Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

    Poslovni broj Gž-340/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Biljane Bojanić, kao predsjednice vijeća, Nataše Babić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GŠŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Alija Hrastinski & Graf j.t.d., Zagreb, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1942/2015-43 od 2. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tuženice te se potvrđuje točka II. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1942/2015-43 od 2. siječnja 2025., u dijelu kojim je naloženo tuženici platiti tužiteljici iznos od 2.050,02 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od 1. siječnja 2012. do isplate.

    II. Djelomično se uvažava žalba tuženice, preinačava se točka I. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1942/2015-43 od 2. siječnja 2025. preinačava te se sudi:

    Nalaže se tuženici isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 5.000,00 eura, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 22. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

    U preostalom dijelu, za iznos od 15.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete, odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

    III. Preinačava se odluka o parničnom trošku prvostupanjskog postupka, tako da se nalaže tuženici naknaditi tužiteljici trošak prvostupanjskog postupka u iznosu od 4.534,00 sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, počevši od 2. siječnja 2025. do isplate, sve u roku 15 dana.

    IV. Naleže se tužiteljici da tuženici naknadi trošak žalbe od 625,00 eura, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

    „I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, isplatiti tužiteljici GŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti 20.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 22. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

    II Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, isplatiti tužiteljici GŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske obične (stvarne) štete 2.050,02 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama od 1. siječnja 2012. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, kao i nadoknaditi joj prouzročeni parnični trošak u iznosu 6.627,55 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, počam od 2. siječnja 2025. do isplate, sve u roku 15 dana.“

    2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke o troškovima postupka. Predlaže prihvatiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu parničnog troška tuženiku, podredno, ukine presuda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    3. Sa žalbom tuženice postupljeno je po članku 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP).

    3.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba tuženice je djelomično osnovana.

    5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete u iznosu od 20.000,00 eura i naknadu imovinske štete u iznosu od 2.050,02 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim kamatama, a koju štetu je tužiteljica pretrpjela jer je tuženica donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima („Narodne novine“ broj 112/2012.) ukinula javnoovršiteljsku službu s danom 15. listopada 2012.

    6. U ovom predmetu donesena je međupresuda prvostupanjskog suda poslovni broj Pn-1942/2015-19 od 27. travnja 2018., kojom je utvrđeno da je tuženica odgovorna za štetu tužiteljici zbog povrede njezinih legitimnih očekivanja zasnovanih na valjanim pravnim aktima države i na povjerenju pojedinaca u državne institucije i pravo koje one stvaraju. Po žalbi tuženice je ta međupresuda potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-835/2018-2 od 4. travnja 2019., a po reviziji tuženice presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 3447/2019-2 od 21. veljače 2023. je ta međupresuda potvrđena i odbijena je revizija.

    7. Prema tome, o osnovu odgovornosti tuženice pravomoćno je odlučeno navedenom međupresudom, pa su svi žalbeni navodi tuženice vezani za njenu neodgovornost za predmetnu štetu u ovoj fazi postupka irelevantni, jer su bili predmetom odlučivanja u postupku koji je prethodio sada pravomoćnoj međupresudi.

    8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, pazeći dodatno i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, po članku 356. stavku 2. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da nije počinjena bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju ukazuje žaliteljica, jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, isti su jasni i neproturječni i presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati i nema proturječnosti o bitnim činjenicama.

    9. U vezi s visinom zahtjeva tužiteljice za naknadom imovinske i neimovinske štete utvrđene su sljedeće činjenice:

    - zaključkom Ministarstva pravosuđa klasa: UP/I-133-07/11-01/2, urbroj: 514 03- 01-03/1-01-2 od 15. lipnja 2011. tužiteljica je pozvana u roku od osam dana uplatiti naknadu za pristup javnoovršiteljskom ispitu u iznosu od 2.200,00 kuna, koji je platila kako proizlazi iz potvrde o plaćanju Zagrebačke banke d.d. od 27. lipnja 2011., te je ispit položila,

    - iz potvrde uplate troškova komisije Ministarstva pravosuđa od 21. prosinca 2011. razvidno je da je tužiteljica uplatila iznos od 530,00 kuna za pregled prostora i opreme namijenjenih za obavljanje javnoovršiteljske službe,

    - iz izvatka broj 34 Zagrebačke banke d.d. za račun tužiteljice razvidna je uplata Inženjerskom birou d.d. Zagreb naknade za sudjelovanje u pripremama za polaganje javnoovršiteljskog ispita u iznosu od 2.460,00 kuna,

    - iz izvatka broj 75 Zagrebačke banke d.d. za račun tužiteljice razvidna je uplata zakupnine za prosinac 2011. zakupodavcu GŠ u iznosu od 1.700,00 kuna,

