REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Posl. br. Pp-2103/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Karmen Lončar Mišura uz sudjelovanje Ines Pindrić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding, Podružnica Zagrebačke ceste i 2. okrivljene odgovorne osobe TZ, radi djela prekršaja iz čl. 10. st. 4. i st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 65/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23.) pokrenutog prigovorom okrivljenih na obavezni prekršajni nalog I postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/59797, Urbroj: 511-19-44-24-1 od 11.07.2024. nakon provedenog žurnog postupka donio je dana 24. ožujka 2025., u smislu čl. 222. st 3. i čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), i

presudio je

I. 1. okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding, Podružnica Zagrebačke ceste, OIB: 85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavani,

2. okrivljena odgovorna osoba: TZ, od oca T, rođen **.**.1987. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa]., prekršajno kažnjavan,

krivi su

što nisu dana 27. listopada 2023. u 21:25 sati u Sesvetama, na raskrižju Ulice Rimski odvojak III i Rimskog puta, kao pravna i odgovorna osoba, postavili odgovarajuću privremenu prometnu signalizaciju, kako bi se osigurali sudionici u prometu na način da u noćnim uvjetima i uvjetima smanjene vidljivosti nisu postavili trepćuća svjetla narančaste boje, te nisu propisno postavili prometni znak kojim se zabranjuje promet dijelom kolnika na kojim se izvode radovi, odnosno sa sjeverozapadne strane raskrižja Ulice Rimski put i Ulice Rimski odvojak III, nije postavljen prometni znak zabrane skretanja u desno, kako bi se na vrijeme upozorili sudionici u prometu zbog čega je došlo do prometne nezgode na način da je osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao DZ koji se kretao kolnikom Ulice Rimski put u smjeru jugoistoka, dolaskom do raskrižja sa kolnikom Ulice Rimski odvojak III vozilo je prošao pored pravilno i vidno postavljenih prometnih znakova "radovi na cesti" i "slijepa cesta" koji su pravilno i vidno postavljeni uz zapadni rub kolnika Ulice Rimski put sjevernije od raskrižja sa kolnikom Ulice Rimski odvojak III te je kod raskrižja sa kolnikom Ulice Rimski odvojak III, gdje ne postoji prometni znak zabrane skretanja u desno, skrenuo na navedeni kolnik po kojemu se nastavio kretati u smjeru jugozapada, a dolaskom do prekopa na cesti gdje se nalazi srušena privremena signalizacija na kolniku, branik za označavanje zapreke s prometnim znakom "zabrana prometa" i dopunskom pločom "osim vozila gradilišta" prouzročena je prometna nezgoda sa materijalnom štetom,

dakle propustili su dio ceste na kojemu se izvode radovi vidljivo obilježiti postavljanjem odgovarajućim prometnim znakovima i na njemu osigurati sudionike u prometu,

čime su počinili djelo prekršaja iz čl. 10. st. 4. i 5. u svezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa im se na osnovu citiranih propisa, izriče

1.okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura

2.okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 190,00 (sto devedeset) eura

