet ovog postupka, jer da iz djelomične presude Sreskog suda u Biogradu n/m broj Agr-1698/31 od 13. prosinca 1940. ne proizlazi da bi tom presudom tužiteljica stekla konstitutivni akt koji je bio nužan za upis prava vlasništva prema Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930. Istina je da tužiteljica ne posjeduje konstitutivni akt koji bi bio podoban za upis njezina prava vlasništva u zemljišne knjige, zbog čega je ona i pokrenula ovaj sudski postupak. Međutim, tužiteljica tvrdi kako joj dotična presuda, zajedno s drugim dokazima koje je priložila u spis, daje dovoljno osnova da sud donese takav konstitutivni akt, kako bi se ona napokon mogla uknjižiti kao vlasnik svojih čestica u zemljišnim knjigama. Što se tiče djelomične presude Sreskog suda u Biogradu od 13. prosinca 1940., vidljivo je da je ona donesena na temelju agrarnog zakona iz 1930. odnosno Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području bivše pokrajine Dalmacije od 5. XI. 1930. (obrazloženje dotične presude, pasus prvi). Predmet presude je ukidanje kmetskih odnosa između veleposjednika i tamo imenovanih težaka na otoku [adresa], a u skladu s odredbom čl. 30. Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa. Dotična presuda donesena je kao djelomična jer su njome u prvom redu razriješeni agrarni odnosi, dok je istodobno određeno da će se naknadno u svakom pojedinom slučaju donijeti konačna presuda kojom će pripadajuće zemlje biti dosuđene u vlasništvo težacima. U točki III. izreke presude sud se obvezao da će konačnom presudom dosuditi pripadajuće zemlje težacima u vlasništvo pošto se premjere, kao i donijeti druge eventualne odluke. Ova obveza suda proizlazila je iz odredbe čl. 35. st. 1. Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa, gdje je rečeno da će se prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama obaviti po službenoj dužnosti, nakon pravomoćnosti konačnog rješenja. Djelomična presuda Sreskog suda u Biogradu n/m donesena je 13. prosinca 1940. godine, dok je 6. travnja 1941. godine u Kraljevini Jugoslaviji izbio Drugi svjetski rat, u kojemu je nestala država koja je donijela ovu djelomičnu presudu, kao i njezina tijela koja su je trebala provesti i donijeti konačnu presudu u odnosu na svakog pojedinog težaka imenovanog u djelomičnoj presudi. Radi se o općepoznatim činjenicama koje ne treba dokazivati (članak 221. stavak 4. Zakona o parničnom postupku). Dakle, zbog općepoznatih razloga koji su ujedno i razlozi više sile, prednica tužiteljice ĐT. C, koja je kao težakinja imenovana u presudi, nije dočekala donošenje konačne presude u svoju korist, odnosno nije dočekala donošenje traženog konstitutivnog akta na temelju kojeg bi mogla uknjižiti svoje vlasništvo. Budući da se ovdje radi o razlozima više sile, neposjedovanje predmetnog konstitutivnog akta nikako ne može ići na teret tužiteljice, kako joj se to pokušava imputirati u odgovoru na tužbu ODO-a. Dakle, neposjedovanje odgovarajućeg konstitutivnog akta od strane tužiteljice, odnosno njezine pravne prednice, leži u razlozima koji su izvan njihove krivnje, zbog čega tužiteljica i traži da se takav konstitutivni akt nadomjesti sudskom presudom u ovom postupku. Tužiteljica se ovdje poziva i na odredbe Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja, koji je stupio na snagu 14. prosinca 1947. god. (NN br. 111/47.). Ovo stoga što je temeljem odredaba članka 1. dotičnog zakona, prednica tužiteljice KT (AT) postala vlasnicom zemljišta već samom činjenicom da ga je obrađivala. Tužiteljica se ovdje poziva i na odredbe Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području bivše Narodne Republike Hrvatske (NN br. 111/47 i 25/58.), čije glavno načelo izraženo u članku 1. istog zakona glasi da zemlja pripada onima koji je obrađuju.
