Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: P-53/2024-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Mariji Grgešić kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja – protutuženika ZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupa ga punomoćnica odvjetnica Sanja Godek- Glavina, iz Koprivnice, protiv tuženice-protutužiteljice GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici odvjetnici Sonji Dušić-Poljak, iz Koprivnice, radi priznanja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 24. veljače 2025.g., u prisutnosti pun. tužitelja-protutuženika i zamjenice punomoćnika tuženika-protutužitelja, temeljem odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu ZPP), 24. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika koji glasi: "Utvrđuje se da je tužitelj Bekim Prekpalaj, OIB: 02814307065 iz Koprivnice, Donji Banovac 26 vlasnik nekretnine upisane u zk.ul. broj 1382 k.o. Koprivnica kčbr. 303 kuća i dvor sa 583 m2 kuća u Donjem Banovcu sa 215 m2, dvor u Donjem Banovcu sa 386 m2, kčbr. 304 Voćnjak u Donjem Banovcu sa 984 m2 i dijela nekretnine koja je prikazana u pismenom nalazu sudskog vještaka geodetske struke Vesne Kovač od 20. studenog 2024. u sklopu kojeg nalaza su skica izmjere 1 i skica izmjere 2 tako da je tužitelj vlasnik površine od 8,12 m2 koja je označena točkama 1
– 2 – 3 – 4 – B – 5 – 1 a koju površinu zatvara okapnica vanjski rub žljeba označen točkama 1 – 2 – 3 i pravac uređene međe označen točkama 4 – B – 5 (točka B je uređena međa dok su točke 4 i 5 presjecišta okapnice i pravca uređene međe) pa do točke 1 – okapnica - vanjski rub žljeba koja je u tom nalazu prikazana kao poligon prijepora I te je tužitelj vlasnik površine od 1,78 m2 koja je označena točkama 1’ – 1 – 5 = 5 – A – 1’ a koju površinu čini produžetak pravca okapnice do ulične ograde, dio ulične ograde i pravac uređene međe a koji ide od točke A (točka A je točka uređene međe) do točke 5 (točka 5 je okapnica - vanjski rub žljeba i presjecište okapnice i pravca uređene međe) koja je u tom nalazu prikazana kao poligon prijepora II pa je tužena GĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], dužna to tužitelju priznati i predati mu posjed navedene površine na način da ukloni postavljenu žičanu ogradu zajedno sa betonskim stupovima koja je prikazana u pismenom nalazu sudskog vještaka geodetske struke Vesne Kovač od 20. studenog 2024. u skici izmjere 1 i 2 označena žutom bojom i brojevima 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 tako da ukloni ogradu koja se pruža pravcem označenim točkama 1 – 2 – 3, te joj se nalaže da tužitelju nadoknadi troškove parnice sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3% poena time da se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 01. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine koja se na taj trošak računa od presuđenja do plateža sve u roku od 15 dana".
II. Usvaja se protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice koji glasi: "Nalaže se tužitelju – protutuženiku ZĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženici – protutužiteljici, LANI KONTAK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u posjed dio nekretnine u vlasništvu tuženice – protutužiteljice, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća, gosp. zgrade i dvor sa 662 m2; kuća u [adresa] sa 119 m2, gosp. zgrade u [adresa] sa 73 m2 i dvor u [adresa] sa 470 m2, sve do točaka A-B-C-D-E-F, po kojem pravcu je prema posljednjem mirnom posjedu uređena međa u postupku kod Općinskog suda u Koprivnici, broj R1-53/21, s nekretninom u vlasništvu tužitelja – protutuženika, upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 583 m2; kuća u [adresa] sa 215 m2 i dvor u [adresa] sa 368 m2, te kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] sa 984 m2, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe".
III. Nalaže se tužitelju-protutuženiku da tuženici-protutužiteljici naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.401,55 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama na trošak, sukladno čl. 29 ZOO-a, sve to u roku od 15 dana, od dana donošenja ove presude, pa do isplate.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja-protutuženika radi izdavanja privremene mjere koja glasi:
"Zabranjuje se tuženoj GĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da poruši betonsko-žičanu ogradu dužine 3.026 cm, koja je postavljena između nekretnina stranaka i koja je prikazana na skici izmjere sudskog vještaka geodezije Geoconszult – MTM d.o.o. Đurđevac, koja se nalazi u spisu ovog suda br. R1-53/2021, koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ove parnice ili pak do drugačije odluke suda".
Obrazloženje
1. Tužitelj-protutuženik je po punomoćnici ovome sudu dana 9. veljače 2024.g., podnio tužbu protiv tužene-protutužiteljice, radi priznanja prava vlasništva u kojoj navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa] sa 215 m2, dvor u [adresa] sa 386 m2, te čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] sa 984 m2. Navodi da je tuženica-protutužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarske zgrade i dvor sa 662 m2, kuća u [adresa] sa 119 m2, gospodarske zgrade u [adresa] sa 73 m2, i dvoru [adresa] sa 470 m2, odnosno da su stranke susjedi.
1.1. Tužitelj ističe da je svoju nekretninu kupio 2014.g., te da se radi o kući, dvorištu, dvorišnom objektima i voćnjaku, te da od trenutka kupnje svoju nekretninu posjeduje. Kada je kupio svoju nekretninu, ističe da je bila postojala stara betonska ograda između njihovih nekretnina, a na njegovoj nekretnini da je bio i drveni dvorišni objekt kojeg je morao srušiti jer da tužena nije održavala svoju nekretninu, da je s njene nekretnine rastao korov koji je obrastao objekat i da on više nije bio za uporabu, te da je dio betonske ograde bio porušen.