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti putem priloženih uplatnica. Ista se ima platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljeni plate dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini, temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl.139. st. 3. u svezi člana 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka svaki u iznosu od 100,00 (sto) eura, putem priloženih uplatnica. Isti se ima se platiti u roku od 30 dana od primitka presude, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. I postaja prometne policije Zagreb podnijela je obavezni prekršajni nalog gore navedenog broja protiv okrivljenih, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji obavezni prekršajni nalog su okrivljeni u zakonskom roku podnijeli prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljeni su u svojoj pisanoj obrani sukladno izjavili da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima s obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I. Postaja prometne policije Zagreb, je izdalo obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivima za počinjeni prekršaj iz čl. 10. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno, jer nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede postavljanja treptavih svjetla, te propisnog postavljanja znaka kojim se zabranjuje promet na križanju kolnika Ulica Rimski odvojak III. i Rimski put, uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kama sukladno čl. 10. st. 4. i 5. istog Zakona. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Okrivljenici se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj obzirom da su predmetne ceste u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi, a nisu razvrstane Odlukom o razvrstavanju javnih cesta, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, POSI. broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine. Ulica Rimski put i Ulica Rimski odvojak III. u javnim registrima su upisane kao nerazvrstane ceste u vlasništvu Grada Zagreba. Dokaz - izvadak iz BZP-a, Općinski sud u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica]. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Sama činjenica da je održavanje cesta jedinica lokalne samouprave povjerila 1. okrivljeniku ne može na njega i odgovornu osobu 1. okrivljenika prenijeti i prekršajnu odgovornost. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni već jedinica lokalne samouprave tj. Grad Zagreb. Iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta u čl. 3. proizlazi da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja jednom mjesečno na lokalnim cestama, što 1. okrivljenik putem odgovorne osobe ophodara redovito i obavlja. Okrivljenici bitno ističu kako se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj obzirom da je nadležnost za saniranje predmetnog prekopa prenesena na izvođača radova. Okrivljenici se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj obzirom da se nesreća dogodila unutar gradilišta koje je bilo označeno potrebitim znakovima zabrane prometa. U prilog navedenog okrivljenici su dostavili uz prigovor na obvezni prekršajni nalog listove građevinskog dnevnika i dokaz o privremenoj regulaciju prometa za navedenu lokaciju. Iz građevinskog dnevnika razvidno je da je na predmetnoj lokaciji izvršeno asfaltiranje nosivog sloja dana 25.10.2023., zatim je idući dan u četvrtak 26.10.2023. bilo u tijeku prilagođavanje poklopaca komunalnih instalacija novoj niveleti kolnika, a radovi se nisu dana 27.10.2023. mogli izvoditi radi nepovoljnih vremenskih prilika te su isti nastavljeni dana 30.10.2023. godine. Poduzete su sve potrebne radnje radi sprječavanja nastanka štete i njezinog uklanjanja, sve u skladu sa njihovim preuzetim obvezama. Dodatno ukazuje se na postupanje vozača osobnog automobila DZ koji je protivno prometnim propisima nastavio kretanje gradilištem, te na taj način uzrokovao samu prometnu nesreću s materijalnom štetom u zoni koja je bila zatvorena sva vozila osim vozila gradilišta. U samom prekršajnom nalogu navedeno je kako je vozač prošao pored pravilno i vidno ostavljenih prometnih znakova, te da isti nije prilagodio brzinu kretanja osobinama i stanju ceste iz kojeg razloga uslijed neodgovarajućeg ponašanja vozača okrivljenici ne mogu odgovarati za štetu koja je istome nastala. Dakle pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. Nadalje, čl. 134. Zakona o gradnji izvođač radova dužan osigurati i ograditi gradilište radi sigurnosti trećih, a način na koji je to dužan napraviti detaljno je propisan istim Zakonom. Također, u čl. 162. st. 1. toč. 11. propisana je prekršajna odgovornost upravo izvođača radova. Okrivljenici su uz sam prigovor dostavili suglasnosti za prijekope na predmetnoj lokaciji, a iz kojih nesporno proizlazi kako su u trenutku prometne nesreće radovi još uvijek trajali te primopredaja nije bila izvršena. Dakle, okrivljenici nisu naredili izvođenje radova na ranije spomenutoj lokaciji, niti su iste obavljali, a navodni nedostatak prometne signalizacije na gradilištu predstavlja prekršajnu odgovornost osobe izvođača radova, iako su okrivljenici u prilogu prigovora dostavili dokaze da je na predmetnoj lokaciji postavljena signalizacija. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajno pravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu.

II. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Okrivljenici također ističu da je prekršaj navodno počinjen 27.10.2023.g., dok je obavezni prekršajni nalog izdan tek 11.07.2024.g., dakle 10 mjeseci nakon navodnog počinjenja prekršaja. Zbog navedenog vremenskog odmaka između utvrđenja navodnog prekršaja i izdavanja obaveznog prekršajnog naloga dovodi se u pitanje i vjerodostojnost činjenica utvrđenih u obaveznom prekršajnom nalogu. U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika budući u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelju prekršajnih djela, okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku. Dakle, pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. U samom prekršajnom nalogu navedeno je kako je vozač prošao pored pravilno i vidno postavljenih prometnih znakova, te da isti nije prilagodio brzinu kretanja osobinama ceste iz kojeg razloga uslijed neodgovarajućeg ponašanja vozača okrivljeni ne mogu odgovarati za štetu koja je istome nastala. Dakle, pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. Okrivljenici opreza radi ističu kako je sukladno odredbama čl. 134. Zakona o gradnji izvođač radova dužan osigurati i ograditi gradilište radi sigurnosti trećih, a način na koji je to dužan napraviti detaljno je propisan istim Zakonom. Također, u čl. 162. st. 1. toč. 11. propisana je prekršajna odgovornost upravo izvođača radova. Dakle, okrivljenici nisu iste obavljali, a navodni nedostatak prometne signalizacije na gradilištu predstavlja prekršajnu odgovornost osobe izvođača radova, iako okrivljenici u prilogu prigovora dostavljaju dokaze da je na predmetnoj lokaciji postavljena signalizacija. Slijedom navedenog, za utvrđeni prekršaj pogrešno je primijenjeno materijalno pravo, te stoga niti po toj osnovi okrivljenici ne mogu odgovarati za utvrđeni prekršaj. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom, te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukine odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom i da se okrivljenici oslobode obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka. Kao dokaz navoda svoje obrane priložili su dokaze: suglasnost za prijekop od 27.9.2023.,27.22.2023., 9.8.2023., 6.7.2023., zahtjev za javno odobrenje prijekopa i postavu privremene regulacije prometa cestovnih i pješačkih javno prometnih površina u gradu Zagrebu

3. Sud je izvršio uvid i čitao je pisanu obranu okrivljenih, Ugovor o radu sklopljen između okrivljenih od 21. travnja 2023. i odobrenje o uspostavi privremene regulacije prometa od 18.10.2023., potvrdu o prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 11.11.2024. iz koje se vidi višestruka prekršajna kažnjavanost okrivljenih, skicu mjesta nezgode, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za svjedoka DZ, zapisnik o očevidu, izvješće o počinjenom prekršaju, očitovanje 1. okrivljenih odgovornoj osobi list 53 spisa, suglasnost za prijekop od 06.07.2023. i 09.08.2023., saslušao je svjedoka DZ

4. Svjedok DZ je u svom iskazu naveo da je predmetne zgode upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka] brzinom od 5-10 km/h. Padala je kiša i to je bilo na raskrižju. Njemu u susret je išlo vozilo koje se kretalo po svojoj strani kolnika. U jednom trenutku je osjetio ogroman udarac, naletio je na nešto, ali on prije naleta nije vidio na što je naletio, ali se radnja zbivala na kolniku. Nigdje nije bilo postavljenih prometnih znakova da se odvijaju radovi na kolniku, tek naknadno je vidio prometne znakove koji su bili na tlu bačeni sa strane. Pozvao je policiju i do njihovog dolaska ostao je na mjestu događaja, vozilo nije mogao pomaknuti, jer mu je pukla osovina. Do dolaska policije tamo je prolazilo još automobila. Bila je noć, preglednost loša, nisu bili postavljeni prometni znakovi treptajućeg svjetla narančaste boje, nije bio postavljen prometni znak kojim se zabranjuje promet dijelom kolnika na kojemu se izvode radovi. Kretao se kolnikom Ulice Rimski put u smjeru jugoistoka, dolaskom do raskrižja sa kolnikom Ulice Rimski odvojak 3 nije postojao prometni znak zabrane skretanja u desno kako bi se na vrijeme upozorili svi sudionici u prometu. Ostao je zatečen kada je vidio da se i on tereti za prekršaj.