6.1. Ujedno podneskom od 2. lipnja 2024. je uz postavljeni glavni tužbeni zahtjev tužiteljica postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina, uz trpljenje tuženika da tužiteljica temeljem ove presude i po provedenoj parcelaciji ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje uknjižbe tog prava s imena tuženika.
7. Tužbeni zahtjev je osnovan.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravkom zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] ( nastala od matične kat. čest. [katastarska čestica]), kat. čest. [katastarska čestica] ( nastala od matične kat. čest. [katastarska čestica]) i kat. čest. [katastarska čestica] (nastala od matične kat. čest. [katastarska čestica]), sve k. o. [katastarska općina] na način da se briše upis prava vlasništva s tuženika i upiše pravo vlasništva tužiteljice za cijelo.
9. Između stranaka nije bilo sporno da je tužiteljica pokrenula pojedinačni ispravni postupak radi ispravka upisa prava vlasništva na predmetnim nekretninama u njezinu korist te je rješenjem ovog suda, poslovni broj: Z-21361/2023 ( Rz-245/2022) od 15. lipnja 2023. odbijena s prijedlogom za ispravak zemljišnoknjižnog stanja. Ujedno, među strankama nije bilo sporno da je tužiteljica ovu tužbu podnijela u zakonom propisanom roku. Ujedno među strankama nije prijeporna pasivna legitimacija.
10. Između stranaka je sporno je li sud u pojedinačnom ispravnom postupku donio valjanu odluku, s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.
11. U konkretnom slučaju tužiteljica zahtijeva zaštitu tužbom za ispravak na temelju odredbe članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ( "Narodne novine" broj: 63/19.) kojom je propisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom ( tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili u dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja; i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.
12. Uvidom u djelomičnu presudu Sreskog suda u Biogradu na moru, poslovni broj: Agr. 1698/31 od 13. prosinca 1940., pravomoćne 27. kolovoza 1976. ( list spisa 64-73) proizlazi da je razriješen kmetski odnos između težaka s jedne strane, uključujući prednice tužiteljice AT. C i vlasnika tamo navedenih nekretnina, među kojima i predmetne nekretnine. Iz obrazloženja te odluke proizlazi da kmetski odnos postoji preko pedeset godina prije donošenja odluke.
13. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, posl.br. O-637/98 od 3. rujna 1998. ( list spisa 74-75) razvidno je da je pok. ostaviteljicu KT ud. C, rođena **.**.1907., a umrlu **.**.1998. naslijedila kćer ŠT, ovdje tužiteljica. Ujedno proizlazi da su ostavinsku imovinu iza pok. ostaviteljice ujedno činile i nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].
14. Uvidom prijepis posjedovnog lista broj 24 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je tužiteljica upisana za cijelo između ostalog i na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica].
15. Pregledom povijesti promjena DGU, Područnog ureda ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, Klasa: 936-02/15-05/39, Ur.broj: 541- 22-04/05-15-1 od 17. srpnja 2015. za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno je da pregledom najstarijih podataka koji datiraju od revizije posjedovnog stanja 1494. katastarske parcele 1087/1 i 1087/2 upisane su u registar 18 na posjednika OT, a parcela 1087/3 u ABC registar 36 na ime posjednika LT pok. BT. Revizijom posjedovnog stanja 1975. katastarska čestice [katastarska čestica] upisane su u posjedovne listove 24 na posjednicu KT ud. C i 39. Popisom promjena 13/99 parcele kat. čest. [katastarska čestica] u posjedovnom listu 24 umjesto dosadašnjeg posjednika pok. KT upisuje se ŠT.
