Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

P-913/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2) KR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 3) FR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Mladenu Kuzmaniću odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ŽRC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, radi razvrgnuća, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi dana zaključenoj dana 10. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja od pod 1) do pod 3) uz punomoćnika tužitelja te tužene uz punomoćnika tužene, dana 24. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da su vlasnici nekretnine označenih kao Kat. čest. [katastarska čestica] opisane kao STAMBENA ZGRADA, DVORIŠTE površine 436 m2 Katastarska općina: 329835, SPLIT Broj ZK uloška: [broj ZK uloška] i to:

Ž MR, OIB: [osobni identifikacijski broj], Suvlasnički dio: 9/18 ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 5/18

KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 2/18

FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 2/18

2. Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao Kat. čest. [katastarska čestica] opisane kao STAMBENA ZGRADA, DVORIŠTE površine 436 m2 Katastarska općina: 329835, SPLIT Broj ZK uloška: [broj ZK uloška] tužitelja ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 5/18 KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 2/18 FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 2/18 i tuženika ŽRC, OIB: [osobni identifikacijski broj], Suvlasnički dio: 9/18 i to prodajom istoga na javnoj dražbi sukladno odredbama Ovršnog zakona te podjelom tako ostvarenog iznosa na način da tužiteljima pripadne:

ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj],: 5/18; KR, OIB: [osobni identifikacijski broj],

2/18 FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2/18 i tuženika ŽRC, OIB: [osobni identifikacijski broj], 9/18. 3. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljima trošak ovog postupka uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate." kao neosnovan.

II. Dužni su tužitelji naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 750,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da su tužitelji i tuženi upisani kao suvlasnici nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] opisane kao STAMBENA ZGRADA, DVORIŠTE površine 436 m2 Katastarska općina: 329835, SPLIT Broj ZK uloška: [broj ZK uloška] i to: ŽRC, OIB: [osobni identifikacijski broj], Suvlasnički dio: 9/18 ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 5/18 KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 2/18 FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], za Suvlasnički dio: 2/18. Na predmetnoj nekretnini nalazi se postojeća stambena građevina katnosti Po+Pr+1+Kr, koju nije moguće geometrijski dijeliti. Tužitelju su pokrenuli vanparnični postupak radi diobe koji je obustavljen iz razloga što među strankama postoji spor o vlasništvu. Predlagatelj ima pravni interes razvrgnuti suvlasničku zajednicu pa predlaže kao u tužbi.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti navodeći da je dioba izvršena, da je nekretninu moguće geometrijski dijeliti te da tužitelji nemaju pravni interes na podnošenje predmetne tužbe.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u rješenje R1-505/2022, izvadak iz zemljišne knjige, te saslušanjem tužitelja i tužene u svojstvu parničnih stranaka te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

4. Nije sporno da su tužitelji prije podnošenja konkretne tužbe, u svojstvu predlagatelja, podnijeli prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice pod brojem R1-505/2022. Taj izvanparnični postupak okončan je rješenjem Općinskog suda u Splitu broj: R1- 505/2022 od 9.veljače 2023. kojim se sve stranke upućuju da svoja sporna pitanja riješe u parnici jer je došlo do spora oko visine suvlasničkih udjela i predmeta diobe.

5. Stoga, tužitelji ustaju predmetnom tužbom radi utvrđenja suvlasničkih udjela ( pod točkom I) te predlažu civilnu diobu predmetne nekretnine ( pod točkom II).

5.1 Nije sporno da su stranke upisani suvlasnici u zemljišnoj knjizi u odgovarajućim suvlasničkim dijelovima.

6. Pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice zajamčeno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... koji propisuje uvjete i pravila razvrgnuća, a mogućnost propisuju odredbe čl. 47. ZV-a, ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud (čl. 49. ZV-a). Kada sud odlučuje o razvrgnuću suvlasništva, odlučiti će o načinu razvrgnuća, i to tako da se suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava geometrijskom diobom, a da se znatno ne umanji vrijednost stvari, a suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari razvrgava se civilnom diobom.

