Poslovni broj: Pn-43/2024-21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužitelja BR iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Kristini Abramović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu, Građansko upravni odjel, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. ožujka 2024. prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 24. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se postojanje potraživanje tužitelja u iznosu od 3.000,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 8. studenog 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

II. Utvrđuje se postojanje potraživanja tuženice u iznosu od 278,71 EUR.

III. Prebijaju se potraživanja utvrđena pod točkama I. i II. presude i nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj da tužitelju BR isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.721,29 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. studenog 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja sa zahtjevom za naknadom štete u iznosu od 1.278,71 EUR, uvećano za zateznu kamatu kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 902,46 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 24. ožujka 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 8. ožujka 2024. navodi da se od 19. siječnja 2023. do 19. studenog 2023. nalazio u Zatvoru u Zagrebu i to prvo u Centru za dijagnostiku od 19. siječnja 2023. do 6. ožujka 2023., a nakon toga na VIII odjelu do 21. travnja 2023., a zatim na VII odjelu do 19. studenog 2023. Tvrdi da mu je zbog uvjeta boravka u zatvoru povredom njegovih prava nastala neimovinska šteta, te traži da mu se ona nadoknadi satisfakcijom u novčanom ekvivalentu za prekomjernu nelagodu, patnju i trpljenje. Tako ističe da je boravio s većim brojem zatvorenika u raznim zatvorskim ćelijama koje su bile skučene i prenapučene, tako da je raspolagao s manje od 4 m[2] i 10 m3 prostora. Nadalje, tvrdi da sanitarni čvor koji se nalazio u sobama nije bio zvučno izolacijski ni potpuno vizualno odvojen od sobe, a da se isti nalazio nedaleko od stola za kojim se objedovalo što je zbog neugodnog mirisa i zvuka tužitelju uzrokovalo iznimnu nelagodu. Isti sanitarni čvor je konstantno bio neuredan zbog broja zatvorenika koji su ga koristili, kao i zbog nedovoljne količine sredstava za čišćenje. Ističe da je u ćeliji bilo žohara koji su izlazili iz kanalizacijskih cijevi i radijatora. Navodi da mu je jednom prilikom žohar ušao u uho zbog čega je ostatak izdržavanja kazne bio u strahu i razvio je strah od žohara. Uslijed loše izolacije ćelija, u istima je neadekvatna temperatura tako da je zimi hladno, a ljeti vruće. Uprava zatvora mu nije osigurala uvjete za održavanje osobne higijene budući da je zatvorenicima omogućeno tuširanje dva puta tjedno, a često nema tople vode. Također, pokrivači kojima se zatvorenici pokrivaju su stari i prljavi. Posjete nisu primjerene ljudskom dostojanstvu i ne osiguravaju pravo zatvorenika na privatnost i obiteljski život jer je u prostoriji za posjete previše ljudi pa je galama zbog čega se ne može razgovarati. Također, iza leđa zatvorenika stoji pravosudni policajac koji može čuti cijeli sadržaj razgovora. Nadalje, u ćeliji nema prostora za stolom da svi zatvorenici istodobno jedu u vrijeme kada im je hrana isporučena, zbog čega je dio njih morao jesti na nogama ili na krevetu kako im se hrana ne bi ohladila. Tvrdi da su uvjeti smještaja u Zatvoru u Zagrebu suprotni uvjetima koji su propisani nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom i Ustavom Republike Hrvatske. Opisanim postupanjem tuženica je postupila suprotno odredbama čl. 2., 3., 9., 74., 76. 96., do 102. i čl. 103. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, te odredbama Pravilnika o standardima smještaja i prehrane zatvorenika čime su tužitelju povrijeđena prava zajamčena čl. 3. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 23. i 25. Ustava Republike Hrvatske koje odredbe propisuju zabranu zlostavljanja i nečovječnog postupanja i zabranu postupanja sa zatvorenicima na način kojima se krši njihovo dostojanstvo. Zbog svega navedenog tužitelj potražuje s osnova naknade neimovinske štete iznos od 4.000,00 EU kn sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 18. studenog 2023. pa do isplate, kao i naknadu parničnog troška, također sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Prije podnošenja tužbe tužitelj se obratio Općinskom državom odvjetništvu u Novom Zagrebu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a do kojeg mirnog rješenja nije došlo, a čime je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje ove tužbe iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22- dalje ZPP).