    - iz potvrde zakupodavca GŠ od 27. prosinca 2011. razvidno je da je na ime naknade štete zadržala iznos od 3.750,00 kune primljen od ČŠ prilikom sklapanja Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 25. studenoga 2011.,

    - iz računa Hrvatskog Telekoma d.d. broj 5016632747-148-5 od 17. prosinca 2012. i potvrde plaćanja računa od 20. siječnja 2012. razvidni su troškovi telekomunikacijskih usluga na adresi u [adresa] u iznosu od 309,01 kuna, te naknade za transakciju u iznosu od 1,99 kuna, odnosno u ukupnom iznosu od 311,00 kuna,

    - iz računa Zagrebačkog holdinga d.o.o. broj 114793931 od 25. prosinca 2011. i potvrde plaćanja računa 13. siječnja 2012. razvidni su troškovi usluga za prosinac 2011. u iznosu od 303,34 kune, te naknade za transakciju u iznosu od 5,55 kuna, odnosno u ukupnom iznosu od 308,89 kuna,

    - iz računa Primat RD d.o.o. Hrvatski Leskovac broj 5055 od 28. svibnja 2012. razvidan je račun izdan na ime tužiteljice za vatrootporni ormar u ukupnom iznosu od 4.186,00 kuna.

    10. Ukupno je tako imovinska šteta koju je tužiteljica pretrpjela 15.445,89 kuna, odnosno 2.050,02 eura, a koji je iznos pravilno priznat tužiteljici temeljem članka 1045. i članka 1085. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO).

    11. U odnosu na dosuđenu naknadu imovinske štete, žaliteljica osporava izdatak u iznosu od 2.460,00 kuna / 326,50 eura koji je imala tužiteljica vezano uz pripreme za polaganje javnoovršiteljskog ispita, jer isti nije bio nužan ni propisan Pravilnikom o javnoovršiteljskim uredima i radnom vremenu („Narodne novine“ broj 41/2011.) i Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o javnoovršiteljskim uredima i radnom vremenu („Narodne novine“ broj 118/2011.). Taj žalbeni navod nije osnovan kod činjenice da se radilo o novoosnovanoj službi i da su takve pripreme bile za tužiteljicu korisne, dakle radi se o trošku koji je tužiteljica opravdano imala u očekivanju polaganja ispita i početka službe na koju je imenovana.

    12. Žaliteljica osporava dosudu iznosa od 4.186,00 kuna / 555,58 eura za kupnju vatrootpornog ormara, jer se može zaključiti da je isti ostao u vlasništvu tužiteljice, koja je mogla s njime dalje raspolagati, npr. prodati ga i slično. Međutim, tuženica tu činjenicu, da je tužiteljica ormar prodala, nije dokazala, a iz iskaza tužiteljice kao stranke utvrđeno je da i dalje ima predmetni ormar, koji joj ne treba i koji stoji u garaži. Taj ormar zasigurno tužiteljica ne bi kupovala da nije imenovana za javnog ovršitelja, pa se radi o trošku koji je skrivila tuženica činjenicom ukidanja službe na koju je tužiteljica imenovana.

    13. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da se, nakon što je tuženica donijela Zakon o izmjeni Zakona o javnim ovršiteljima, kojim se odgađa početak rada od 1. prosinca 2012. na 1. srpnja 2012., tužiteljica nalazila u stanju egzistencijalne neizvjesnosti za sebe i svoju obitelj, proživljavala je veliki stres i osjećaj frustracije, poniženost, povredu dostojanstva i sve to je trajalo tijekom 2012. kada tužiteljica i od dijela stranaka i medija doživljava velike neugodnosti. na čast, ugled i dostojanstvo, koja je počinjena od Vlade Republike Hrvatske i drugih institucija koji su na račun javnih ovršitelja po osnovi izbora zanimanja u dužem razdoblju iznijeli čitav niz uvreda čime su poticali nesnošljivost prema izboru profesije javnog ovršitelja što je i rezultiralo čitavim nizom uvredljivih naslova u tiskovinama i drugim medijima. Sustavnom negativnom, zlonamjernom i neistinitom medijskom kampanjom kod građana je izazvano zgražanje prema javnim ovršiteljima, čemu su bili izloženi i članovi njihovih obitelji, pa je time povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice i njezino duševno zdravlje i dovedena je u stanje uznemirenosti, nesigurnosti i neizvjesnosti. Tužiteljica je dovedena u stanje, ne svojom krivnjom, da ne može brinuti o vlastitoj egzistenciji, trpeći pri tom duševne boli. Na taj način je povrijeđeno njeno pravo osobnosti jer je trpjela duševne boli zbog stanja nesigurnosti, egzistencijalne zabrinutosti i uznemirenosti.

    14. Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada na ime nastale neimovinske štete zbog duševnih boli zbog povrede prava osobnosti, koje je trpjela postupanjem tuženice, po članku 19. i članku 1100. ZOO-a.

    15. Međutim, ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u mjeri koja bi opravdavala dosuđenje pravične novčane naknade u iznosu od 20.000,00 eura. Cijeneći okolnosti konkretnog slučaja i vodeći računa o svim kvalifikatornim okolnostima specifičnim za ovu vrstu neimovinske štete koju je trpjela tužiteljica, utvrđeno je da je tužiteljica pretrpjela duševne boli takvog intenziteta koje opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 5.000,00 eura, pa je stoga u tom dijelu valjalo preinačiti odluku prvostupanjskog suda.

    16. Osnovano žaliteljica navodi da je dosuđena naknada neimovinske štete od 20.000,00 eura previsoka kod činjenice da tužiteljica nije ni tvrdila, a niti dokazala, da bi zbog predmetne situacije trpjela jače duševne bolove koji bi zahtijevali liječničku pomoć. Pritom nije bez značaja niti činjenica da je tužiteljica i prije imenovanja za javnog ovršitelja, a i nakon donošenja Zakona o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima obavljala djelatnost odvjetnika, dakle nije ostala bez posla ukidanjem zakona. Žaliteljica navodi neke sudske odluke u kojima je zahtjev tužitelja po istom osnovu odbijen, međutim isto tako postoji nemali broj pravomoćnih presuda kojima je takva naknada dosuđena, međutim u manjim iznosima, a ne ovom koji potražuje tužiteljica i koji joj je priznat prvostupanjskom presudom.

    17. Iz navedenog je razloga prvostupanjska presuda dijelom potvrđena, po članku 368. stavku 1. ZPP-a, a dijelom preinačena zbog pogrešne primjene materijalnog prava, po članku 373. stavku 1. točki 3. ZPP-a.

    18. Trošak tužiteljice se odnosi na trošak sastava odštetnog zahtjeva (tarifni broj 32. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022. i 138/2023. - dalje: Odvjetnička tarifa) u visini od 250 bodova), sastava tužbe (tarifni broj 7. točka 1. Odvjetničke tarife u visini od 250 bodova), zastupanja na ročištima održanim 7. srpnja 2016., 23. studenoga 2016., 23. ožujka 2017., 21. ožujka 2018., 23. studenoga 2023., 15. travnja 2024. i 19. studenoga 2024. (tarifni broj 9. točka 1. Odvjetničke tarife u visini od 1750 bodova), troška sastava podneska od 5. prosinca 2024. (tarifni broj 8. točka 1. Odvjetničke tarife u visini od 250 bodova), odnosno ukupno 2500 bodova ili 5.000,00 eura, troška obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 1.250,00 eura, što ukupno iznosi 6.250,00 eura, čemu je pribrojen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 110,60 eura i presudu u iznosu od 266,95 eura, tako da ukupan priznati trošak tužiteljice iznosi 6.627,55 eura, sukladno članku 155. ZPP-a. Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu, podneska od 22. studenoga 2016. i 21. ožujka 2017., te pristup na ročišta održanim 7. srpnja 2016., 23. studenoga 2016., 23. ožujka 2017., 21. ožujka 2018., 23. studenoga 2023., 15. travnja 2024. i 19. studenoga 2024. (tarifni broj 9. točka 1. Odvjetničke tarife), što ukupno iznosi 2500 bodova ili 5.000,00 eura.

    19. S obzirom na djelomični uspjeh stranaka u postupku po članku 154. stavku 2. ZPP-a izračunat je trošak stranaka. Tužiteljica je uspjela s osnovom svog zahtjeva sa 100%, a s visinom sa 32%, dok je tuženica uspjela samo s visinom zahtjeva sa 68%. Tako je ukupni uspjeh tužiteljice 82% a tuženice 18%.S obzirom na uspjeh tužiteljice od 82%, utvrđen joj je trošak u iznosu od 5.434,00 eura, a tuženici za 18% uspjeha iznos od 900,00 eura, pa je tužiteljici dosuđeno na ime parničnog troška prvostupanjskog postupka 4.534,400 eura.

    20. Tuženici je priznat trošak žalbenog postupka u iznosu od 625,00 eura po tarifnom broju 10. točki 1. Odvjetničke tarife, prema vrijednosti spora s kojom je tuženica uspjela u žalbi, za 15.000,00 eura.

    U Puli-Pola 24. ožujka 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Biljana Bojanić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.