Pn-463/2022-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice: ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sandra Šimunić-Mamić, odvjetnica iz Splita, Riječka 18, protiv tuženika: Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, Zagreb, Slavonska avenija 1B, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak i partneri, Split, Sukoišanska 4, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 6. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice KZ, odvjetničkog vježbenika u ZOU Smrke & Smrke iz Splita i zamjenice punomoćnika tuženika AZ, odvjetničke vježbenice u OD Ljubičić, Vrdoljak & partneri, 24. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 400,00 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 20. prosinca 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 31. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 654,56 eura, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplati tužiteljici na ime tuđe njege i pomoći iznos od 97,65 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 24. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata po ovoj osnovi od 20. prosinca 2022. do 23. ožujka 2025., tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime troškova liječenja iznos od 100,00 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 24. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova liječenja u iznosu od 6,00 eura, kao i za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata po ovoj osnovi od 20. prosinca 2022. do 23. ožujka 2025., tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici zatezne kamate koje na iznos od 1.600,00 eura teku od 22. prosinca 2022. do 30. siječnja 2023 po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. siječnja 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena.

V. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 523,49 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 24. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 1.166,38, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 20. prosinca 2022., tužiteljica navodi kako se 2. travnja 2022. dogodila prometna nezgoda u Splitu, na Poljičkoj cesti 73. Tužiteljica je upravljala motornim vozilom marke "Škoda Fabia" reg. oznake i broja [registarska oznaka], vlasništvo HZ. Isključivu odgovornost za nastanak nezgode snosi IZ koji je upravljao vozilom marke "Mercedes klasa C" reg. oznake i broja [registarska oznaka] u vlasništvu TZ koji je vozilom udario u zadnji dio vozila u kojem se nalazila tužiteljica. Na dan nastanka nezgode vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je počinjena šteta bilo je osigurano policom automobilske odgovornosti kod tuženika, broj 321024258836. Tužiteljica je u prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede. Prva medicinska pomoć pružena joj je na KHP KBC Split, gdje joj je dijagnosticirano istegnuće i nategnuće cervikalne kralježnice, postavljen Shcanzov ovratnik te je upućena na strogo mirovanje i daljnje ambulanto liječenje. Uslijed zadobivenih ozljeda tužiteljica je podvrgnuta liječenju koje je uključivalo brojne specijalističke preglede, kontrolne preglede, fizikalne terapije i sl. Radi pretrpljenih ozljeda i posljedica na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti. Činjenice su da je radi ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju tužiteljica trpjela intenzivne i dugotrajne fizičke bolove, dugotrajni strah i aktivnosti. Tužiteljica ima česte glavobolje, ukočenost u vratu, vratobolju a posljedice ozljeđivanja i dalje trpi. Tužiteljici je trebala tuđa njega i pomoć koju su joj pružali ukućani. Cijena sata tuđe njege i pomoći nemedicinske osobe iznosi 35,00 kuna po satu.

Radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljica zahtjeva od tuženika isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povreda prava osobnosti uključujući i imovinsku štetu s naslova tuđe njege i pomoći u iznosu od 20.000,00 kuna. Tužiteljica pridržava pravo urediti tužbeni zahtjev nakon provođenja medicinskog vještačenja, u skladu s Nalazom i mišljenje sudskih vještaka, a sve sukladno odredbama ZPP-a.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 30. siječnja 2023., tuženik ne spori da je 2. travnja 2022. došlo do prometne nezgode u Splitu u kojoj je s jedne strane sudjelovala tužiteljica kao vozač vozila reg. oznake i broja [registarska oznaka], dok je drugi sudionik bio IZ koji je upravljao vozilom reg. oznake i broja [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika po polici AO 321024258836. Dakle, ne spori se aktivna legitimacija, priznaje se pasivna legitimacija, priznaje se nastanak štetnog događaja i osnov odgovornosti. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe nije obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora veće je izravno podnijela tužbu sudu, čime je nepotrebno stvoren parnički trošak a tuženik onemogućen štetu platiti u mirnom postupku. Tuženik je po primitku tužbe i saznanja za štetu na ime naknade neimovinske štete i tuđe njege i pomoći platio tužiteljici iznos od 1.600,00 eura dana 27. siječnja 2023. što među strankama ne bi trebalo biti sporno. Tuženik spori visinu tužbenog zahtjeva, jer je isplatom iznosa od 1.600,00 eura u cijelosti naknadio tužiteljici svu pretrpljenu imovinsku i neimovinsku štetu. Spori se potraživanje tužiteljice s osnova troškova liječenja koje nije ničim dokumentirano, uostalom sve troškove liječenja snosi HZZO. Spori se i početak tijeka zakonske zatezne kamate, a s obzirom da se tužiteljica nije obratila tuženiku sa zahtjevom u mirnom postupku i da je tuženik odmah po primitku tužbe platio štetu u cijelosti. Za potrebe medicinskog vještačenja predlaže se pribaviti cjeloviti osobni zdravstveni karton tužiteljice, dakle i rukom pisani karton i elektronski ispis kartona. Stoga, tuženik traži da se tužbeni zahtjev odbije, da se tužiteljica obveže na plaćanje parničnog troška tuženiku i to s zakonom zateznom kamatom, počam od dana presuđenja, pa do isplate.

3. Podneskom od 7. veljače 2023. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da je na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i tuđe njege i pomoći potraživala iznos od 1.054,56 eura, na ime imovinske štete zbog troškova liječenja iznos od 106, 00 eura i zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos od 1.600,000 eura.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem potvrde MUP-a, PP Split, klasa:

211-08/22-4/7065 od 5. travnja 2022., medicinske dokumentacije za tužiteljicu, potvrde Doma Lovret Split, saslušanjem tužiteljice, medicinskog vještačenja po sudskim vještacima dr. Miru Jurinoviću, dr. Danči Tripalo i dr. Nikole Sikirice od 11. rujna 2024.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Među strankama sporna je visina tužbenog zahtjeva.

8. Člankom 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.; dalje: ZOO) propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

8.1. Člankom 1085. stavak 1. i 4. te člankom 1090. ZOO-a određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

8.2. Prema članku 1095. stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Stavkom 2. propisano je ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

8.3. Člankom 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga.

9. Iz iskaza tužiteljice ČZ od 11. rujna 2022. proizlazi kako je 2. travnja 2022. doživjela prometnu nezgodu i to na autobusnoj stanici kada je bila u fazi mirovanja sa svojim automobilom i kada je u stražnji dio njezinog automobila naletjelo drugo motorno vozilo. Zadobila je trzajnu ozljedu vrata, a zbog koje ozljede je imala a i dan danas još uvijek ima probleme. Bila joj je potrebna pomoć majke s kojom živi u obavljanju svakodnevnih životnih potreba pa tako niti na WC nije mogla otići sama. Odlazila je na fizikalnu terapiju koja je trajala 2 tjedna i na koju je majka vozila. Zbog psihičkog stanja je odlazila i psihijatru koji joj je propisao normabele i antidepresive, a koje danas više ne uzima. Par mjeseci je sigurno jedan put tjedno odlazila na hitni neurološki zbog glavobolja koje i dan danas osjeća. Dugo joj je vremena trebalo da ponovno počne voziti, ali niti jedan put nakon ove nezgode se vozilom nije zaustavljala na autobusnoj stanici. I danas kad pomisli na prometnu nezgodu osjeća uznemirenost. Kako je student, a nezgoda se dogodila na početku drugog semestra, to nije mogla uredno odlaziti na predavanja te je morala ponavljati predmete. Navela je kako je uzimala dosta lijekova za bolove i kreme za vrat što je uzrokovalo dodatne troškove te su ti troškovi po njezinoj procjeni iznosili minimalno 1000,00 kuna.

10. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Mira Jurinovića od 11. rujna 2024. proizlazi kako se uvidom u tužbeni zahtjev doznaje da je tužiteljica doživjela prometnu nezgodu 2. travnja 2022. u kojoj je auto u kojem je ona bila vozačica otraga udarilo udarilo drugo vozilo pri čemu je zadobila trzajnu vratnu ozljedu. Istog dana javila se na HKP, bilježi se da je pristupila u 3,29 sati, pregledana je, izvršeno je rendgensko snimanja lubanjskih kostiju i vratne kralježnice u dva smjera. Bilježi se dijagnoza istegnuća vratnih struktura te udarac u glavu s blažom oguljotinom. Kod tužiteljice nije bilo kliničkih znakova potresa mozga, apliciran joj je mekani Schantzov okovratnik, preporučeno da uzima tablete protiv bolova i opuštanje mišićne napetosti, kao i mirovanje. Preporučena je neurokirurška kontrola. U spisu nalazi prvi sljedeći medicinski nalaz otprilike 2 mjeseca nakon ozljede. Žalila se neurokirurgu na glavobolju i vratobolju. Neurokirurg je preporučio fizikalnu terapiju. Bila je sredinom srpnja kod fizijatra koji je preporučio fizikalnu terapiju kroz 2 tjedna. Prileži spisu maleni fizijatrijski karton. Još jednom početkom rujna bila je kod specijaliste za fizikalnu medicinu kada su joj preporučene vježbe kod kuće. Nakon toga u jesen se javila specijalisti za neurologiju i potom još jednom specijalisti za neurokirurgiju zbog glavobolje. Međutim, u spisu prileži nalaz 10 mjeseci ranije od datuma prometne nesreće kada je također bila kod neurologa tako da je procijenjeno da tužiteljica ima nespecifičnu glavobolju, temeljita sumnja je na migrenskog tipa.

Doživjela je tužiteljica povredu njenog osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje, ispoljila se povreda prava osobnosti u trpljenju bolova. Imala je neugodnosti poradi ovog ozljeđivanja, kod kuće je trebala pomoć i njegu druge osobe. Trajnih posljedica po neurokirurškom osnovu nema. Dakle, jeste pretrpjela vratnu trzajnu ozljedu između prvog i drugog stupnja, nakon koje nisu ostale trajne posljedice. Procjenjuje trpljenje bolova u prvom danu, jedan dan u jakom intenzitetu, možemo kazati da je u srednjem stupnju 7 dana i 4 tjedna u blažem intenzitetu. Kod kuće procjenjuje potrebu pomoći i njege od stane druge osobe jedan tjedan 2 sata u danu i još jedan tjedan jedan satu u danu njoj samoj za osobne potrebe i ujedno u vidu pripomoći pri održavanju osobne higijene. Trajanje liječenja procjenjuje da je bilo 3 mjeseca. Moguće je da je tužiteljica pri kontrolnim neurološkim pregledima iskazivala pogoršanje kliničke slike što se tiče glavobolje. Međutim, u sudsko medicinskoj praksi se kaže da se uzročno posljedično ne može povezati eventualno subjektivni iskaz same tužiteljice neurologu s pretrpljenom ozljedom vratne kralježnice.

11. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje dr. Danči Tripalo od 11. rujna 2024. proizlazi kako je tužiteljica prvi nalaz kojeg je napravila neposredno nakon ozljede 2. travnja 2022, kada se tužila na bolove u vratu zbog trzaja vrata, dobila je mekani schantzov ovratnik te je bio prijedlog da se javi na kontrolu neurokirurga za jedan tjedan. Međutim, javila se točno nakon 2 mjeseca te se tužila na tegobe glavobolje i vratobolju, kretanje vratom su bile slobodne pa je upućena na fizikalnu terapiju. Fizikalnu terapiju je uredno obavljala što vidi iz priloženog kartona od 9. kolovoza do 23.kolovoza 2022., a na zadnjem zalazu fizijatra kretnje su bile uredne, a terminalno je imala osjećaj zatezanja te joj je predloženo da nastavi kući s naučenim vježbama. Trpjela je bolove procijenjene od strane neurokirurga, a isto tako za tuđu njegu i pomoć je suglasna sa neurokirurgom. Sudska vještakinja je obavila pregled tužiteljice u sudnici gdje je ustanovila da je kod terminalnih kretnji, osobito lateralne fleksije tužiteljica osjetila bolnost i zakočila je sa vratom, zbog terminalne ograničenosti u pokretima bi rekla da je ostalo umanjenja životnih aktivnosti od 2%.

12. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Nikole Sikirice od 11. rujna 2024. proizlazi da nakon pregleda medicinske dokumentacije od tužiteljice nema elemenata na osnovnu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice dovele do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Imajući u vidu psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na zdravstvene posljedice koje su prethodno opisane mišljenja je da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju od 10ak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od sljedeća 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedeća 2 tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta sljedećih 5-6 tjedana. Može se reći da je psihološki učinak traumatskog događaja individualan te da je svakako moguće da je ovo u konkretnom slučaju utjecalo na sposobnost koncentracije kod izvršavanja njezinih studentskih obveza, no s obzirom da nema psihijatrijskih nalaza, niti psihologijskog testiranja vještak ne može egzaktno utvrditi u kojoj bi to bilo mjeri. U intenzitetu pretrpljenog straha kojeg se očitovao, dakle otprilike 2 mjeseca sposobnost je reducirana.

13. U postupku su saslušani liječnici vještaci medicinske struke, kako iz naprijed izloženog proizlazi, taksativno su i kronološki naveli važne detalje i kronologiju liječenja tužitelja, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice pružajući sudu osnovu za praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene neimovinske i imovinske štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaća. Utvrđenom je dodati da ni parnične stranke nisu imale prigovora vještacima.

13.1. Polazeći od svih utvrđenih okolnosti predmetnog slučaja, pri tom ocjenjujući vjerodostojnost svih dokaza provedenih u postupku, smatrajući nalaz i mišljenje sudskih vještaka vjerodostojnim, a obzirom na to da su vještaci dr. Tripalo, dr. Jurinović i dr. Sikirica nalaz i mišljenje dali nakon što su pregledali relevantnu medicinsku dokumentaciju te su nalazi i mišljenja dana prema pravilima struke i valjano su argumentirani, a također stranke nisu imale primjedbi na ista i vodeći računa o značaju i težini ukupnih posljedica na tužiteljevo zdravlje u tjelesnoj i duševnoj sferi, o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, nadalje vodeći računa o aspektima tužiteljičine osobnosti, a posebno o njenoj životnoj dobi u vrijeme predmetne nezgode kada je imala 20 godina te pojavnih oblika kroz koje se isto manifestiralo, kao i vodeći računa o nelagodi liječenja te o umanjenju životnih aktivnosti od 2 %, po stavu ovog suda pravična novčana naknada u tim okolnostima bi iznosila 2.000,00 eura.

14. Tužiteljici bi na ime naknade za troškove liječenja koji su se sastojali u odlascima na terapije/preglede pripadao paušalan iznos od 100,00 eura. Prema članku 223. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP-a) sud će ako utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni. U konkretnom slučaju je iz medicinske dokumentacije razvidno, a što su naveli i sudski vještaci, a o istom je iskazivala i sama tužiteljica, da je tužiteljica odlazila na preglede, pretrage, terapije, radi čega je zasigurno imala troškove pa bi joj pripadao paušalan iznos od 100,00 eura, a koji iznos joj je i dosuđen.

15. Troškovi tuđe njege i pomoći predstavljaju imovinsku štetu. U konkretnom slučaju tužiteljica nije predložila dokaze da bi ona tako primljenu pomoć doista platila trećoj osobi te time imala novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od dana učinjenog novčanog izdatka. Stoga se u konkretnom slučaju tužiteljici priznaje pravo na pomoć i njegu koju su joj pružili članovi obitelji. Dakle, nenovčanu imovinsku.

15.1. Sukladno članku 1089. stavak 2. ZOO-a nenovčana imovinska šteta dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja. Dakle, cijenama koje su veće od cijena u vrijeme štetnog događaja. Utvrđenjem naknade prema cijenama u času donošenja sudske odluke pokrivena je šteta od nastanka do odluke pa kamate mogu teći tek od dana donošenja sudske odluke. U protivnom, tj. priznavanjem kamata od nastanka štete značilo bi dvostruko obeštećenje. Stoga obveza naknade nenovčane materijalne štete dospijeva u trenutku presuđenja. Naime, opseg naknade nenovčane štete, kao novčana obveza u smislu članka 21. ZOO-a i članka 1163. ZOO/2005. može biti poznat tek onda kada je na pravno obvezujući način izračen u novcu, a to nikad ne može biti prilikom nastanka same štete. Taj broj novčanih jedinica određen je tek presudom (broj potrebnih sati tuđe njege i pomoći i cijena sata).