7. Iz iskaza tužiteljice pod 1) proizlazi da je predmetnu nekretninu, obiteljsku kuću sagradio je pokojni svekar, nadalje, da se ista se sastoji od podruma, prizemlja, kata i krovišta te pripadajućeg garažnog prostora sa sjeverne strane kuće. Nadalje, da prizemlje koristi tužiteljica, a sastoji se od dvije sobe, hodnika i kuhinje. Nadalje, da je u predmetnom prizemlju sam živjela sa suprugom. Nadalje, navodi da tužena živi u stanu na katu gdje je prije živjela sa pokojnim tatom i pokojnom mamom. Nadalje, da je pokojni svekar imao dva sina i kćer (tužena), a da ja brat K darovao svoj dio tužiteljici i tuženoj. Nadalje, da je predmetnu garažu tužitelj pod 2) preinačio u stan u kojem je živio, ali je isti odselio te da tužitelj pod 2) jedini ima ključ od tog stana (prije garaža). Nadalje, da nikada nije postojao usmeni i pisani dogovor oko toga tko će koristiti koji dio. Nadalje, da podrum, iako je zajednički, tužena ne želi koristiti. Nadalje, da tužena nema ključ od stana u prizemlju u kojem živi tužiteljica. Nadalje, da nije pokrenut postupak etažiranja jer nije postignut sporazum s tuženom. Nadalje, navodi da u svom stanu živi od 1976. kada su živjeli svi zajedno ( sa svekrom i svekrvom te tuženom) u stanu koji je bio dvoetažan ( prizemlje i kat), a da je svekar 1979. napravio vanjske stepenice tako da se otvorio poseban ulaz za stan na I katu.

8. Iz iskaza tužitelja pod 2) proizlazi da je suglasan s iskazom majke, nadalje, da je postojao sporazum 2018. između svih stranaka u ovom postupku da mu se da suglasnost da napravi nadogradnju na predmetnoj obiteljskoj zgradi jer je zasnovao obitelj i trebao mu je stan. Međutim, kada je nakon pet godina ishodio građevinsku dozvolu, te nakon što je prethodno sredio papire što se tiče suvlasništva predmetne zgrade, tužena je povukla svoju suglasnost i na taj način izigrala dogovor. Točnije rekla je da ona to više ne želi. Nadalje, da kako je tužena odustala od njihovog dogovora predmetna građevinska dozvola nije postala pravomoćna i koliko je njemu poznato još se vodi upravni spor. Nadalje, da među strankama ne postoji dogovor kako bi se postojeća nekretnina podijelila.

9. Iz iskaza tužene proizlazi da su uselili u predmetnu kuću 1960. godine. Nadalje, da je predmetnu kuću sagradio njezin pokojni otac i u to vrijeme je to bila jedna lijepa, obiteljska kuća. Nadalje, da su jedno vrijeme živjeli zajedno s bratom nakon što se oženio u istom stanu, međutim njezina mama se htjela odvojiti pa je njezin otac napravio vanjske stepenice i poseban ulaz za stan na prvom katu. Nadalje, da je otac umro prije 40 godina, a majka prije 20 godine, te da cijeli život živi u stanu na prvom katu, pri tome misli na svoj stan i krovište. Podrumom se ne služi, dvorište iako je zajedničko, ne koristi. Nadalje, da su dobri s tužiteljima prekinuti prije 4 godine. Nadalje, da je tužitelju dala suglasnost za izgradnju projekta i građevinske dozvole. Usmeni dogovor je bio da snosi trošak izolacije za svoj stan, promjenu vanjskih zatvora i popravak verande, a njemu za 16.000,00 eura ustupim krovište koje ima 90 m[2] . Međutim, napravljen je projekt bez njezinog znanja i nije dobila poziv koji je trebala dobiti ( poziv na javni uvid). Nakon toga joj se gospođa na urbanizmu ispričavala te joj dozvolila da izvrši uvid u projekt koji je bio potpuno različit od onog što su se usmeno dogovorili. Posljednji put je razgovarala sa tužiteljem pod 2) u 8. mjesecu 2022. godine kada je s njim trebala potpisati predugovor o tome što će tko koristiti. Međutim, nije joj se svidio ton razgovora, prešutio joj je neke stvari, te mu je odbila potpisati suglasnost da može podignut hipotekarni kredit i to mu nije bilo pravo, nakon čega joj se obratio riječima u stilu "pakiraj stvari brzo ćeš odselit".