1.2. Ističe kako je kuća u kojoj živi građena 1973.g., da je temelj kuće uvućen od međe na njegovu nekretninu, te da kuća ima okapnicu od 90 cm, prema nekretnini tužene. Tužitelj tvrdi da prema njegovom saznanju je najprije sagrađena kuća, a tek kasnije je postavljena betonska ograda, iz čega proizlazi da je tužitelj svoju nekretninu kupio sa starom betonskom ogradom i dvorišnim objektom, te da je kuća sagrađena sa građevinskom dozvolom.
1.3. Tužitelj-protutuženik ističe da je betonska ograda postala stara i ruševna, te da je u travnju 2021.g., tužena-protutužiteljica do te stare ograde sagradila novu ogradu, da se radi o žičanoj ogradi, odnosno betonskim stupovima na koje je razvučena žica. Dalje u tužbi tužitelj-protutuženik tvrdi da je u mjesecu lipnju 2021.g. porušio staru betonsku ogradu, da je na nekretnini ostala ograda koju je tužena podigla u travnju 2021.g. Tvrdi da je svaka stranka obrađivala svoj dio nekretnine do te ograde. Tvrdi da je nova ograda udaljena od zida njegove kuće za oko 70 cm, te se pruža ispod okapnice kuće tužitelja, odnosno da okapnica prelazi preko te novopostavljene ograde.
1.4. Tužitelj-protutuženik ističe da je između stranaka nastao spor oko međe s obzirom da je tražio da se postavi ograda u skladu sa katastarskom međom, a što tužena nije željela, iako je njegova kuća izgrađena prema važećoj dokumentaciji i katastarskim međama, što je uvjetovalo da je tužitelj pokrenuo postupak radi uređenja međe koji se vodio pod brojem R1-53/2021.g. U tom postupku sud je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu rješenjem br. R1-53/2021 od 12. listopada 2022.g., pravcem između točaka A-B-C-D-E-F.
Ističe da je tužitelj podnio žalbu protiv tog rješenja po svom punomoćniku, no da je primio rješenje Županijskog suda u Zadru br. Gž-361/2023, od 4. prosinca 2023.g., kojim je sud njegovu žalbu odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu.
1.5. Tužitelj-protutuženik dalje tvrdi da iako je međa uređena po posljednjem mirnom posjedu i dalje tvrdi da to nije točno jer je sud na licu mjesta prilikom uređenja međe vidio i okapnicu kuće tužitelja i betonsko-žičanu ogradu koju je postavila tužena, nadalje da nema dvorišnog objekta, te tužitelj tvrdi da je međa uređena na njegovu štetu. Tužitelj smatra da se okapnica smatra posjedom, te smatra kako je u tom dijelu trebao među urediti prema okapnici.
Tužitelj-protutuženik smatra da se međa uređuje i prema vidljivim međnim oznakama, da je to u pravilu ograda koja je na nekretnini vidljiva, no da sud to nije prihvatio već je među uredio prema zidu njegove kuće i betonskim temeljima, a što ne predstavlja mirni posjed. Tužitelj smatra da je sud među uredio prema pravičnoj ocjeni tvrdeći da je međa uređena mino posjeda i mimo pravca pružanja porušene stare betonske ograde. Tužitelj ističe da je sukladno odredbi čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima podnio ovu tužbu jer smatra da je vlasnik nekretnine ispod okapnice kuće kao i dijela do novo postavljene betonsko-žičane ograde, te tvrdi kako mu je vlasništvo oduzeto pravomoćnim rješenjem suda o uređenju međe.
1.6. Tužitelj komentira skicu izmjere sudskog vještaka geodezije Geoconzult – MTM d.o.o. Đurđevac, koja se nalazi u spisu br. R1-53/2021, da je vidljiva gruntovno katastarska međa označeno zelenom linijom, te se ista pruža po nekretnini tužene koju ona posjeduje. Dalje ističe da je prikazana i novopostavljena žičana ograda, prikazana je kuća tužitelja, ali nije prikazana dužina okapnice, na terenu nema objekata koji su prikazani na skici, a koji se nalaze iza kuće u dvorištu tužitelja. Tužitelj smatra da je on vlasnik nekretnine do postavljene žičane ograde, koja se pruža od točke A prema nekretnini tužene u širini od 35 cm gledajući od ulične ograde, pa u dužini od 334 cm, do prednjeg ruba kuće tužitelja koja je označena točkom B. Tužitelj smatra da mu pripada vlasništvo nekretnine ispod okapnice, gledajući od točke B prema nekretnini tužene u širini od 90 cm, cijelom dužinom kuće do točke D, potom od točke D u širini od 6 cm do postavljene ograde u širini od 500 cm, a nakon toga u širini od 15 cm do točke F. Tužitelj smatra da u trenutku podnošenja tužbe nije moguće precizirati tužbeni zahtjev u točnoj površini za koju tvrdi da je vlasnik i posjednik, već ističe da će istu moći precizirati nakon izlaska suda na nekretnine sa vještakom geodetske struke. Predlaže da sud usvoji tužbu i njegov tužbeni zahtjev. Tužitelj je nakon provedenog mjerničkog vještačenja podneskom po punomoćnici od 28.1.2025.g. precizirao- sredio svoj tužbeni zahtjev, te je predložio da sud usvoji tako sređeni tužbeni tužbeni zahtjev (str. 95 i 96 spisa).
1.7. Tužitelj-protutuženik predlaže izdavanje privremene mjere budući da je sud pravomoćno uredio među iz razloga što tužitelj i nadalje uživa nekretninu do novo postavljene betonsko-žičane ograde, a dio ispod okapnice, te traži da se tuženoj zabrani da ruši novopostavljenu betonsko-žičanu ogradu do pravomoćnog okončanja parnice.