3. U odgovoru na tužbu tuženica u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Ne osporava da se tužitelj nalazio u Zatvoru u Zagrebu time da je tijekom izdržavanja kazne zatvora u Centru za dijagnostiku u Zagrebu, bio smješten od 19. siječnja do 6. ožujka 2023. u prostoriji s 3-7 zatvorenika, na VIII. odjelu u razdoblju od 6. ožujka do 23. lipnja 2023. gdje je boravio s 4-6 zatvorenika, na IX. odjelu (otvoreni odjel) u razdoblju od 23. do 26. lipnja 2023. gdje je boravio s 3-4 zatvorenika i na VII. odjelu u razdoblju od 26. lipnja 2023. do 15. studenog 2023. s 5-6 zatvorenika. Ističe da posebna ventilacija nije ugrađena, ali sve sobe imaju prozore visine 86 cm i širine 67 cm, a koji se mogu otvoriti te je na taj način omogućen dotok svježeg zraka u svakom trenutku, a zatvorenicima je i omogućena kupovina ventilatora u zatvorskoj prodavaonici. U odnosu na temperaturu soba tuženica navodi da objekt zatvora nije klimatiziran te da se temperatura zraka zimi regulira centralnim grijanjem s automatikom, a da se ljeti zatvorenicima omogućuje korištenje ventilatora. Jednom kvartalno se provodi dezinfekcija i dezinsekcija cijelog objekta zatvora. Zatvorenicima je omogućen boravak na svježem zraku u trajanju najmanje 2 sata dnevno. Dvorište ima postavljene nadstrešnice ispod kojih se zatvorenici mogu skloniti u slučaju loših vremenskih uvjeta. U odnosu na održavanje higijene tuženica tvrdi da je zatvorenicima omogućeno svakodnevno pranje tijela time što u sobama imaju stalno dostupnu hladnu i toplu pitku vodu, a tuširanje u kupaonicama je omogućeno najmanje dva puta tjedno. Ističe da su sobe opremljene sa stolovima i klupama za sjedenje, odgovarajućim brojem stolica ovisno o broju zatvorenika koji su smješteni u sobi, sanitarnim čvorom s toaletom, umivaonikom i ogledalom te priključcima na toplu i hladnu pitku vodu. Ističe da svaka osoba po prijemu u zatvor dobiva krevet i krevetninu, posteljno rublje te druge potrepštine prema potrebama. Nadalje navodi da su svakom zatvoreniku od dolaska u zatvor omogućene potrepštine za održavanje osobne higijene, te da se zatvorenicima svakih 15 dana mijenja posteljina, a po potrebi i češće, istima se uručuju sredstva za održavanje higijene prostora i rublja. Nadalje navodi da objekt zatvora nema blagovaonicu za zatvorenike te da svi zatvorenici obroke konzumiraju u zatvoreničkim sobama. Tijekom kratkotrajnih i povremenih razdoblja kada je tužitelj imao manje prostora na raspolaganju, ističe se da je Zatvor u Zagrebu u takvim trenucima u slučaju prenapučenosti, zbog smještaja u sobama manje površine i volumena, zatvorenicima isto nadoknađivao povećanom pozornošću i skrbi, higijeni, sanitarnim uvjetima, kvaliteti prehrane, zaštiti zdravlja i mogućnosti tjelovježbe, te lakšoj vezi s obitelji. Tuženica smatra da su zbog svega navedenog navodi iz tužbe u cijelosti neosnovani te da nije došlo do povrede prava osobnosti tuženika, jer da tužitelj nije bio izložen nečovječnom postupanju, te da mu nije povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, kao i da nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete tužitelju. Ističe prigovor prijeboja koji temelji na tvrdnji da tužitelj ima prema tuženici dospjelo, a nepodmireno dugovanje u iznosu od 278,71 EUR s osnova presuda donesenih u kaznenom postupku pa predlaže isto prebiti s potraživanjem tužitelja prema tuženici ukoliko bi usvojio tužbeni zahtjev. Stoga predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan, te traže naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zahtjev za mirno rješenje spora (list 9-10), zahtjev za sudsku zaštitu osuđenika (list 11-13), izveden je dokaz saslušanjem tužitelja (list 109-110), svjedoka LR (list 111) i JR (list 141-142), izvješća Zatvora u Zagrebu (u prilogu spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno sukladno odredbi čl. 8 ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan. Također, osnovan je prigovor prijeboja.