10. U konkretnom slučaju, iz iskaza stranaka proizlazi da tužena ne spori suvlasničke udjele, a na navedeno ne upiru niti tužitelji jer je evidentno da su suvlasnički udjeli stranaka upisani u zemljišnoknjižnom izvatku proizašli iz nasljeđivanja prednika stranaka i darovanja odnosno ustupa nasljednika, pa valja reći da prema iskazima stranaka u ovom postupku nije utvrđeno da postoji nesuglasnost glede veličine suvlasničkih udjela. Naime, nitko nije isticao da bi stekao ( građenjem, dosjelošću) veći suvlasnički udio od onog koji je upisan u zemljišnoj knjizi. K tome, iz iskaza stranaka proizlazi da su isti suglasni sa sadašnjim načinom korištenja predmetne nekretnine u suvlasništvu, jer je slijed gore opisanih događaja, rezultirao time da tužiteljica pod 1) koristi stan u prizemlju, a tužena da koristi stan na katu. Nadalje, iz iskaza stranaka proizlazi da su svi suvlasnici (barem u mogućnosti biti) u samostalnom posjedu svatko svog stana ( tužitelji pod 1) 2) i 3) iza smrti svog prednika brata tužene stana u prizemlju, a tužena iza smrti svog oca stana na I katu) koji stanovi su fizički odvojeni ( na odvojenim etažama i zasebnim ulazima) te da je na taj način među strankama definitivno provedena fizička dioba iako su i dalje stranke upisani suvlasnici. Glede zajedničkih dijelova nekretnine ( podrum odnosno krovište) utvrđeno je da postignut prešutni dogovor stranaka u svezi s tim na način da tužiteljica pod 1) koristi podrum, kojeg tužena ne želi koristiti, dok s druge strane, tužena svojata ( održava i sl) krovište, pa proizlazi da se predmetna nekretnina fizički podijelila među suvlasnicima, da je svatko samostalni posjednik određenih realnih dijelova koji predstavljaju samostalne uporabne cjeline te da suvlasnička zajednica postoji samo formalno. Naime, tužitelj pod 2) kako to proizlazi iz iskaza stranaka ima interes nadograditi stan na postojeću obiteljsku kuću te je zbog izostanka suglasnosti tužene pokrenuo ovu parnicu radi razvrgnuća (diobe) koja je već provedena i oko čega nema spora među strankama. Osim toga, proizlazi i to da se nekretnina može geometrijski podijeliti, međutim, tužitelj predmetnom tužbom predlaže civilnu diobu i iznos dobiven prodajom podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) iz čega opet proizlazi da nije sporna veličina suvlasničkog udjela.

11. Slijedom svega navedenog, proizlazi da se predmetna nekretnina može geometrijski podijeliti ( horizontalno) i da je dioba izvršena među strankama, međutim, tužitelj predmetnom tužbom predlaže civilnu diobu.

12. Odredaba čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV-a), prema kojima: (stavak 1.) "Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.", (stavak 2.) "Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.", (stavak 4.) "Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće)", u tim okolnostima moguća samo "civilna dioba - prodajom nekretnina"

13. Ovdje valja reći kako ne proizlazi iz iskaza stranaka da bi iste prodajom predmetne nekretnine ostvarili pravo na drugi prikladan dom pa se postavlja pitanje opravdanog interesa pojedinca zahtijevati razvrgnuće civilnom diobom.

14. Osim toga, tužitelji predlažu civilnu diobu, pa valja istaknuti da je sud odluku o predmetnom tužbenom zahtjevu utemeljio na pravilima o načinu vođenja parničnog postupka (stranačka dispozicija) i dužnosti predlaganja dokaza iz članka 219. stavak 1. ZPP-a. Naime, prema toj je zakonskoj odredbi svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, s ciljem da uspije u parnici, stoga kako je tužena osporavala tvrdnje tužitelja istaknute u tužbi, ali u tom smislu propustila predložiti odgovarajuće dokaze, kojima bi pobila navode i dokaze tužitelja pa tako nije ponudila izvođenje dokaza na okolnost mogućnosti geometrijske diobe nekretnine, to prijedlog tužitelja da se provede dokaz vještačenjem na okolnost (ne) mogućnosti geometrijske diobe sud nije prihvatio jer predmet dokazivanja nije mogla biti negativna činjenica ( da nije moguća geometrijska dioba) jer se negativne činjenice ne dokazuju niti bi u suprotnom uspio u parnici. S tim u svezi je za kazati da se tužena ovdje protivila dokaznom prijedlogu tužitelja za očevidom na licu mjesta s vještakom sa ciljem da se utvrdi je li moguća dioba (geometrijska) sve obzirom na to da se tužbenim zahtjevom traži civilna dioba ( u slučaju kada geometrijska nije moguća) kojoj se tužena protivila jer je tvrdila i utvrđeno je da je fizička dioba izvršena, pa kako tužena nije navedeno predložila, a na njoj je bilo dokazati da je geometrijska dioba moguća odnosno da ponudi izvođenje dokaza kojim bi pretpostavljeno uspjela u parnici što ista nije učinila, to je sud odbio provođenje dokaza kojim se utvrđuje negativna činjenica, sukladno čl. 221.a ZPP-a.

15. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na troškove zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („ Narodne novine broj 13/23) slijedom čega je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, zastupanje na ročištu od 13.studenog 2024. 100 bodova te ročištu od 10.veljače 2025. 100 bodova odnosno ukupno 300 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda jednakoj 2,00 eura ( Tbr. 54) odnosno sveukupno 600,00 eura uvećano za trošak PDV 25 % iznosi 150,00 eura sveukupno iznosi 750,00 eura, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II izreke.

16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 24. ožujka 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pisanim putem u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

- pun tužitelja

- pun tuženika

- u spis