5. Na temelju ovako provedenog postupka sud je utvrdio da su 1. i 2. okrivljeni počinili djela prekršaja koja su im stavljena na teret.

6. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka jer je isti logičan, uvjerljiv, utemeljen na neposrednom opažanju i suglasnosti s drugim provedenim dokazima, tako da nije bilo razloga posumnjati u njihovi vjerodostojnost. Svjedok je iskazivao homogeno, opširno, detaljno je opisao događaj, upravo je on taj koji je sa vozilom kojim je upravljao naletio na prijekop, koji nije bio propisno označen.

7. Iz zapisnika o očevidu i skice mjesta nezgode proizlazi da se na predmetnog raskrižju na mjestu prometne nezgode nije nalazila postavljena prometne signalizacija uključujući trepćuća svjetla narančaste boje, te prometni znak kojim se zabranjuje promet dijelom kolnika na kojemu se izvode radovi, odnosno sa sjeverozapadne strane raskrižja Ulice Rimski put i Ulice Rimski odvojak III nije bio postavljen prometni znak zabrane skretanja u desno.

8. Iz prigovora okrivljenih ne proizlazi da 2. okrivljeni nije odgovorna osoba, štoviše tijekom postupka 1. okrivljeni su se očitovali da je upravo 2. okrivljeni TZ odgovorna osoba.

9. Sud je u cijelosti prihvatio pročitanu i razgledanu dokumentaciju budući je ista propisno sačinjena, te valjano potpisana i ovjerena, a sadržajem se međusobno nadopunjuje zbog čega sud nije imao razloga posumnjati u njezinu vjerodostojnost. Obzirom na prije navedeno sud nije imao razloga ne uzeti u obzir iskaz svjedoka, a samim time nije prihvatio navode obrane okrivljenih, po mišljenju suda obrana je neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje od prekršajne odgovornosti.

10. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze, koje je usporedio sa obranama, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljeni doista počinili djelo prekršaja kako je to navedeno u izreci presude. Po mišljenju ovoga suda odgovorni su prekršajno, pa ih je valjalo proglasiti krivima i kazniti. 1. okrivljeni je pravna osoba nadležna za održavanje cesta, te ju zakon obvezuje da vodi brigu i8 poduzima primjerene mjere kako bi se promet mogao nesmetano i sigurno odvijati. Da je 1. okrivljeni propisno označio dio kolnika na kojemu su se izvodili radovi postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova, do nezgode ne bi došlo. U čl. 60. st. 3. Prekršajnog zakona navedeno je da će sud utvrditi prekršajno odgovornom pravu osobu i u slučaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe ili se ne može utvrditi tko je odgovorna osoba. Sud nije prihvatio niti navode obrane okrivljenih da im prije pokretanja prekršajnog postupka nije uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 109a Prekršajnog zakona, slijedom čega bi optužni prijedlog trebalo odbaciti kao nedopušten, budući su sva upozorenja iz navedenog članka sadržana u obaveznom prekršajnom nalogu koji je okrivljenima uručen, te nije bilo potrebno iste posebno uručivati.

11. Stoga je sud okrivljene proglasio krivima i izrekao im je novčanu kaznu za koju smatra da su primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju njihove odgovornosti.

12. Prilikom odmjeravanja visine novčane kazne sud okrivljenima kao otegotnu okolnost uzeo u obzir višestruku prekršajnu kažnjavanost, a olakotnih okolnosti sud nije našao.

13. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja počinitelja sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne u označenim iznosima smatrajući da će se upravo takvim kaznama u potpunosti postići svrha kažnjavanja kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljene od kojih se očekuje da se ubuduće klone i suzdržavaju od protupravnog postupanja, te u smislu specijalne prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društvena nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja.

14. Temeljem u izreci citiranih propisa, 1. i 2. okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnom stanju okrivljenika obveznih da plate trošak.

U Sesvetama 24. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ines Pindrić , v.r.

Karmen Lončar Mišura, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.