6. Dakle, predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti uzrokovane neadekvatnim uvjetima prilikom izvršavanjem kazne zatvora u Zatvoru u Zagrebu.

7. Nesporno je među strankama da se tužitelj nalazio na izvršavanju kazne u Zatvoru u Zagrebu. Nesporno je da tuženik ima pravomoćno potraživanje prema tužitelju s osnova troškova nastalih u kaznenom postupku u iznosu od 278,71 EUR.

8. Sporno je među strankama je li u vrijeme izdržavanja kazne u Zatvoru u Zagrebu smještaj tužitelja bio organiziran protivno propisima važećeg nacionalnog zakonodavstva i Međunarodnim Konvencijama kojih je tuženik potpisnik kao i propisima donesenim temeljem tih Konvencija. Sporno je da li je postupcima tuženika, odnosno njegovim propuštanjem da boravak u zatvoru prilagodi propisanim standardima, povrijeđeno tužiteljevo pravo osobnosti. Dakle sporan je osnov i visina štete.

9. Mjerodavno pravo za odluku o odgovornosti tužene za naknadu štete koju potražuje tužitelj su odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN-Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 76/10, 5/14- dalje: Konvencija), odredbe Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14- dalje Ustav), odredbe Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Narodne novine 190/03, 76/08, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11, 125/11, 56/13: dalje: ZIKZ), te odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i 40/08-dalje: ZOO). Također su donesena i dva pravilnika i to Pravilnik o standardima smještaja i prehrani zatvorenika (NN 92/02-dalje: PSSPZ) i Pravilnik o kućnom redu u zatvorima i izvršavanju pritvora (NN 135/99 i 145/09).

9.1. Tako je čl. 3. Konvencije propisano da nitko ne može biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

9.2. Nadalje, čl. 23. st. 1. Ustava propisuje da nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja, dok čl. 25. st. 1. propisuje da se sa svakim uhićenikom ili zatvorenikom mora postupati čovječno i poštovati njegovo dostojanstvo.

9.3. Odredbom čl. 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, te da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnosti osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr. 9.4. Odredbama ZIKZ-a je propisano da se izvršavanjem kazne zatvora zatvorenika može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarivanje svrhe izvršenja kazne, te da ograničenja temeljnih prava zatvorenika moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju (čl. 3.), kazna zatvora izvršava na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva, da su zabranjeni i kažnjivi postupci kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja odnosno postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama i zatvorima ili su nezakoniti pa mogu proizvesti trpljenje ili neprimjereno ograničenje temeljnih prava zatvorenika, time da zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka ima pravo na naknadu štete (čl. 9.), da svaki zatvorenik ima pravo na, između ostalog, smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, redovite obroke hrane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima, rad, izobrazbu, stručnu pravnu pomoć i pravno sredstvo za zaštitu svojih prava, zdravstvenu zaštitu, dodir s vanjskim svijetom i boravak na otvorenom prostoru kaznionice odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno (čl. 14.), da smještaj zatvorenika treba odgovarati zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima te klimatskim prilikama, da se zatvorenika u pravilu smješta u zasebnu prostoriju, a zajednički se mogu smjestiti zatvorenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati, da se svakom zatvoreniku osigurava zasebna postelja, da slobodno vrijeme zatvorenici provode zajedno u prostorijama za dnevni boravak, da prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane i za svakog zatvorenika u spavaonici mora biti najmanje 4 m2 i 10 m3 prostora, da svaka prostorija u kojoj zatvorenici žive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid, da kaznionice i zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to zatvorenici žele te da pitka voda uvijek mora biti dostupna svakom zatvoreniku (čl. 74.), da se sve prostorije i drugi prostori kaznionice, odnosno zatvora moraju propisno održavati i redovito čistiti, da navedene poslove obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade, da se zatvorenicima omogućuje svakodnevno pranje tijela, da se od zatvorenika zahtijeva održavanje osobne higijene te da će kaznionica, odnosno zatvor osigurati vodu i toaletni pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine (čl. 76.), da se zatvoreniku u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a primjereni su dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, te prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora, njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima, da mu se osiguravaju najmanje tri obroka dnevno kalorične vrijednosti od najmanje 3000 kcal dnevno, time da sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke, a ukoliko nije moguće udovoljiti zahtjevu zatvorenika za izuzećem nekih vrsta hrane, omogućiti će mu se da se o svom trošku opskrbi prehrambenim proizvodima u prodavaonici kaznionice, odnosno zatvora (čl. 78), da kaznionica odnosno zatvor u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu i stjecanje dodatnih radnih vještima zatvorenika (čl. 91.), da se vrsta izobrazbe određuje programom izvršavanja, a ovisi o sposobnostima i sklonostima zatvorenika, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne, te mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora (čl. 93.), da će kaznionica odnosno zatvor osigurati prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena, time da organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika, a njihovo se slobodno vrijeme organizira u likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i tome slično te da će se zatvoreniku, prema mogućnostima kaznionice odnosno zatvora, omogućiti samoorganiziranje slobodnog vremena (hobby) na vlastiti trošak ako to ne narušava sigurnosti i red i ne ometa druge zatvorenike (čl. 96), da će kaznionica odnosno zatvor opremiti knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja, ukoliko nema knjižnicu organizirati će posudbu dovoljnim brojem knjiga iz mjesne knjižnice i osigurati će zatvoreniku, u skladu sa svojim mogućnostima, uvjete za tjelovježbu, šport i rekreaciju (čl. 97. i 99.), odnosno organizirati praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom (čl. 101), da se zatvoreniku osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u javnom zdravstvu za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja te da će se zatvoreniku propisati lijekovi s osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (čl. 103.), te da zatvorenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju najmanje jedan sat (čl. 117.).

9.5. Nadalje, odredbama Pravilnika o standardima smještaja i prehrani zatvorenika (NN 92/02, dalje PSSPZ), na koje se tužitelj poziva, propisano je da se zatvoreniku osigurava zasebna postelja, posteljina i ormar za osobne stvari, da postelje moraju biti međusobno razmaknute najmanje 80 cm te da zatvorenik može zadržati osobne stvari u količini koja se može uredno odložiti u ormar (čl.4), da se prostorije u kojima borave zatvorenici moraju svakodnevno čistiti i uredno održavati, a da temperatura zraka u tim prostorijama u tijeku sezone grijanja ne smije biti niža od 22 °C danju i 15 °C noću (čl. 5), da se prostorija za dnevni boravak oprema na način koji omogućava zatvorenicima mjesta za sjedenje, pisanje, čitanje tiska i knjiga, praćenje televizijskog i radijskog programa te igranje društvenih igara (čl. 6) te da se zatvorenicima osiguravaju tri obroka hrane dnevno, dok se zatvorenicima koji rade poslužuje i dopunski, topli ili hladni obrok prema Tablici koja je prilog PSSPZ-a (čl. 7.).

9.6. Odredbom čl. 30. Pravilnika o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje pritvora (NN 135/99, 145/09, dalje: Pravilnik) propisano je da se, prema mogućnostima zatvora, uzimajući u obzir psihofizičke osobine pritvorenika, kao i njegove želje, pritvorenik smješta u sobu gdje je zajednički smještaj (najmanje 3 osobe) ili u jednokrevetnu sobu te da sobe za smještaj pritvorenika moraju ispunjavati prostorne, zdravstvene i higijenske uvjete. Odredbom čl. 154. st.1. Pravilnika propisano je da se pritvorenicima omogućava boravak na svježem zraku najmanje dva sata dnevno, dok je odredbama čl. 3.-4. Pravilnika određeno da se prema pritvoreniku mora postupati sukladno ratificiranim međunarodnim konvencijama, ustavnim i zakonskim odredbama koje reguliraju pravni status osobe lišene slobode prije pravomoćnosti sudske odluke i pritvor se mora izvršavati tako da se ne vrijeđa osobu i dostojanstvo pritvorenika, čuvajući njegovo tjelesno i duševno zdravlje, vodeći pri tome računa da se održi potreban red i stegu u zatvoru.

10. Iako po svojoj naravi izdržavanje kazne zatvora, uključuje neizbježnu mjeru ograničenja ljudskih prava i osobnih sloboda, te trpljenja, mjera i način na koji se to ograničenje vrši su određene gore navedenim propisima, te su nadležne institucije dužne poštovati propisani minimum, a u suprotnom su odgovorni za nastalu štetu zatvoreniku u smislu čl. 1045. st. 1, čl. 1046. i 1100 ZOO-a.

11. U predmetu B protiv Hrvatske Europskog suda za ljudska prava, izraženo je stajalište, da ukoliko raspoloživi prostora po zatvoreniku padne ispod 3m2 površine, nedostatak osobnog prostora smatra se toliko ozbiljnim da dolazi do povrede čl. 3 Konvencije, osim ako tuženik dokaže da su kumulativno ispunjena tri uvjeta:

- da je smanjenje minimalnog prostora ispod 3m2 kratkotrajno i povremeno;

- da u slučaju takvog smanjenja minimalnog prostora zatvorenik ima dovoljnu slobodu kretanja izvan sobe i da su mu dostupne prikladne aktivnosti izvan sobe;

- da ne postoji drugi otegotni aspekti uvjeta boravka u zatvoru.

12. Ukoliko se radi o osobnom prostoru od 3-4 m2 po zatvoreniku, prostorni čimbenik i dalje je snažan čimbenik u ocjeni prikladnosti uvjeta boravka u zatvoru, ali se u tom slučaju kod procjene je li povrijeđen čl. 3. Konvencije, mora vidjeti jesu li zatvorenicima omogućeni drugi oblici aktivnosti, kao vježbanje, sportske aktivnosti na otvorenom, dotok prirodnog svjetla i svježeg zraka, dostupnost ventilacije, prikladnost sobne temperature, mogućnost privatnog korištenja WC-a, te usklađenost sa osnovnim zdravstvenim i higijenskim zahtjevima.

13. Dakle, tužitelj je u konkretnom slučaju dužan dokazati pretpostavke odgovornosti za štetu i to nastanak štete i visinu štete, odnosno okolnosti potrebne za njezinu ocjenu, štetnika, štetnu radnju, njezinu protupravnost, te uzročnu vezu između radnje i štete. Dužnost iznošenja činjenica i dokaza proizlazi iz čl. 7. i 219. ZPP-a pri čemu se u slučaju nemogućnosti utvrđenja činjenica iz izvedenih dokaza primjenjuje pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).Tuženik se odgovornosti može osloboditi ukoliko dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pri čemu valja reći da se krivnja sastoji u neosiguravanju propisanih minimalnih uvjeta za izdržavanje zatvorske kazne, kako je to naprijed navedeno.

14. Notorna je činjenica prenapučenosti hrvatskog zatvorskog sustava, na što upućuju i Ustavni sud RH u svojim odlukama i Pučki pravobranitelj u svom izvještaju. Međutim, ova prenapučenost i uvjeti u zatvoru ovise od zatvora do zatvora.

15. Nesporno je da je tužitelj boravio u [adresa] u [adresa] gdje je boravio u sobama koje su u bitnom iste površine i opremljenosti.

16. Iz iskaza tužitelja u bitnom proizlazi da je u utuženom razdoblju izdržavao kaznu u ćelijama na VII. i VIII. odjelu Zatvora u Zagrebu i u Centru za dijagnostiku. Sve ćelije su bile iste površine oko 18-20 m2 i opremljene istom opremom. U navedenim sobama je boravio sa još 7 ili 8 osoba. Prostor je bio skučen i pretrpan zatvorskim inventarom. Sanitarni čvor nije bio adekvatno odijeljen od ostatka prostora. Hrana je služena u ćeliji. Zbog nedostatka prostora za stolom, neki zatvorenici su jeli u krevetima. U isto vrijeme bi drugi zatvorenici obavljali nuždu, što je iznimno nehigijenski obzirom da je sanitarni čvor odijeljen samo "kaubojskim vratima. U sobi je zagušljivo time da je zimi hladno, a ljeti vruće. Ventilacija je neadekvatna. U ćeliji su viđeni žohari koji gmižu iz cijevi, a jedan žohar mu je po noći ušao u uho, zbog čega je razvio strah od žohara. Zatvorenici su sami čistili ćelije sa sredstvima koje su dobili od uprave Zatvora kojih nema dovoljno. U ćelijama je smrad o prljavog veša i zatvorenika koji ne održavaju higijenu. Deke kojima se pokrivaju su stare i prljave. Omogućeno im je tuširanje dva puta tjedno, što je njemu bilo premalo pa se morao prati u ćeliji u kojoj također nema uvijek tople vode. Boravak na zatvorskom dvorištu mu je omogućen dva put dnevno te je on redovito izlazio na zatvorsko dvorište. Nije mu omogućen izlazak iz ćelije radi drugih aktivnosti. Na dvorištu nema dovoljno sadržaja. Dolazile su mu posjete, no iste su loše organizirane jer je previše zatvorenika u maloj prostoriji. Smetalo mu je i što mu iza leđa stoji čuvar pa nema privatnosti. Ističe da nije konfliktan ali da je u ćeliji znalo biti sukoba između zatvorenika zbog manjka prostora.

17. Iskaz tužitelja u pogledu broja osoba u sobi, izgleda, veličine, opremljenosti, higijenskih uvjeta u sobama, prozračenost sobe, okusa i kvalitete hrane, mogućnosti kretanja zatvorenika izvan sobe, dostupnih aktivnosti i sadržaja na izdržavanju kazne je u bitnom potvrdio saslušani svjedok JR koji je određeno vrijeme u utuženom razdoblju boravio u sobi s tužiteljem. Naime, on potvrđuje da su ćelije bile prenapučene, da nije bilo dovoljno prostora za kretanje, konzumiranje obroka, a što im nije kompenzirano zatvorskim sadržajima i boravkom na otvorenom. Osim skučenosti prostora problem su bili i loši higijenski uvjeti, posebno poluotvoreni WC-u u sobi, manjak zraka i zagušljivost te žohari koji su preplavili prostor. Navedene iskaze potvrđuju i podaci koji su sudu poznati jer je u drugim predmetima izašao na očevid u Zatvoru u Zagrebu pa se osobno uvjerio u činjenici oskudnosti prostora i prenapučenosti ćelija te neodvojenosti sanitarnog čvora od ostatka sobe.

18. Iz Izvješća Uprave za zatvorski sustav, Zatvora u Zagrebu proizlazi:

- da je na V. odjelu Zatvora u Zagrebu-Centar za dijagnostiku tužitelj bio smješten u sobi površine 21,10 m2 i volumena 49,80 m2 sa još 3-7 zatvorenika;

- da je na VII i VIII. odjelu Zatvora u Zagrebu tužitelj bio smješten u sobama površine 21,10 m2 i volumena 49,80 m2 sa još 4-6 zatvorenika;

- da je na IX. odjelu Zatvora u Zagrebu tužitelj bio smješten u sobama površine 21,10 m2 i volumena 49,80 m2 sa još 3-4 zatvorenika, koji odjel je otvorenog tipa te su prostorije otključane u razdoblju od 7 do 22 sata te se zatvorenici mogu slobodno kretati po hodniku odjela;