16. Uvidom u kupoprodajni ugovor nekretnina zaključenog između JT, kao prodavateljice i ŠT, kao kupca dana 6. svibnja 2013., ovjerenog od strane javnog bilježnika Alkice Kolege Zubčić, broj OV-7010/13 proizlazi da prodavateljica prodaje, a kupac kupuje nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 84 m[2] .
17. Uvidom u kupoprodajni ugovor zaključen između ST i MT, kao prodavatelja i BT kao kupca od dana 31. kolovoza 1994., ovjerenog zadarsko-kninske županije, Ureda za opću upravu, broj: 3444 ( list spisa 140-141) razvidno je da prodavatelji prodaju, a kupac kupuje nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 150 m[2] .
18. Uviđajem na licu mjesta stalni sudski vještak geodetske struke DT, dipl.geod. identificirao je predmetne nekretnine kao kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] i to prema geodetskom elaboratu sve k. o. [katastarska općina]. Ujedno je sud neposrednim opažanjem ( i navodima vještaka) utvrdio da je predmetni posjed sa svih strana ograđen i to najvećim dijelom betonskim zidovima, a manjim dijelom žičanom ogradom i rubom betonskog puta. Na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se nalazi stambeni objekt kuća katnica, dok ostatak predmetnog posjeda u naravi predstavlja vrt, dvorište sa raznim kulturama masline, šipak i vinova loza.
19. Uvidom u geodetski elaborat izrađen od strane BR GEODEZIJA j.d.o.o., broj: 2021- 150, a potvrđen od strane DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, Klasa: 932-06/2021-02/322, Ur.broj: 541-24-04/6-21-3 od 27. rujna 2021. ( list spisa 21- 59) proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dvorište površine 71 m[2] nastala od matične kat. čest. [katastarska čestica] u naravi vrt površine 103 m upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje da je kat. čest. [katastarska čestica], dvorište površine 67 m[2] nastala od matične kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vrt površine 247m[2] . Nekretnina oznake 1083/4, dvorište površine 88 m , nastale od matične kat. čest. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vrt površine 112 m[2] .
20. Saslušan u svojstvu svjedoka FT je naveo da su sve predmetne nekretnine u vlasništvu tužiteljice, a koja je stekla nasljeđivanjem svoje mame KT koja je preminula 1998., a koja je predmetne nekretnine stekla agrarnom odlukom. Jedna od nekretnina i to čestica 1082/4, a koja u naravi predstavlja dio dvorišta koje se nalazi unutar ograđenog posjeda tužiteljice je stekla u zamjeni sa njegovim djedom HT i to 60-ih godina prošlog stoljeća. Isto tako mu je poznato da je upravo tužiteljičina majka KT počela graditi kuću i to 60-ih godina prošlog stoljeća pa se ta kuća i sad nalazi na terenu. Nije mu poznato da je tužiteljicu, kao ni njezinu majku itko ometao u posjedu niti im itko osporavao pravo vlasništva, a predmetne nekretnine koje čine jedinstvenu cjelinu su ograđene betonskim zidom, kao i dijelom žičanom ogradom. Poznato mu je isto tako da cijeli otok [adresa] bio je dodijeljen kmetovima od bivših veleposjednika B pa tako ne zna zašto je uopće Republika Hrvatska upisana vlasnikom iste kad niti jedna nekretnina na ovom otoku nikad nije bila od Republike Hrvatske niti upisano društveno vlasništvo. Njegov djed se zamijenio sa tužiteljičinom majkom u pogledu dijela predmetne nekretnine koje čine jedinstvenu cjelinu kuće sa okućnicom, a dobio je zauzvrat u zamjenu nekretninu koja se nalazi na drugom dijelu otoka, a koja u naravi predstavlja maslinik u predjelu zvanom Grba.
