REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-365/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Alenki Paus, u pravnoj stvari tužitelja 1. TM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. ĐM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]. malodobnog VM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po majci i zakonskoj zastupnici TM, a svi po punomoćniku Anti Knezoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika JM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivani Moravec, odvjetnici iz Varaždina, radi naknade štete, odlučujući o žalbi 1. tužiteljice TM na rješenje Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Pn-106/2023-33 od 11. ožujka 2025., 24. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba 1. tužiteljice te se preinačava rješenje Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-106/2023-33 od 11. ožujka 2025. na način da se uvažava prigovor 1. tužiteljice izjavljen protiv rješenja o pristojbi istoga suda poslovni broj Pn- 106/2023-31 od 4. ožujka 2025. i ukida navedeno rješenje te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor tužiteljice TM na rješenje o pristojbi istoga suda poslovni broj Pn-106/2023-31 od 4. ožujka 2025.
2. Protiv rješenja pravovremenu žalbu podnosi 1. tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba postupka. Ukazuje da su tužitelji uz tužbi priložili potvrde o visini dohotka iz kojih proizlazi da su lošeg imovnog stanja, da nisu u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelji, da sud nije donio rješenje kojima se tužiteljima nalaže plaćanje sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu, da je pogrešno utvrdio da su tužitelji solidarno u obvezi; da je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP. Predlaže preinačiti pobijano rješenje.
3. Žalba je osnovana.
4. U predmetnoj pravnoj stvari 1. tužiteljica TM pozvana je rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj Pn-106/2023-31 od 4. ožujka 2025. na platež pristojbe na tužbu u iznosu 663,61 eura, presudu u iznosu 663,61 eura, žalbu protiv presude u iznosu od 1.327,23 eura i pristojbu na rješenje u iznosu 13,27 eura, ukupno 2.667,72 eura.
4.1. Na to je rješenje 1. tužiteljica uložila prigovor koji je pobijanim rješenjem na temelju odredbe čl. 10. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18, 51/23; dalje: ZSP) odbijen s obrazloženjem, da odluku o tome je li stranka u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelj donosi tijelo koje je određeno posebnim propisima, da su tužitelji solidarno u obvezi platiti sudsku pristojbu.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama određenih žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), utvrđenje je ovoga suda da pobijano rješenje nije pravilno i zakonito.
5.1. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer rješenje sadrži razloge o bitnim činjenicama, nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, izreka nije proturječna sama sebi i razlozima odluke.
6. Međutim pogrešno je primijenjeno, u dijelu, materijalno pravo.
7. Naime, pravilno sud prvog stupnja navodi da odluku o tome je li stranka u mogućnosti platiti sudsku pristojbu ne donosi sud već nadležno tijelo. Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama propisano je da stanka koja nije u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelji može podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sukladno posebnim propisima.
7.1. Stupanjem na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“ br. 143/13, 98/19) za odlučivanje o prijedlozima za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi nadležno je upravno tijelo na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Upravno tijelo je tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprava koji se odnose na pružanje pravne pomoći. Dakle, prvostupanjski sud nije nadležan odlučivati o zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
8. Nadalje, u predmetnom slučaju tužitelji su podijeli jednu tužbu protiv tuženika radi naknade štete iz štetnog događaja u kojem je smrtno stradao njihov suprug i otac PM. Potražuju naknadu neimovinske štete zbog smrti bliske osobe s time da mlt. VM potražuje i isplatu rente zbog izgubljenog uzdržavanja.
8.1. Svaki tužitelj na ime naknade štete zbog smrti bliske osobe potražuje 43.798,53 eura, a 3. tužitelj VM i iznos od 4.596,76 eura na ime izgubljenog uzdržavanja te isplatu rente u iznosu 164,17 eura ubuduće dok za to budu postojali uvjeti.
9. Odredbom čl. 16. st. 2. ZSP propisano je da vrijednost predmeta spora u slučaju suparničarstva kada su predmet spora zahtjevi ili obveze iste vrste koje se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjevi i za svakog tuženika, određuje se prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. Dakle u konkretnom slučaju radi se o običnom materijalnom suparničarstvu tužitelja, ne o jedinstvenom suparničarstvu, pa se tužitelji ne mogu smatrati kao jedna stranka i njihova obveza plaćanja pristojbi niti je zajednička niti je solidarna.
10. Svaki je tužitelj samostalna parnična stranka, čl. 200. ZPP, i stoga je svaki u obvezi platiti pristojbe, čl. 3. st. 1. ZPP, prema vrijednosti predmeta spora zahtjeva svakog pojedinog tužitelja. Tužitelji u ovoj pravnoj stvari nisu solidarni vjerovnici jer svaki potražuje od tuženika točno određeni zahtjev (iznos), a prema vrijednosti kojeg je u obvezi platiti sudsku pristojbu.
11. Stoga, uslijed pogrešnog materijalno-pravnog pristupa u tom dijelu, valjalo je preinačiti pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci, čl. 380. t. 3. ZPP u svezi sa čl. 373. t. 3. ZPP.
12. U ponovnom postupku sud prvog stupnja pozvat će tužitelje na platež dužnih pristojbi na način kako je ukazano ovim rješenjem (osim ukoliko dostave dokaz da su podnijeli zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, odnosno da su oslobođeni plaćanja istih i da to oslobođenje obuhvaća i ovdje relevantne sudske pristojbe; čl. 19. st. 8. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći).
U Puli 24. ožujka 2025.
Sutkinja
Alenka Paus