2. Sud je ovosudnim rješenjem br. P-53/2024-6 od 23. veljače 2024.g., sud je pozvao tuženicu da u roku od 30 dana može podnijeti pisani odgovor na tužbu koja joj se dostavlja u prilogu, kao i upozorenja iz odredbe čl. 331. B, ZPP-a, čl. 284. st. 3. čl. 285 st. 1. ZPP-a, čl. 299 st. 1 i 2. i čl. 299. st. 3. ZPP-a, ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP).
2.1. Tužena je po punomoćnici dostavila pisani odgovor na tužbu od 15.3.2024.g., te se očitovala i u odnosu na prijedlog za izdavanje privremene mjere, te je podnijela i protutužbu, a u kojem tvrdi da je točno da je tužitelj svoju nekretninu kupio 2014.g., dok je tuženica u posjedu i vlasništvu svoje nekretnine preko svojih prednika više od 50 godina, te način na koji tužena posjeduje svoju nekretninu prema tužitelju je nepromijenjen više od 50 godina.
Tužena navodi da pravac međe i dugotrajnog posjeda nekretnine tuženice predstavlja stara betonska ograda. Tuženica tvrdi da je tužitelj u vrijeme kupnje kuće bio upoznat s postavljenom ogradom i linijom međe prema tuženici, a posljednji mirni posjed, kao i pravac međe prema posljednjem mirnom posjedu, pravomoćno je dokazan u sudskom postupku uređenja međe između nekretnina stranaka u spisu ovog suda br. R1-53/2021.
2.2. Tužena-protutužiteljica navodi kako nije točno da je betonska ograda stara i ruševna, te da je iz tih razloga tužena postavila novu ogradu na način da je između betonskih stupova razapela žicu, već suprotno navodima tužbe, svaka od stranaka je posjedovala svoju nekretninu bez prigovora, sve dok tužitelj samovoljno nije pozvao geodetu radi pokazivanja katastarske međe između njihovih nekretnina. Nakon odlaska geodete, međa je postala sporna za tužitelja jer pokazane točke pravca međe od strane geodete nisu odgovarale postavljenoj betonskoj ogradi, pa upravo zbog toga, a ne zbog dotrajalosti tužitelj je prvi počeo uklanjati staru betonsku ogradi koja je ograđivala njihove nekretnine, te je počeo ulaziti u posjed tuženice.
2.3. Tuženica-protutužiteljica dalje navodi, kako bi spriječila ulazak tužitelja u njezin posjed, kao i prelazak pasa iz njezinog dvorišta u dvorište tužitelja, je tuženica postavila novu ogradu uz postojeću. Ističe da nije točno da su stranke, shodno novopostavljenoj ogradi počele posjedovati nekretnine kao da se radi o novoj uspostavi mirnog posjedovnog stanja, već je tuženica odmah pozvala tužitelja na prestanak uznemiravanja, te na povrat u prijašnje stanje i mirno rješenje spora. Budući da se je tužitelj oglušio na poziv tuženice, tuženica je kod ovog suda pokrenula sudski postupak radi uređenja međe.
2.4. Tuženica-protutužiteljica ističe da tužitelj-protutuženi u svojoj tužbi neosnovani polemizira pravomoćno rješenje ovog suda o uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu, a to je stara betonska ograda koja se je nalazila na nekretninama stranaka prije pokretanja postupka uređenja međe, jer je međa postala sporna nakon rušenja te ograde od strane tužitelja. Tuženica ističe kako nije jasno o kakvoj pravičnoj ocjeni uređenja međe tužitelj piše u svojoj tužbi, kad iz pravomoćnog rješenja o uređenju međe jasno i nedvosmisleno proizlazi da je međa uređena po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda. Tužena tvrdi da nije točno da je tužitelj u navedenom postupku uređenja međe oduzeto bilo kakvo pravo vlasništva jer tužitelj nikad nije imao vlasništvo dijela nekretnine iza stare betonske ograde prema kojoj je međa uređena u spisu ovog suda br. R1-53/2021, a posebno tužena osporava da bi mu pripadala nekretnina tuženice ispod okapnice.
2.5. U odnosu na privremenu mjeru, tuženica se protivi izdavanju iste jer tužitelj prilikom podnošenja prijedloga nije dokazao ni jedan Zakonom propisani uvjet za izdavanje privremene mjere iz čl. 346. Ovršnog zakona.
2.6. Tužena-protutužiteljica, shodno odgovoru na tužbu te tvrdnjama da je među između njihovih nekretnina predstavljala stara betonska ograda, a prema kojoj je u postupku ovog suda br. R1-53/2021 pravomoćno uređena međa prema posljednjem mirnom posjedu te je tuženica pozvala tužitelja da među vrati u posjedovno stanje kakvo je bilo prije pokretanja sudskog postupka, no da je tužitelj to odbio učiniti, već da je upravo on svojim samovlasnim radnjama rušenja stare betonske ograde promijenio staro posjedovno stanje i među učinio spornom. Budući da tužitelj i nadalje uživa nekretninu tuženice do novopostavljene žičane ograde koja se nalazi na njezinoj nekretnini te ispod okapnice, te budući da tuženica nikada tužitelju nije dopustila da na taj način posjeduje njezinu nekretninu, smatra da ima pravni interes na podnošenje protutužbe radi predaje posjeda nekretnine prema starom posjedovnom stanju i uređenoj međi, te predlaže da sud nakon provedenog postupka usvoji njezin protutužbeni zahtjev.