15.1.1. Prema članku 1095. stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi. Oštećenik ima pravo na naknadu troškova tuđe pomoći i njege bez obzira na to tko je oštećeniku pružao usluge tuđe pomoći i njege, jer su to izvanredne usluge koje je prouzročio štetnik i koje ni najbliži srodnici oštećenika nisu dužni činit bez naknade. U situaciji kad oštećenik nije plaćao trećoj osobi naknadu za pruženu tuđu pomoć i njegu pripada mu pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći i njege tu naknadu tražila. Izdatak koji bi oštećenik imao u vezi s pružanjem tuđe pomoći i njege ne predstavlja dio plaće NKV radnika u Republici Hrvatskoj, nego ono što bi on morao platiti da je angažirao osobu koja obavlja takve poslove. Imajući u vidu da se radi o pomoći koja ne zahtijeva posebno znanje sud iznos od 4,65 eura smatra dostatnim, a kako to proizlazi iz potvrde Doma Lovret i uvažavajući recentnu sudsku praksu. Kako nije sporno da je tužiteljici tuđa pomoć i njega trebala ukupno 21 sati, tužiteljici bi na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripadao iznos od 97,65 eura, a koji iznos joj je i dosuđen.

16. Ukupno sud smatra da tužiteljici na ime imovinske i neimovinske štete pripadao iznos od 2.197,65 eura od čega na ime neimovinske štete 2.000,00 eura, na ime tuđe njege i pomoći 97,65 eura, na ime troškova liječenja 100,00 eura.

17. Kako je tuženik tužiteljici u mirovnom postupku na ime neimovinske štete isplatio iznos od 1.600,00 eura, a sud smatra da tužiteljici po ovoj osnovi pripada 2.000,00 eura, to je isplaćeni iznos trebalo oduzeti od onoga za koji sud smatra da pripada tužiteljici pa bi po ovoj osnovi tužiteljici pripalo 400,00 eura.

(Kako stranke nisu razgraničile koliki iznos je u mirnom postupku isplaćen na ime imovinske koliki na ime neimovinske, to je sud cjelokupan isplaćeni iznos umanjio od iznosa neimovinske štete).

18. Zatezne kamate na neimovinsku štetu dosuđene su od dana zaprimanja tužbe dakle od 20. prosinca 2022., na tuđu njegu i pomoć te troškove liječenja od presuđenja jer se radi o nenovčanoj materijalnoj šteti, kako je to naprijed navedeno, a sve na temelju članka 1089. stavak 2. ZOO-a.

19. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu odredbe članka 154. stavak 2. i 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, sastava podnesaka od 7. veljače 2023. i 25. rujna 2024. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 19. veljače 2024., 11. rujna 2024. i 6. veljače 2025. po 100 bodova, odnosno ukupno 600 bodova, što pri vrijednosti boda sa paušalom od 2,00 eura daje iznos od 1.200,00 eura. Na navedeni iznos treba pridodat 25 % PDV-a u iznosu od 300,00 eura, odnosno ukupno 1.500,00 eura.

Kako je tužiteljica uspjela u postupku 51 % (sporna visina), a tuženik sa 49 %, to postotak uspjeha tužiteljice koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su strane uspjele u parnici iznosi 2 %. Od iznosa od 1.500,00 eura tužiteljici pripada 2 % odnosno 30,00 eura.

Tužiteljici pripada i trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 74,06 eura, trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 68,43 eura i trošak vještačenja u iznosu od 351,00 eura, odnosno ukupno 523,49 eura.

Za više traženo na ime potraživanje troškova postupka u iznosu od 1.166,38 eura, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

20. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu sa člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023.; dalje ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/2022.).

21. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 24. ožujka 2025.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis