REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-763/2022-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, s danom objave 24. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.615,40 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 153,76 eura od 30. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 540,04 eura od 5. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 312,48 eura od 10. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 609,12 eura od 10. lipnja 2020. do isplate;

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

II. Odbija se kao kao neosnovan zahtjev tužitelja u dijelu u kojem potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice iz točke I. izreke presude koje su tekle:

- na iznos od 153,76 eura na dan 29. svibnja 2020.,

- na iznos od 540,04 eura na dan 4. lipnja 2020.,

- na iznos od 312,48 eura na dan 9. lipnja 2020.,

- na iznos od 609,12 eura na dan 9. lipnja 2020.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.312,04 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 20. travnja 2022. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 10. lipnja 2019. u Zagrebu, na adresi [adresa], dogodila prometna nezgoda na način da je osiguranik tuženika NM, upravljajući osobnim automobilom, reg. oznake [registarska oznaka], neopreznom i nepropisnom vožnjom udario u zadnji kraj vozila osiguranika tužitelja, reg. znake [registarska oznaka], koje je bilo propisno zaustavljeno. Naveo je da je vozilo reg. znake [registarska oznaka], u vlasništvu društva AGRAMLEASING d.o.o. (ranije EUROLEASING d.o.o.), bilo osigurano policom kasko osiguranja kod tužitelja, kao i da mu se navedeni kasko osiguranik obratio sa odštetnim zahtjevom budući da tuženik nije postupao po svojoj obvezi iz police obveznog automobilskog osiguranja, slijedom čega mu je tužitelj isplatio tj. kompenzirao štetu kompenzacijama od 29. svibnja 2020., 4. lipnja 2020. i 9. lipnja 2020. u ukupnom iznosu od 1.615,40 eura. Stoga, budući da je osiguranik tuženika u cijelosti odgovoran za nastanak štete, tužitelj je predložio da sud na ime regresa prihvati tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.615,40 eura uz naknadu troškova parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 6. svibnja 2022. tuženik je osporio odgovornost svog osiguranika za nastanak štete, uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete, kao i visinu štete. Naveo je kako iz Europskog izvješća o prometnoj nezgodi proizlazi da je vozilo osiguranika tužitelja udarilo u vozilo osiguranika tuženika. Konačno, naveo je kako iz dostavljenih dokaza nije vidljivo da bi utuženi iznosi bili plaćeni kompenzacijama, slijedom čega je predložio da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Podneskom od 13. siječnja 2025. tuženik je odustao od ranije istaknutog prigovora da tužitelj nije dokazao da su utuženi iznosi podmireni kompenzacijama.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao policu kasko osiguranja (list 7. spisa), ponudu automobilskog kaska (list 8. spisa), potvrdu o plaćenoj premiji (list 9. spisa), uvjete za kasko osiguranje motornih vozila (list 10. -23. spisa), tužiteljev izvid štete s obračunom štete (list 24.-25. spisa), europsko izvješće o prometnoj nezgodi (list 26. spisa), prijavu i odštetni zahtjev iz AO (list 27. -28. spisa), e-mail korespondenciju (list 29.-33. spisa), tuženikov izvid štete (list 34. spisa), prijavu i odštetni zahtjev iz AK (list 35. -37. spisa), vozačku i prometnu dozvolu (list 38. -39. spisa), račun popravka (list 40. spisa), račun društva Autocentar Baotić d.o.o. (list 41. spisa), izvid štete od 7. travnja 2020. (list 42. spisa), interni nalog za isplatu (list 50. spisa), potvrde o izvršenom plaćanju (list 51.-54. spisa), izjave o prijeboju (list 55.-59. spisa), regresni zahtjev s e-mail korespondencijom i opomenom (list 60. -64. i list 92. spisa), obavijest tuženika (list 65.-66. spisa) i e-mail korespondenciju (list 67. -91. spisa).

5. Također, sud je razgledao fotografije oštećenog vozila (list 43. -49. spisa), saslušao je svjedoka JM (list 107. -108. spisa) i svjedoka GM (list 122. spisa) te je proveo dokaz prometnim vještačenjem na temelju kojeg je stalni sudski vještak Igor Jakoplić izradio nalaz i mišljenje od 8. svibnja 2024. (list 135.- 143. spisa) te je svoj nalaz i mišljenje ujedno iznio usmeno na ročištu od 4. prosinca 2024. (list 153. spisa). Sud je ujedno službenim putem izvršio uvid u sudski registar.