3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao tužbu (list 1 do 4), izvršio uvid u presliku odobrenja za građenje od 22. siječnja 1973.g. (list 5 i 6), Dozvolu za uporabu izrađenog objekta (list 7), ovosudno rješenje br. R1-53/2021, (list 10 do 14), u rješenje Županijskog suda u Zadru br. Gž-361/2023. (list 17 do 21), fotodokumentacija (list 23 do 27), uvid u zk. izvatke (list 28 do 29), izvod iz katastarskog plana (list 30 do 31), odgovor na tužbu te protutužba (list 13 do 47), dokumentacija (list 48 do 55), podnesak tužitelja (list 56 do 59), zapisnik s očevida od 10. listopada 2024.g. (list 67), iskaz svjedoka KĆ list 68, [adresa], TĆ, (70), BĆ (list 71), nalaz geodetske vještakinje ing. Vesne Kovač, (list 77 do 89), podnesak tužitelja od 28. siječnja 2025.g. (list 95 i 96 spisa), kao i uvid u predmet R1- 53/2021.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika nije osnovan, dok je osnovan protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja-protutuženika radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine koja je prikazana u pismenom nalazu sudske vještakinje geodetske struke ing. Vesne Kovač od 20. studenoga 2024.g., a prikazana na skici izmjere 1. i skici izmjere 2, kako je to naveo u svom sređenom tužbenom zahtjevu od 28. siječnja 2025.g. Isto tako predmet spora je i zahtjev tuženice protutužiteljice da joj tužitelj protutuženik preda u posjed dio nekretnine u njenom vlasništvu upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarske zgrade i dvor sa 662 m2, kuća u [adresa] sa 119 m2, gospodarske zgrade u [adresa] sa 73 m2, i dvor [adresa] sa 470 m2 sve do točaka A-B-C-D-E-F po kojem pravcu je uređena međa po posljednjem mirnom posjedu u postupku kod Općinskog suda u Koprivnici br. R1-53/2021.
6. Uvidom u ovosudni spis br. R1-53/2021,na str. 4. sud je utvrdio da je u zemljišno- knjižnom ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarske zgrade i dvor, kuća u [adresa], gospodarske zgrade u [adresa], dvor u [adresa], ukupne površine 662 m2, upisana kao vlasnica ŽĆ, [adresa] u ¼ dijela, odnosno Kontak Lana, [adresa], u ¾ dijela, te uvidom u upisani OIB, utvrđuje se da je ŽĆ iz [adresa], istovjetna osoba sa GĆ [adresa], a koja je u ovom postupku tužena, odnosno protutužiteljica.
Uvidom u zk. izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor, kuća u [adresa], dvor u [adresa], sa ukupno 583 m2, te čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] sa 984 m2, upisan kao vlasnik ZĆ, [adresa], ovdje tužitelj-protutuženik. Postupak uređenja međe pokrenut je po prijedlogu GĆ po punomoćnici, protiv protustranke ZĆ.
6.1. Nadalje, uvidom u priloženi ovosudni spis br. R1-53/2021, sud je utvrdio da je između nekretnina ovdje stranaka uređena međa po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda i da se pruža pravcem između točaka A-B-C-D-E-F, o čemu je sud odlučio rješenjem od 12. listopada 2022.g., na način da točka A je rub betonskog stupa od strane protustranke na regulacionoj liniji, točka B je željezna šipka kod ugla kuće protustranke, točka C, je betonski temelj bivše ograde, točka D je drveni kolac, točka E je željezni stup protustranke i točka F je zadnja točka koju čini željezni stup protustranke, a što je sve prikazano u skici izmjere. Protiv rješenja o uređenju međe po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda br. R1-53/2021 od 12. listopada 2022.g., žalbu je po punomoćniku uložila protustranka ZĆ, a Županijski sud u Zadru je rješenjem br. Gž-361/2023-2 od 4. prosinca 2023.g., odbio žalbu protustranke ZĆ kao neosnovanu, te potvrdio ovosudno rješenje br. R1-53/2021-33, od 12. listopada 2022.g.
7. U tijeku ovog postupka sud je proveo očevid na licu mjesta na nekretninama stranaka uz prisustvo mjerničke vještakinje ing. Vesne Kovač iz Križevaca, te je mjernička vještakinja bila dužna identificirati nekretnine stranaka, pokazati i ucrtati pravac uređene međe iz spisa R1-53/2021, sačiniti skicu izmjere, te ucrtati prijepor kao i površinu istog. Na očevidu koji je održan 10. listopada 2024.g. (str. 69 do 72), saslušani su svjedoci SĆ, MĆ, TĆ i HĆ.