21. Saslušana u svojstvu svjedoka ZT je navela da se rodila na [adresa] i tu je živjela do osnovne škole, a poslije da je ovdje dolazila pretežno preko školskih praznika. Stoga joj je poznata nekretnina koja pripada ovdje prisutnoj Karmeli Kupek i koja se nalazi na [adresa], a ona u naravi predstavlja kuću sa okućnicom, a ista da je u cijelosti ograđena. Nadalje je navela da joj je poznato da je predmetnu parcelu tužiteljica stekla od majke DTO. Kuću koja se sada nalazi na ovoj parceli počela je graditi baba AT 1963./64. godine. Poznato joj je da su na području [adresa] postojali veleposjednički odnosi, a veleposjednika su zvali " F". Navela da je da je ova parcela bila u posjedu babe AT, a poslije ŠT koja je bila njezino jedino dijete i nitko nikada im nije osporavao pravo vlasništva te nekretnine. Zaključno je navela da prije gradnje kuće, DTO je na ovoj parceli sadila bob, "čičvardu", krumpir i druge povrtlarske kulture.
22. U stranačkom iskazu ŠT je navela da je predmetna parcela njezina očevina, ona je pripadala prvo njezinom ocu, a poslije njezinoj majci AT. Njezina majka AT je rođena 1907., a preminula je 1998. Bila je jedino dijete svoje majke i oca pa je poslije smrti majke naslijedila ovu parcelu. Njezina majka je započela na ovoj parceli graditi kuću 1963., a već 1964. je ona bila useljiva, tamo je živjela njezina majka. Nadalje, 1970. godine jedan dio je ograđen betonskim zidom između susjeda Z koji je sa zapadne strane, a prema DTO A i I sa južne strane parcela je isto ograđena betonskim zidom. Vrt i okućnica su u cijelosti ograđeni, a sa istočne strane je put, prije betonskog zida parcela je bila omeđena "gribljicama". Njezina majka je na ovoj parceli ranije sadila biže, čičvardu, bob i sl., a što se sjeća od malena jer je majci pomagala u sadnji. Ova nekretnina je oduvijek u posjedu njezine obitelji i ona predstavlja njezinu očevinu, otac ju je stekao od svog oca. Nikada nikakvih sporova nije bilo glede ove parcele niti joj je tko osporavao pravo vlasništva iste. Nadalje, je navela da je dio ove parcele stekla nasljeđivanjem od majke, a dio je kupila od LT, odnosno od njegovih unuka ŽT i MT. Zaključno je navele da joj je poznato da je cijela [adresa] bila pod udarom agrara, veleposjednika su zvali " M", a njegovo prezime je bilo ŠTOEL.
23. Sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-3926/12 od 19. studenog 2015. kao i odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Revx-456/2015-2 od 14. prosinca 2021., za razrješenje agrarnog odnosa prema Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930. (Službene novine od 4. prosinca 1930., dalje: Zakon o likvidaciji agrarnih odnosa) potrebno je dostaviti agrarnu odluku, a što je pretpostavka stjecanja prava vlasništva na temelju navedenog zakona jer su se agrarni odnosi sukladno tom zakonu razrješavali isključivo donošenjem konstitutivnog akta nadležnog tijela, dok se agrarni odnos sukladno Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja iz 1946. („Narodne novine“, broj 138/46. i 111/47. - dalje Zakon o ukidanju agrarnih odnosa) razrješavao ex lege (tako i odluka istog suda Rev- 217/11-2 od 21. veljače 2018.).
24. Dakle, prema Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa, agrarni odnosi prestaju ex lege, a takvim se agrarnim odnosom smatra svaki trajni agrarni odnos kod kojeg vlasnik nije sam obrađivao zemlju nego ju je pod raznim uvjetima davao drugome na obrađivanje (čl.2.), a članak 3. stavak 2. je propisivao da se smatra da postoje trajni odnosi obrađivanja i onda, kada su oranice, livade i košnice davane na obrađivanje i uživanje iz godine u godinu, ako je obrađivač zemlju priveo kulturi. (Rev-x-456/15).