6. Sud nije proveo dokazne prijedloge tužitelja da se službenim putem od poslovne banke tužitelja pribave ovjerene potvrde provedenih kompenzacija, niti je izveo dokaz financijskim vještačenjem, sve iz razloga što je tuženik podneskom od 13. siječnja 2025. (list 161. spisa) učinio nespornom činjenicu da je tužitelj utužene iznose podmirio kompenzacijama, pa bi provođenje navedenih dokaza bilo nesvrhovito.

7. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Predmet spora predstavlja regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku na ime naknade štete koju je tužitelj prethodno pretrpio isplatom osigurnine svom osiguraniku na temelju police automobilskog kasko osiguranja povodom prometne nezgode od 10. lipnja 2019. u iznosu od 1.615,40 eura, za koju smatra odgovornim osiguranika tuženika. Dakle, riječ je o zahtjevu s osnove subrogacije u smislu odredbe članka 963. stavak 1. tada važećeg Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje: ZOO).

9. Između stranaka nije sporna činjenica da se 10. lipnja 2019. u Zagrebu, Avenija Većeslava Holjevca, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo osiguranika tužitelja i osobno vozilo osiguranika tuženika.

11. Također, nije sporna aktivna, kao niti pasivna legitimacija stranaka, odnosno da su stranke osiguravale vozila koja su sudjelovala u predmetnoj prometnoj nezgodi.

12. Nije niti sporna činjenica da je tužitelj na temelju prijave štete po osnovi ugovora o kasko osiguranju dana 29. svibnja, 4. lipnja i 9. lipnja 2020. svom osiguraniku isplatio tj. kompenzirao iznos od ukupno 1.615,40 eura.

13. S druge strane, među strankama je sporna odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štete, uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete, kao i visina štete.

14. Iz uvida u europsko izvješće o prometnoj nezgodi od 10. lipnja 2019. (list 26. spisa) proizlazi da je vozilo "B" predmetne zgode udarilo u vozilo "A", pri čemu je kao vozilo "B" označeno vozilo marke Volvo, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu društva EUROLEASING d.o.o. (vozač JM), dok je kao vozilo "A" označeno vozilo marke Smart, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu GM.

15. Iz uvida u prijavu štete iz osiguranja od auto odgovornosti 10. lipnja 2019. (list 27.-28. spisa) vidljivo je da je oštećenik EUROLEASING d.o.o. prijavio štetu i postavio odštetni zahtjev tuženiku povodom predmetnog štetnog događaja za nastanak kojeg je odgovoran njegov oštećenik GM.

16. Uvidom u izvid štete broj 62-AO-8747/2019 (list 34. spisa) proizlazi da je tuženik dana 8. siječnja 2020. izvršio pregled oštećenog vozila marke Volvo u vlasništvu EUROLEASING d.o.o. u kojem je utvrdio dijelove za popravak (stražnji spojler, kuka i uređaj za vuču), lakiranje i zamjenu (stražnji branik, stražnja zaštita branika i stražnje desno svjetlo za maglu).

17. Iz uvida u e-mail korespondenciju (list 29.-33. i 67.-91. spisa) vidljivo je da je tuženik otklonio odštetni zahtjev oštećenika budući da GM nije dostavio izjavu o prometnoj nezgodi, uslijed čega je osiguranik tužitelja prijavio štetu tužitelju po polici automobilskog kasko osiguranja.

18. S time u vezi, iz uvida u prijavu i zahtjev za naknadu štete iz automobilskog kasko broj 200503202687 (list 35. -37. spisa) proizlazi da je osiguranik AGRAM LEASING d.o.o. dana 6. travnja 2020. tužitelju izvršio prijavu štete po polici automobilskog kaska broj 831377092 za štetu nastalu uslijed predmetnog štetnog događaja. S time u vezi, iz uvida u sudski registar proizlazi da je za osiguranika, društvo EUROLEASING d.o.o., dana 28. veljače 2020. izvršena promjena tvrtke na način da ona glasi AGRAM LEASING d.o.o.