7.1. Na osnovu iskaza svjedoka SĆ supruga tuženice-protutužiteljice, sud je utvrdio da da je spor oko pružanja međašne linije nastao između stranaka kada je tužitelj-protutuženik samoinicijativno pozvao geodetu, te koji mu je pokazao stanje po katastru zemljišta. Isti je naveo da se trenutno u kuću nalaze podstanari, da je u kući s tuženicom živio 2 do 3 godine, da mu je poznato da je nekretninu tuženice i tužitelja dijelila jedna betonska ograda, da je on s tuženicom mirno uživao njihovu nekretninu, a to da su činili njihovi prednici, no da je problem nastao početkom 2021.g. nakon čega je tužitelj krenuo sa uklanjanjem betonske ograde, kao i iz razloga što je tužitelj samoinicijativno krenuo u uređenje međe po katastarskom stanju, a čemu su se usprotivili i on i njegova supruga ovdje tuženica, te kako nisu našli mirno rješenje spora, da je njegova supruga pokrenula postupak radi uređenja međe, i da su on i supruga postavili žičanu ogradu koja je razapeta između betonskih stupova kako bi spriječili tužitelja da samovlasno postavlja među, te da su tu žičanu ogradu postavili uz betonsku ogradu koju je tužitelj maknuo. Nadalje iz iskaza svjedoka proizlazi da je njemu poznato kako im tužitelj nije dopustio da posjeduju nekretninu do uređene međe. Isto tako svjedok je naveo da ranija stara ograda nije bila ispod okapnice. Svjedok ističe kako na nekretninu tuženice-protutužiteljice dolazi unazad 18 godina, da mu je poznato da se je betonska ograda nalazila na istom mjestu još kada je njegova supruga bila dijete, pa računajući posjed njezinih prednika i njezin posjed da se radilo razdoblju od oko 40 godina. Vezano za prednicu tužitelja svjedok je naveo kako ista nije mogla prelaziti u dvorište tuženice niti je uređivala i održavala prostor ispod okapnice. Što se tiče održavanja i košnje dvorišta, svjedok je naveo, da dok je tu živio, je dvorište održavao sve do zida kuće tužitelja. Kada je tužitelj krenuo s rušenjem betonske ograde, svjedok je naveo da je tužitelju upućen poziv da prestane sa uznemiravanjem, te da nakon uređene međe preda tuženoj posjed do uređene međe.
7.2. Svjedokinja MĆ koja je saslušana na očevidu, bivša je supruga tužitelja, te je navela kako joj je poznato da je tužitelj svoju nekretninu kupio 2014.g., da s tužiteljem ne živi unazad godinu dana, da zna da je tužitelj na kući mijenjao krovište odnosno pokrov koji je stavljen na postojeću konstrukciju, da joj je poznato kako je nekretnine stranaka dijelila betonska ograda, no tik uz nju da je bila još jedna ograda i da je u ljeti 2021.g., tužitelj maknuo betonsku ogradu.
Svjedokinja MĆ u svoj je iskazu navela da prostor od zida kuće tužitelja pa do žičane ograde posjeduje i uređuje tužitelj koji je njezin bivši suprug (str. 69 spisa). Svjedokinja je pojasnila da je tužitelj imao namjeru raditi rekonstrukciju kuće u koju svrhu je pozvao geodetu, i tada da je nastao problem oko pružanja međe te da je to bilo 2020.g. ili 2021.g. Svjedokinja je isto tako navela da je tužitelj odustao od rekonstrukcije kuće, te je krovište promijenio na osnovu postojeće konstrukcije, odnosno na postojeće grede i rogove stavljene su nove daske i novi pokrov. Svjedokinja je istaknula kako po njenom mišljenju nije bilo potrebe za postavljanjem žičane ograde. Ista je navela kako joj je poznato da je njen suprug kuću kupio 2014.g. da je u trenutku kupnje kuća imala građevinsku i uporabnu dozvolu, a što se tiče posjedovanja prostora od zida kuće tužitelja pa do žičane ograde, svjedokinja je navela da tužitelj taj prostor uređuje unazad 3 do 4 godine, odnosno od vremena kada je srušena betonska ograda. Svjedokinja je isto tako navela da je cijelu situaciju oko pružanja međašne linije između nekretnina stranaka inicirao tužitelj-njezin bivši suprug, a u cilju ishođenja dokumentacije za rekonstrukciju kuće.
7.3. Svjedokinja TĆ u svom svjedočkom iskazu je navela da je susjeda stranaka i da su joj poznati prednici i tužitelja i tužene, da joj je poznato kako je nekretnine stranaka dijelila betonska ograda koja se prostirala od ulice da je stup betonske ograde bio uz kuću tužitelja i da je čula kako je tužitelj maknuo betonsku ogradu no da to nije vidjela. Što se tiče tužene, svjedokinja je navela kako je ona sa suprugom i djecom živjela u toj kući, imali su i pse i da je tužena postavila žičanu ogradu iz razloga da joj prostor bude sigurniji za djecu, te da psi ne bi prelazili na nekretninu tužitelja, no da tuženica tu sada ne živi, da je kuću u međuvremenu iznajmila. Svjedokinja TĆ je navela da ne zna iz kojih razloga je tužitelj maknuo betonsku ogradu. Budući da je svjedokinja ispitana u tom svojstvu i u postupku uređenja međe, ista je navela kako prema trenutnom stanju na licu mjesta se nekretnine uživaju drugačije, dakle ne onako kako je međa uređena. Svjedokinja TĆ navela je da su prostor od žičane ograde pa do zida kuće tužitelja posjedovali prednici tužene, a nakon njih tužena s obitelji, te se tako posjedovalo unazad 40 do 50 godina, te kao i svjedok SĆ, svjedokinja TĆ navela je da niti tužitelj, a niti njegovi prednici nikada nisu uređivali prostor ispod strehe.
7.4. Svjedok BĆ (str. 71 spisa), naveo je da je susjed stranaka, te da tu živi od rođenja, da je poznavao prednike tužitelja i tužene te da zna kako je njihove nekretnine dijelila betonska ograda koju je srušio tužitelj no da ne zna iz kojih razloga. Svjedok je naveo kako je postavljena žičana ograda, ali ne zna tko je tu ogradu postavio. Prostor od zida kuće tužitelja pa do žičane ograde, čistio je i održavao gazda odnosno tužena i njeni prednici. Svjedok je naveo kako je bio ispitan u tom svojstvu i u postupku uređenja međe, da mu je poznato kako je međa uređivana kad betonske ograde nije bilo, već je bila samo žičana ograda, no kada se je rušila betonska ograda, žičane ograde nije bilo.