25. U konkretnom slučaju radi se samo o djelomičnoj presudi za koju nema dokaza da je postala pravomoćna, a tim više što se u toj presudi odredilo da će se naknadno donijeti presuda temeljem koje će se tek u vlasništvo dosuditi nekretnine prema stvarnom posjedu za koju tužiteljica ne tvrdi da bi ista ikada bila donesena. Imajući u vidu naprijed navedeno ovaj sud zaključuje da u odnosu na predmetne nekretnine nije pravomoćno odlučeno prema Zakonu iz 1930.
26. Stoga, u konkretnom slučaju, na tužiteljici je teret dokaza da je njezin prednik bio u agrarnom odnosu prema vlasniku predmetnog zemljišta, kao i da mu je za obrađivanje plaćao dohodak, a što je osnovna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva na temelju navedenog Zakona o ukidanju agrarnih odnosa.
27. Na temelju svih izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, ovaj sud nalazi utvrđenom činjenicom da je prednica tužiteljice pok. KT bila u agrarnom odnosu kod veleposjednika te da je na predmetnim nekretninama kmetski odnos postojao pedeset godina prije donošenja te odluke. Ujedno sud je našao utvrđenim da je prednica tužiteljice bila obrađivač u smislu odredaba Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, odnosno u agrarnom odnosu prema vlasniku predmetnog zemljišta što proizlazi iz djelomične presude Sreskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj Agr-1698/31 od 13. prosinca 1949., evidencije prednika tužiteljice u katastarskom operatu te konačno iz iskaza saslušanih svjedoka koje je sud cijenio istinitim i vjerodostojnim budući su iskazivali u bitnim dijelovima identično. Saslušani svjedoci suglasno naveli da im je poznato da su na otoku [adresa] postojali veleposjednički odnosi, da utužene nekretnine čine jedinstvenu cjelinu koja predstavlja kuću s okućnicom tužiteljice koju da je gradila majka tužiteljice pok. KT (Šinka) Brnin, a ujedno s suglasno naveli da nitko nikada nije ometao tužiteljici niti njezinoj majci pok. AT Brnin posjed ili vlasništvo predmetnih nekretnina. Ujedno je svjedok FT naveo da se njegov djed zamijenio sa tužiteljičinom majkom u pogledu dijela predmetne nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica] koje predstavljaju jedinstvenu cjelinu, a jednako tako je i iskazala i sama tužiteljica u stranačkom iskazu. Iskaz tužiteljice je u cijelosti u suglasnosti s iskazima saslušanih svjedoka i s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, pa je sud posljedično cijenio kao vjerodostojnim i iskaz tužiteljice. Dakle, ovaj sud je stava da naprijed citirana djelomična presuda potkrjepljuje prethodni zaključak suda koji se svodi na to da se pok. KT (Šinka) Brnin, majka tužiteljice, rođena 1907., a umrla 1998., može smatrati obrađivačem tog zemljišta na dan 22. studenog 1946., kad je stupio na snagu Zakon o ukidanju agrarnih odnosa.
28. S obzirom na činjenicu da iz priloženog posjedovnog lista broj 24 za k. o. [katastarska općina] slijedi da je tužiteljica evidentirana kao posjednica za cijelo čest. 1087/2, k. o. [katastarska općina], površine 103 m[2] , dijela kat. čest. [katastarska čestica] površine 246 m te kat. čest. [katastarska čestica] površine 20 m[2] , dok iz rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-637/98 od 3. rujna 1998. proizlazi kako su predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] te kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] činile ostavinsku masu iza pok. KT, čija je jedina nasljednica upravo njezina kćer, ovdje tužiteljica te kako saslušani svjedoci na nedvojben način potvrđuju da je nakon razrješenja agrarnih odnosa prednica tužiteljice nastavila nesmetano posjedovati prijeporne nekretnine koje predstavljaju jedinstveni kompleks obiteljske kuće i dvorišta, kao i tužiteljica koja je jedina nasljednica svoje majke KT, ud. C za cijelo, to nedvojbeno slijedi da su ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 114. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( " Narodne novine" broj:
Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., dalje u tekstu: ZVDSP), za stjecanje prava vlasništva na prijepornim nekretninama. S obzirom na utvrđeno da je prednica tužiteljice bila obrađivač, pri čemu niti tužiteljicu niti njezinog prednika nitko nikada nije smetao u izvršavanju posjedovnih čini niti je tuženica ad.1. niti ostali tuženici tražili predaju u posjed predmetnih nekretnina, što sve ukazuje na činjenicu da se tuženica protivi tužbenom zahtjevu samo na temelju izvršenog upisa u zemljišnu knjigu, ne osporavajući pritom posjedovanje od strane tužiteljice i njezinih prednika (stav Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj: Gž Zk-67/18, Gž Zk-414/2017, Županijski sud u Splitu poslovni broj: Gž Zk-808/17, Gž Zk-36/18).
29. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužiteljica zahtijeva ispravak pogrešnog upisa te upis prava vlasništva na svoje ime, budući da se pogrešan upis sastoji u činjenici što tuženici nisu vlasnici utuženih nekretnina. Ovo stoga što sud u ispravnom postupku nije raspravljao činjenice niti je imao u vidu odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenih knjižnih prava, pa kako se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog, to je sud odlučio kao pod točkom I. izreke presude.
30. S obzirom da je prihvaćen prvi istaknuti tužbeni zahtjev, sud nije odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu.
31. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP-a te članaka 155. i 164. ZPP-a, uz primjenu važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: Tarifa), a sve to obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.300,00 EUR.
31. 1. Privremenom zastupniku valjalo je priznati trošak sastava odgovora na tužbu u visini 75 bodova ( Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 187,50 EUR. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom
VI. izreke presude.
31.2. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova (Tbr. 7.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak sastava podneska od 2. lipnja 2024., 4. lipnja 2024. od po 75 bodova (Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), zastupanje na ročištu od 3. lipnja 2024. (Tbr. 9.t.2. u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife) u iznosu od 37,5 bodova, za zastupanja na ročištima 4. srpnja 2024., 15. listopada 2024., 23. siječnja 2025. i 12. veljače 2025. od po 75 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle ukupno 562,5 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.125,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 1.406,25 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma za vještačenje u iznosu od 550,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 26,55 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR, što sveukupno iznosi 2.035,89 EUR.
31.3. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 23. siječnja 2024. jer istim dostavlja dokaz o plaćenom predujmu za oglas u Narodnim novinama, sastav podneska od 25. siječnja 2024. jer istim dostavlja dokaz o plaćenom predujmu radi postavljanja privremenog zastupnika, a koji trošak ne može pasti na teret tuženice ad.1. Republike Hrvatske, zatim trošak sastava podneska od 19. veljače 2024. jer istim dostavlja punomoć u spis, sastav podneska od 11. srpnja 2024. te podneska 12. srpnja 2024. kojim dostavlja dokaz o uplati predujma za uviđaj za što nije bilo potrebno sastavljati podnesak, pa se takav trošak ne može smatrati potrebnim za vođenje ove parnice.
31.4. Međutim, iz stanja spisa proizlazi da je utuženo pet nekretnina te da je tuženica pod 1. Republika Hrvatska pasivno legitimirana u odnosu na dvije nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], s tim što se privremeni zastupnik tuženika pod 2. do 13. protivio tužbi tužbenom zahtjevu, radi čega je sud obvezao tuženicu ad.1. da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 814,36 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (24. ožujka 2025.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).
32. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Biograd na Moru, 24. ožujka 2025.
Sutkinja
Senia Bušljeta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).
Dostavna naredba:
- tužiteljici po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o. u Zadru
- tuženicima ad.2-ad.13. po privremenom zastupniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u
Biogradu na Moru
- tuženici Općini Pakoštane, Kraljice Jelene kbr. 78, Biograd na Moru.