- da je sanitarni čvor sa toaletom u tim sobama bio odvojen od ostatka sobe zidom visine 180 cm, te u istim osim toaleta je umivaonik sa toplom i hladnom pitkom vodom i ogledalo;

- da sobe imaju po 4 prozora veličine 86cmx67xm;

- da je za vrijeme boravka na tom odjelu zatvoreniku omogućen boravak od najmanje 2 sata dnevno na otvorenom prostoru;

- da su sobe u kojima je bio smješten tužitelj opremljene stolom i klupama za sjedenje, te odgovarajućim brojem stolica ovisno o broju zatvorenika koji je smješten u sobi, te krevetima sa krevetninom također ovisno o broju zatvorenika u sobi, kao i ormarićima za osobne stvari zatvorenika;

- da se dezinsekcija i dezinfekcija soba obavlja jednom kvartalno,

- da zatvorenici obroke konzumiraju u zatvoreničkim sobama;

- da je zatvorenicima svakodnevno omogućeno pranje tijela u sanitarnom čvoru u sobi s obzirom na umivaonik sa toplom i hladnom vodom, dok je tuširanje u zajedničkoj kupaonici omogućeno najmanje dva puta tjedno;

- da se svakih 15 dana pere posteljina, a deke se peru po potrebi,

- da se svakom zatvoreniku omogućene higijenske potrepštine za održavanje osobne higijene te sredstva čistoće sobe i pribora za jelo sukladno njihovim potrebama i na zahtjev;

- da objekt zatvora nije klimatiziran, ali se sobe griju centralnim grijanjem s automatikom, a ljeti se zatvorenicima omogućuje korištenje ventilatora koji mogu nabaviti u zatvorskoj prodavaonici,

- da je zatvorenicima omogućen svakodnevno odlazak zatvorskom liječniku, odnosno specijalisti psihijatru, liječniku obiteljske medicine u dvije smjene i stomatologu te ukoliko zatvorenik ima ozbiljnijih zdravstvenih problema, istog se može uputiti na liječenje u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu.

19. Svjedok LR zaposlen u navedenoj ustanovi, potvrdio je svojim iskazom podatke iz naprijed navedenih izvješća o površini i opremljenosti soba u kojima je bio smješten tužitelj za vrijeme svog boravka u Zatvoru u Zagrebu. Također je potvrdio i podatke o higijeni u zatvoru. Iz njegovog iskaza proizlazi da je broj osoba u ćelijama usklađen sa zakonskim standardom. Svjedok je potvrdio navode tužitelja da su sobe zaključane i da zatvorenici nemaju mogućnost izlaziti iz njih, osim dvosatne šetnje na zatvorskom dvorištu ili telefonskih kontakata i posjeta koje su regulirane zakonom.

20. Sud ne vjeruje navedenom svjedoku LR u pogledu kapacitiranosti soba jer su podaci iz Izvješća i iskazi navedenog svjedoka koji prate podatke iz Izvješća prilagođeni zakonskom standardu i usklađeni s propisanim minimumom. Sud vjeruje tužitelju i svjedoku JR u pogledu skučenosti prostora u sobama (7-8 zatvorenika u sobi), koja brojka je prema mišljenju ovog suda istinita, jer je notorna prenapučenost zatvora u pravno relevantnom vremenu s tim da sasvim sigurno zaposlenici zatvora tu brojku nastoje prikazati manjom. Također sud vjeruje tužitelju da su zatvorenici u sobi zbog većeg broja osoba ako nije bilo mjesta za stolom jeli na krevetu jer je logično da ako su svi dobili hranu u isto vrijeme nisu se svi mogli smjestiti za stol istovremeno. Stoga je logičan iskaz navedenog svjedoka i tužitelja da se zatvorenici nisu mogli dovoljno kretati. Logičan je i životan iskaz tužitelja i saslušanog svjedoka da su higijenski uvjeti u ćelijama bili loši te da je bilo žohara budući da tu činjenicu oboje suglasno izdvajaju kao osobito neugodnu okolnost uvjeta u Zatvoru. Također, sud ne vjeruje tužitelju i svjedoku da su vremenski uvjeti u ćelijama bili nepodnošljivi budući da se sud na očevidu uvjerio da je optimalna temperatura u ćeliji te da su ćelije opremljene velikim prozorima koji se mogu otvarati radi prozračivanja. Također, ćelija je opremljena radijatorima pa sudu nije logično da su se zatvorenici po zimi "smrzavali", a tim više što ih je bilo puno u sobi što isto utječe na temperaturu prostorije.