Svjedok je naveo kako je oko 55 godina između nekretnina stranaka postojala betonska ograda. Isti je jasno naveo kako je betonska ograda bila do kuće tužitelja i tužitelj nije mogao uređivati prostor od zida kuće pa do ograde.
7.5. Mjernička vještakinja ing. Vesna Kovač iz Križevaca je sukladno nalogu suda identificirala nekretnine tužitelja i tužene, sačinila je skicu izmjere, te joj je bilo naloženo da ucrta pravac uređene međe kako je ista uređena u ovosudnom spisu br. R1-53/2021, uz ucrtavanje prijepora kao i izračuna površine istog, te je mjernička vještakinja ing. Vesna Kovač svoj nalaz sa skicom izmjere sačinila dana 20. studenoga 2024.g., a u spis predmeta je primljen 3.12.2024.g.
Iz nalaza geodetske vještakinje proizlazi da je izvršila kontrolu uređene međe po mirnom posjedu iz ovosudnog spisa R1-53/2021 koja je išla u točkama A-B-C-D- E-F, te je navela kako na licu mjesta sve točke uređene međe odgovaraju osim točke C, koja je odstupala za 15 cm. U skici izmjere uređena međa označena je crvenom bojom. Žutom bojom u skici izmjere snimljena je postojeća žičana ograda razapeta na betonskim stupovima koja se pruža pravcem jug-sjever koju je postavila tuženica, te je utvrđeno da se ograda tužiteljice u točki II. u odnosu na točku uređene međe B, nalazi na udaljenosti od 0,47 m. Isto tako mjernička vještakinja izvršila je snimanje okapnice na kući tužitelja zajedno sa postavljenim žlijebom što je u skici izmjere označeno plavom bojom. Širina okapnice između točaka 1. i 5. iznosi 0,68 m, u odnosu na točku B, uređene međe. Utvrđena je širina okapnice između točaka 3 i 4, koja iznosi 0,70 m, a sama dužina okapnice uz među iznosi 13,29 m, dok ukupna površina okapnice koja ide poligonom točaka 1-2-3-4-5 iznosi 9,50 m2. Na skici izmjere prikazan je produžetak pravca okapnice (plavo crtkano), do pravca ulične ograde tuženice, te je na skici izmjere ta točka prikazana kao 1 i nalazi se na udaljenosti od točke A uređene međe za 0,63 m, a od točke 1, gdje počinje žičana ograda tuženice se nalazi na udaljenosti od 0,27 m. Geodetska vještakinja dalje ističe kako iz skice izmjere 2. je vidljivo da pravac okapnice siječe pravac žičane ograde postavljene od strane tuženice, odnosno točka presjeka se poklapa s točkom III. žičane ograde, dok je točka 1, točka žičane ograde koja je udaljena od pravca uređene međe između točaka A-B za 0,46 m. Dalje iz Skice izmjere vidljivo je da se tlocrtna projekcija okapnice u točki 3 u odnosu na pravac uređene međe od točke B do točke C u točci 4, nalazi na udaljenosti od 0,55 m, a žičana ograda u točki 5, prikazana na skici izmjere se nalazi na udaljenosti od točke 4 za 0,90 m.
Poligon prijepora 1 zatvaraju rubne točke sa pravcem uređene međe, te površina tog prijepora iznosi 8,12 m2, dok poligon prijepora II, kojeg čini produžetak pravca okapnice do ulične ograde tužiteljice te poklapa s točkom 5 okapnice. Suma oba prijepora iznosi 9,90 m2.
Geodetska vještakinja ističe da na Skici izmjere 2, je prikazan poligon točaka koji označava površinu okapnice koja se tlocrtno gledajući nalazi izvan pravca žičane ograde tužiteljice, a ide točkama 1-1-2-3 i ima površinu 0,89 m2, (str 84 do 87 spisa).
8. Na glavnoj raspravi od 24. veljače 2025..g (str. 100 do 104) sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja – protutuženika ZĆ i tuženicu-protutužiteljicu GĆ. Na osnovu iskaza tužitelja ZĆ sud je utvrdio da je svoju nekretninu kupio 2014.g., a u kuću da se uselio 2016.g. kada ju je osposobio za stanovanje i od tada u njoj živi. Naveo je da ne zna od kada je tužena – protutužiteljica živjela u svojoj kući, no međutim da sada zna da u kući tužene žive podstanari da je njihove nekretnine dijelila betonska ograda, te je ustvrdio da je betonska ograda bila stara i djelomično nagnuta i puknuta, te da je razgovarao s tuženom da tu ogradu treba zamijeniti i da je naveo kako je on to voljan učiniti. Navodi kako je krenuo s postavljanjem druge ograde sa stražnje stane nekretnina jer je ona bila u najlošijem stanju, ali u tom dijelu da nije međašila sa tuženom. Tužitelj je naveo kako je po njegovom mišljenju bilo potrebno postaviti novu ogradu između njihovih nekretnina, te da je o tome sa tuženom razgovarao 2021.g. Tvrdi kako je tužena početkom 2021.g., postavila ogradu i to žičanu koju je razapela na betonske stupove, ograda se pružala od ulice pa sve do sredine njezinog pružanja, no tužitelj tvrdi da tužena nije ispoštovala dogovor i da je ogradu postavila tik uz staru ogradu. U odnosu na kuću u kojoj živi s obitelji, tuženik je naveo da je ista građena početkom 1970-ih godina, da je građena u skladu s građevinskom dozvolom, te da posjeduje i uporabnu dozvolu. Naveo je kako je tužena- protutužiteljica okrenula kod ovog suda izvanparnični postupak radi uređenja međe, da je međa uređena, ali da se on ne slaže s tako uređenom međom, jer smatra da međa ne može biti zid kuće već da se ona treba pružati izvan prostora njegovog krovišta odnosno strehe i to iz razloga što ima namjeru na kući staviti termo-fasadu. Od zida kuće pa do strehe, radi se o prostoru od oko 80 do 90 cm gledano od ulice, te da je njegov cilj zaštititi svoju kuću radi čega je pokrenuo ovaj parnični postupak u kojem traži da se utvrdi da je on vlasnik prijepora. Naveo je kako je staru ogradu maknuo, da je to bilo 2021.g., da je imao zahvate na krovištu svoje kuće na način da je mijenjao samo pokrov jer je umjesto asbestnih ploča bio montiran lim, dok su rogovi i grede bili u dobrom stanju te ih nije dirao kao niti strehu. Tužitelj tvrdi kako je tužena postavila žičanu ogradu odmah uz staru ogradu.
9. Na osnovu iskaza tužene-protutužiteljice GĆ sud je utvrdio da se nekretnina koja međaši sa nekretninom tužitelja nalazi u njenom vlasništvu te je inače bila u posjedu njene obitelji unazad 80 godina. Navela je da kuću trenutno iznajljiva, da su kuću gradili njezin djed i baka i da je u toj kući živjela sa svojom majkom i bakom od svoje 6 godine života pa do 25 godine života. S obzirom da su u obitelji uvijek imali kućne ljubimce-pse, navela je da je nekretnina bila ograđena na način da je postojala betonska ograda koju su gradili njezin djed i baka, te koja je dijelila njihovu nekretninu od susjedne nekretnine. Navela je, da su i ona i njeni prednici bili u dobrim susjedskim odnosima sa prednicom tužitelja i ostalim susjedima, te da nikada nije bilo sporno pitanje pružanja međašne linije niti pravca pružanja betonske ograde.
Tužena-protutužiteljica je navela da u predmetnoj kući ne živi 16 godina, a da bi je sačuvala od propadanja, da je odlučila iznajmljivati je. Tužena je navela kako je problem oko pružanja međe između njene nekretnine i nekretnine tužitelja nastao nakon što je tužitelj kupio svoju nekretninu i nakon što je počeo micati staru betonsku ogradu. Tužena je mišljenja kako je do problema došlo kada je tužitelj počeo smatrati da stara betonska ograda nije međa, već da se međa pruža drugačije, da je to bilo 2021.g., a kako je tužitelj maknuo betonsku ogradu da je bila u situaciji da osigura dvorište svoje kuće u kojoj su živjeli podstanari koji su imali malo dijete i psa, tako da je uz betonsku ogradu postavila drugu žičanu ogradu tako što je žicu razapela između betonskih stupića, a to da je učinila prije ljeta 2021.g.
Tuženica je navela kako između njenih prednika i prednika tužitelja nikad nije bilo problema oko pružanja međe, dužine strehe, a kako je do svoje 25 godine živjela u kući u kojoj su sada podstanari, da se dobro sjeća da je među između njihovih nekretnina fizički predstavljala stara betonska ograda. Tužena je navela kako s tužiteljem nije mogla postići dogovor oko pružanja međe, radi čega je kod ovog suda pokrenula izvanparnični postupak radi uređenja međe, da je međa uređena po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda.
Tužena je navela da je betonska ograda bila stara, no da je bila čvrsta i fiksna, ona nije bila derutna niti je predstavljala opasnost, te nije naružila prostor, te je po mišljenju tužene betonska ograda bila u dobrom stanju, trebalo je promijeniti samo jednu betonsku ploču, te nije po njenom mišljenju trebalo mijenjati cijelu ogradu. isto tako tužena je navela kako je uživala prostor do te betonske ograde koju je samoinicijativno maknuo tužitelj, te je bila u situaciji da postavi žičanu ogradu iz čisto praktičnih razloga jer su u kući živjeli podstanari koji su imali malo dijete i psa, te je trebalo osigurati dvorište.
Tužena je navela kako je tužitelj imao zahvate na krovištu svoje kuće u vrijeme kad betonske ograde nije bilo, ali da ne zna što je sve mijenjao. Kada je postavljala žičanu ogradu tužena je navela kako ju je postavila tik uz ogradu koju je tužitelj srušio.
10. Tužiteljica je podneskom od 28. siječnja 2025.g. po punomoćnici precizirala tužbu i tužbeni zahtjev, no sud smatra da tijekom ovog postupka tužitelj-protutuženik nije dokazao vlasništvo prijepora, radi čega sud smatra da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja, radi čega ga je s istim odbio.
Sud smatra osnovanim protutuženi zahtjev protutužiteljice radi čega je isti usvojio.
10.1. Iz odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZVDSP), proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona.
Iz odredbe čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima proizlazi da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno, ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede tog stanja zaštitu prema odredbama Zakona.
Tužitelj-protutuženik je svoju nekretninu stekao temeljem valjanog pravnog posla tj. kupnje, a tuženica-protutužiteljica je svoju nekretninu stekla nasljeđivanjem, o čemu su se stranke očitovale u svojim stranačkim iskazima.
Tuženica protutužiteljica vlasnica je nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čkbr. [katastarska čestica] površine 662 m2, a tužitelj-protutuženik je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čkbr. [katastarska čestica] sa 583 m2 i čkbr. [katastarska čestica] sa 984 m2, odnosno ukupno 1.567 m2 (list 4 i 5 spisa br. R1-53/2021 koji se nalazi u prilogu).