19. Uvidom u e-mail vozača JM od 1. rujna 2020. (list 62. spisa) vidljivo je da je vozač pojasnio kako je u europskom izvješću o prometnoj nezgodi od 10. lipnja 2019. nastala greška prilikom pisanja na način da su zamijenjena vozila "A" i "B" budući da je u konkretnom slučaju došlo do naleta vozilo osiguranika tuženika na vozilo osiguranika tužitelja, a ne obrnuto.

20. Uvidom u izvid štete broj 200503202687/1 (list 42. spisa) vidljivo je da je tužitelj dana 7. travnja 2020. izvršio pregled oštećenog vozila pri čemu je procijenio dijelove za popravak (spojler stražnjeg branika i kuka za vuču), kontrolu (uređaj za vuču) i za zamjenu (stražnja obloga branika, desno svjetlo za maglu i stražnja zaštita branika).

21. Iz uvida u obračun visine štete (list 24. spisa) vidljivo je da je tužitelj procijenio da šteta na ime popravka vozila u konkretnom slučaju iznosi 12.273,04 kuna bez PDV-a, dok iz računa IM, vl. obrta " [obrt]" broj 32/VP-P01/1 od 20. siječnja 2020. (list 40. spisa) proizlazi da je račun na ime popravka oštećenog vozila ispostavljen na iznos od 12.271,23 kuna bez PDV-a.

22. Stoga, na temelju gore provedenih dokaza sud je zaključio da je prilikom ispunjavanja europskog izvješća o prometnoj nezgodi od 10. lipnja 2019. nastala pogreška u pisanju na način da su prilikom označavanja vozila na skici zamijenjena vozila "A" i "B", odnosno, da je u konkretnom slučaju došlo do naleta vozila u vlasništvu GM, osiguranika tuženika, na vozilo osiguranika tužitelja, kao i da je uslijed navedenog nastala šteta na stražnjem dijelu vozila osiguranika tužitelja i to stražnjeg branika, obloge branika, svjetla za maglu i kuke za vuču, pri čemu je za popravak navedene štete izdan račun od 20. siječnja 2020. na iznos od 12.271,23 kuna bez PDV-a.

23. Sud je nadalje, radi utvrđenja spornih činjenica, saslušao svjedoke JM i GM te je proveo prometno vještačenje sa zadatkom vještaku da utvrdi dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode i visinu štete.

24. U svom iskazu s ročišta od 3. listopada 2023. svjedok JM (list 107. spisa) naveo je da je predmetne zgode bio zaustavljen u koloni vozila, kao i da je tom prilikom u svom retrovizoru uočio kako se iza njegovog vozila nalazi vozilo koje se kreće u njegovom smjeru te se ne zaustavlja, uslijed čega je došlo do naleta tog vozila na njegovo. Pojasnio je da se navedeno vozilo nije zaustavilo u koloni, već je udarilo u stražnju stranu njegovog vozila, pri čemu se uslijed udarca njegovo vozilo pomaknulo prema naprijed, kao i da je došlo do štete na stražnjem braniku njegovog vozila. Osim toga, svjedok je istaknuo da je on, po dolasku u kolonu vozila, upalio sva četiri pokazivača smjera upravo kako bi se zaštitio od takvih naleta, kao i da je nakon nezgode sa drugim sudionikom ispunio europsko izvješće o prometnoj nezgodi te su se potom uputili kod tuženika radi izvida štete. Svjedok je ujedno pojasnio da on nije ispunjavao predmetno izvješće, već da ga je potpisao, kao i da tom prilikom nije primijetio da su vozila na skici pogrešno naznačena. Konačno, svjedok je istaknuo da se osiguranik tuženika oglušio na pozive tuženika kojim je pozvan potpisati izjavu o šteti, ovo stoga jer je on smatrao da je šteta prekomjerno procijenjena, pa da je u konačnici šteta naplaćena po njegovoj polici automobilskog kasko osiguranja.

25. Sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan iskaz navedenog svjedoka budući da je u u skladu s dokazima koji prileže spisu, posebno s prijavom štete i e-mail korespondencijom, a napominje se da je svjedok iskazivao uvjerljivo, objektivno i logično.