10.2. Nesporno je da je međa između nekretnina stranaka uređena po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda, o čemu je izvanparnični sud donio rješenje br. R1- 53/2021 od 12. listopada 2022.g., koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zadru br. Gž-361/2023-2 od 4. prosinca 2023.g., te je dakle, rješenje o uređenju međe pravomoćno. Sud smatra da tužitelj-protutuženik tijekom ovog postupka nije dokazao da bi mu pripadao pravo vlasništva na dijelu nekretnine tužene-protutužiteljice koji se pruža iza stare betonske ograde, te da bi mu pripadala nekretnina tuženice ispod okapnice. Nesporno je da je izvanparnični sud među između nekretnina stranaka uredio po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda, koji je između nekretnina stranaka postojao više od 50 godina, o čemu je iskazivala tužena, svjedok SĆ, svjedokinja TĆ, svjedok HĆ, te iskaze sud prihvaća, a iz istih proizlazi kako je više od 50 godina između nekretnina stranaka postojala betonska ograda, da je međa uređena prema pravcu pružanja te ograde koju je tužitelj maknuo, te je tužena tik uz tu ogradu postavila drugu žičanu ogradu razapetu između betonskih stupova kojim pravcem je sud u izvanparničnom postupku uredio među prema posljednjem mirnom posjedu, iz čega proizlazi da tužitelju u tom postupku nije oduzeto pravo vlasništva dijela nekretnine iza stare betonske ograde, budući da tužitelj nikada nije bio niti vlasnik niti posjednik tog dijela nekretnine, kao i njegovi prednici, odnosno niti tužitelju niti njegovim prednicima nije pripadao dio nekretnine tuženice ispod okapnice kuće tužitelja. O tome su jasno i nedvosmisleno iskazivali svjedokinja TĆ, HĆ, tuženica- protutužiteljica, a njihove iskaze sud je prihvatio budući da su suglasni te je i na osnovu njihovih iskaza izvanparnični sud uredio među prema kriteriju posljednjeg mirnog posjeda koje je rješenje je pravomoćno.
10.3. Sud ne prihvaća tvrdnje tužitelja-protutuženika da je međa između njihovih nekretnina "navodno" uređena po pravičnoj ocjeni suda jer iz priloženog ovosudnog predmeta br. R1-53/2021 proizlazi i to je nesporno, budući da je pravomoćno riješeno, da je međa između nekretnina stranaka uređena po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda.
Tužitelj-protutuženik nije dokazao da bi stekao vlasništvo prijepora po bilo kojem pravnom osnovu, dakle niti dosjelošću, niti na temelju pravnog posla, niti odlukom suda, nasljeđivanjem ili na temelju Zakona.
Tužitelj je samovlasno srušio staru betonsku ogradu, time je promijenio posjedovno stanje, među učinio spornom, radi čega je sud u izvanparničnom postupku među uredio rješenjem na temelju posljednjeg mirnog posjeda, no i nakon uređenja međe tužitelj uživa dio nekretnine tuženice do novopostavljene žičane ograde koju je tuženica postavila uz ranije postojeću betonsku ogradu, a koja ograda se nalazi na njezinoj nekretnini i to ispod okapnice, a tužena nikad nije dopustila tužitelju da na taj način posjeduje njezinu nekretninu, radi čega je sud usvojio kao osnovan protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice. Sud smatra kako tužena- protutužiteljica ima pravni interes na podnošenje protutužbe u kojoj traži od tužitelja- protutuženika predaju posjeda nekretnine prema starom posjedovnom stanju i uređenoj međi.
11. Sud je odbio prijedlog tužitelja-protutuženika radi izdavanja privremene mjere, budući da tužitelj nije dokazao da bi postojao razlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, koje su propisane u odredbi čl. 346. Ovršnog zakona, ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, - dalje OZ), odnosno da je učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Budući da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim i ostale uvjete koji su navedeni u čl. 346. Ovršnog zakona, a što tužitelj-protutuženik nije učinio, to je sud odbio prijedlog tužitelja radi određivanja privremene mjere.
12. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku, te je tužitelj-protutuženi dužan tuženici- protutužiteljici platiti parnični trošak u iznosu od 1.401,55 EUR-a, koji trošak se odnosi na zastupanje tužene po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), i to za sastav protutužbe u iznosu od 200,00 EUR-a, za sastav odgovora na tužbu 100,00 EUR-a, za zastupanje na ročištu od 8. svibnja 2024.g., u iznosu od 100,00 EUR-.a, za zastupanje na ročištu od 10. listopada 2024.g. u iznosu od 200,00 EUR-a, za zastupanje na ročištu od 30. siječnja 2025.g. u iznosu od 200,00 EUR-a, za zastupanje na ročištu od 24. veljače 2025.g. u iznosu od 200,00 EUR-a, za pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR- a, temeljem Tbr. 9 . točka 3. OT, (1.100,00 EUR), PDV-a, od 25 % na navedeni iznos, koji iznosi 275,00 EUR-a, sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 6,64 EUR-a, te sudske pristojbe na protutužbu u iznosu od 19,91 EUR-o, odnosno ukupno parnični trošak u iznosu od 1.401,55 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama na trošak, sukladno čl. 29. ZOO-a, ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO).
13. Radi gore izloženog presuđeno je i riješeno kao u izreci.
Koprivnica, 24. ožujka 2025.
Sutkinja
Marija Grgešić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana dostave presude ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude, a podnosi se putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
Dostaviti:
1. Odvj. Sanja Godek-Glavina, Koprivnica,
2. Odvj. Sonja Dušić-Poljak, Koprivnica.