26. Nadalje, svjedok GM je u svom iskazu s ročišta od 6. ožujka 2024. (list 122. spisa) naveo da se predmetne zgode kretao u koloni brzinom manjom od 10 km/h, kao i da je u jednom trenutku naletio na vozilo koje se nalazilo ispred njega. Naveo je da je uslijed navedenog nastala minorna šteta na tom vozilu jer se samo radilo o kontaktu dvaju vozila, kao i da na njegovom vozilu nije nastala nikakva šteta. Nije se mogao sjetiti je li u trenucima sudara poduzimao radnju kočenja, dok je naveo da je uočio da je predmetno vozilo zaustavljeno tek nakon udarca.

27. Sud je prihvatio iskaz navedenog svjedoka u dijelu u kojem je iskazivao o dinamici nastanka štetnog događaja, dok ga nije prihvatio u dijelu u kojem je davao svoje mišljenje o nastaloj šteti na vozilu osiguranika tužitelja budući da u tom dijelu njegov iskaz nije u skladu s preostalim izvedenim dokazima, niti svjedok za navedeno ima stručna znanja.

28. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Igora Jakoplića (dalje: vještak) od 8. svibnja 2024. (list 135. -143. spisa) proizlazi da je vještak utvrdio da je u konkretnom slučaju došlo do stražnjeg centralnog sudara između stražnjeg dijela osobnog vozila osiguranika tužitelja i čeonog dijela vozila osiguranika tuženika, i to u trenutku kada se vozilo osiguranika tužitelja zaustavilo na svojoj desnoj prometnoj traci, koja radnja je poduzeta radi zaustavljanja vozila u nizu koja su se kretala u istom smjeru ispred sudionika ove nezgode. Vještak je ujedno zaključio da sudarni položaj vozila kako je prikazan na europskom izvješću o prometnoj nezgodi tehnički nije moguć, niti proizlazi iz ijednog iskaza, a sve s obzirom na položaj oštećenja vozila.

29. Osim toga, vještak je utvrdio da je sudarna brzina vozila osiguranika tuženika iznosila 15 km/h, a da je uzrok nezgode neodržavanje primjerenog razmaka od strane vozača vozila osiguranika tuženika do osobnog vozila osiguranika tužitelja koje se nalazilo ispred, a imajući u vidu stanje prometa i brzinu kretanja. Također je zaključio da vozač vozila osiguranika tužitelja ničim nije uzrokovao nezgodu niti ju je mogao spriječiti.

30. Zaključno, vještak je naveo da nema primjedbi na utvrđen opseg štete od strane tužitelja kako to proizlazi iz izvida štete, kao i da cijena popravka u konkretnom slučaju iznosi 1.809,00 eura s uključenim PDV-om.

31. Na ročištu od 4. prosinca 2024. (list 153. spisa) vještak je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja, s time da ga je nadopunio na način da je naveo da nema primjedbi na račun za popravak vozila na kojem se temelji tužbeni zahtjev, uz obrazloženje da razlika u cijeni u odnosu na njegov izračun iznosi oko 10%, a da se ona pojavila iz razloga što u svom programu nije mogao uračunati trošak popravka vučne kuke, kao i da se kod realnog popravka pojavljuje potreba za zamjenom sitnog pričvrsnog materijala koji nije uvijek uključen u sve stavke Audatex programa.

32. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši ga jasnim, argumentiranim, objektivnim i sačinjenim u skladu s pravilima struke. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, niti su predlagale obnovu vještačenja po novom vještaku.

33. Stoga, sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka zaključio da je do štetnog događaja došlo uslijed neodržavanja primjerenog razmaka od strane osiguranika tuženika koji je sa svojim osobnim vozilom pri brzini od 15 km/h naletio na vozilo osiguranika tužitelja koje se nalazilo ispred njega te je bilo zaustavljeno u svojoj desnoj prometnoj traci, kao i da vozač vozila osiguranika tužitelja ničim nije uzrokovao nezgodu niti ju je mogao spriječiti. Osim toga, sud je zaključio da je u konkretnom slučaju visina štete koju tužitelj temelji na izvidu štete i računu popravka primjereno obračunata.

34. Prema odredbi članka 1045. stavka 1. ZOO-a, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom članka 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Da bi postojala odgovornost za štetu, moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost štetne radnje.

35. Sukladno odredbi članka 37. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17.; dalje: ZSPC), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače.

36. Osim toga, odredbom članka 109. stavak 1. ZSPC-a propisuje da je vozač dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila tako da ne ugrožava sigurnost prometa.

37. Konačno, odredbom članka 1072. stavak 1. ZOO-a propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a na isti način kao i vlasnici vozila, odgovaraju i njihovi osiguratelji. Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (članak 963. stavak 1. ZOO-a).

38. Na temelju svih provedenih dokaza sud je utvrdio da osiguranik tuženika u konkretnom slučaju nije održavao potreban razmak prilikom kretanja iza vozila osiguranika tužitelja, uslijed kojeg propusta je naletio na zaustavljeno vozilo osiguranika tužitelja koje se tom prilikom nalazilo u koloni vozila, čime je ugrozio sigurnost prometa i postupio protivno odredbama članka 37. i 109. ZSPC-a.

39. Stoga, da je osiguranik tužitelja održavao potreban razmak te prilagodio svoju vožnju uvjetima na cesti i prometnoj situaciji, do prometne nezgode ne bi došlo, stoga je njegova protupravna radnja u uzročno-posljedičnoj vezi s nastalim štetnim događajem i nastalom štetom.

40. S obzirom da je sud na temelju provedenih dokaza utvrdio da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, to tužitelj ima pravo od tuženika potraživati puni iznos štete.

41. Budući da je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da su svi dijelovi za zamjenu i popravak oštećenog vozila navedeni na računu popravka predviđeni u skladu s izvidom štetom, kao i da je cijena na računu popravka realno obračunata, sud je utvrdio da visina štete u konkretnom slučaju iznosi 1.615,40 eura.

42. S obzirom da tužitelj ovom parnicom potražuje isplatu iznosa od 1.615,40 eura te kako nije sporno da je tužitelj utuženi iznos podmirio putem kompenzacija dana 29. svibnja, 4. lipnja i 9. lipnja 2020., tužitelj ima pravo na isplatu utuženog iznosa, kao i na zakonske zatezne kamate od prvog sljedećeg dana od izvršenih isplata, dakle od 30. svibnja 2020. za iznos od 153,76 eura, zatim od 5. lipnja 2020. za iznos od 540,04 eura, a od 10. lipnja 2020. za iznose od 312,48 eura i 609,12 eura, dok nema pravo na isplatu zateznih kamata na utužene iznose koje su tekle na dan izvršene isplate odnosno kompenzacije.

43. Naime, odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi članka 29. stavak 1. ZOO-a, prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zakonsku zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom, kao i odredbi članka 183. stavka 1. i članka 1086. ZOO-a prema kojoj se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok prema odredbi članka 300. stavak 1. ZOO-a, rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa.

44. Odluka o visini stope zateznih kamata donesena je na temelju odredbe članka 29. stavak 2. ZOO-a, članaka 2. i 5. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22.), članka 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/22.) te članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23.), po stopi za ostale odnose.

45. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke presude. 46. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 151., članka 154. stavka 1. i 2., članka 155. te članka 164. stavka 2. ZPP-a budući da je tužitelj u cijelosti uspio u parnici u odnosu na glavni zahtjev, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) te Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.; dalje: Uredba o tarifi).

47. Stoga, tužitelju su kao potrebni priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, primjenjujući pritom Tbr. 52.1. i Tbr. 54. Tarife, i to za sastav tužbe od 20. travnja 2022. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 6. travnja 2023., 3. listopada 2023. i 6. ožujka 2024. - za svako ročište u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 21. kolovoza 2024. kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od 200,0 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje na ročištu od 4. prosinca 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), za sastav podneska od 24. prosinca 2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.4. Tarife) te za zastupanje na ročištu od 4. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura, što sve ukupno iznosi 1.450,00 eura, odnosno uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) sveukupno 1.812,50 eura.

48. Tužitelj ima pravo i na naknadu troškova na ime plaćenog predujma za prometno vještačenja u iznosu od 400,00 eura (potvrda o uplati s lista 132. spisa).

49. Konačno, tužitelj ima pravo na naknadu troškova na ime plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 33,18 eura te na sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 66,36 eura, sve na temelju Tar. br. 1. stavak 1. i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi.

50. Na ime troškova parničnog postupka tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.) za ostale odnose, koje teku od 24. ožujka 2025. kao dana donošenja ove presude, pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).

51. Stoga, tužitelj ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.312,04 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

52. Slijedom iznesenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

U Zagrebu 24. ožujka 2025.

Sudac:

Goran Iskra

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava (članak 106.a stavak 5. ZPP-a). Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).