21. Dakle, iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj ukupno proveo 257 dana u Zatvoru u Zagrebu, uključujući Centar za dijagnostiku. Od toga treba oduzeti razdoblje od 23. do 26. lipnja 2023. (4 dana) dok je boravio u ćeliji na IX. odjelu s 3-4 zatvorenika jer je u tom razdoblju imao na raspolaganju više od 4m2 raspoloživog prostora što je iznad zakonskog minimuma. Osim toga, radi se o otvorenom odjelu na kojem zatvorenici mogu slobodno kretati po hodniku odjela pa im i ta činjenica kompenzira nedostatak prostora. Ostalo razdoblje je boravio u sobama površine od 21,10 m2 sa 6-8 zatvorenika od čega kad se oduzme sanitarni čvor sa WC-om i umivaonikom (površine nešto veće od 1,00 m2), dobije se površina od svega oko 2,80- 3,30 m2 raspoloživog prostora po zatvoreniku, što je ispod ili na donjoj granici prihvatljivog imajući u vidu praksu Europskog suda za ljudska prava, te Konvencije. Ovdje svakako treba imati na umu činjenicu da se radi o odraslim muškarcima različitih osobnosti i navika, što dovodi sasvim sigurno do povećanog stresa i napetosti. Također je i zatvorenička soba bez ventilacije (osim putem prozora koji se mogu otvarati), pri čemu je WC, koji je s obzirom na broj osoba u sobi u čestoj uporabi, a samo je djelomično odvojen od ostatka sobe i provjetrava se kroz sobu, pa osim neugodnih mirisa, nije sasvim sigurno zajamčena niti potpuna privatnost, što sasvim sigurno stvara nelagodu pri konstantnom boravku u takvoj sobi u kojoj zatvorenici dobivaju sve obroke. Kretanje u sobi je bilo dodatno ograničeno stolom i klupama na sredini sobe. Sud vjeruje da je tužitelja osim skučenosti prostora dodatno frustrirala i činjenica da se može samo dva puta tjedno istuširati, a osim toga tuširanje dva puta tjedno također ne odgovora higijenskim standardima i svakako nije dostatno, a posebno kada se uzme u obzir broj zatvorenika u sobi i to odraslih muškaraca. Pri tome pranje na lavabou unutar sanitarnog čvora u sobi također sasvim sigurno ne odgovara higijenskim standardima. Kada se uzme u obzir činjenica da je tužitelj za vrijeme boravka na VII. i VIII. odjelu imao mogućnost samo dva sata izbivanja izvan sobe na zatvorskom dvorištu, radi šetnje i to bez vježbanja ili bilo koje druge fizičke aktivnosti, zaključak je suda da je dulje od 8 mjeseci na štetu tužitelja grubo povrijeđen čl. 3 Konvencije, a isto tako i odredbe ZIKZ. Isto tako mogućnost gledanja TV-a u sobi, čitanje knjiga ili tiska koje je bilo omogućeno tužitelju, odlazaka nedjeljom na misu, kantinu i sl., ne može nadomjestiti nedostatak minimalnog osobnog prostora.

22. Cijeneći dakle duljinu ovakvih kumuliranih povreda od ukupno 253 dana koji se očituje osim u nedostatku osobnog prostora, održavanja osobne higijene i u nedostatku adekvatnih aktivnosti i uvjeta kojima bi se taj nedostatak kompenzirao, za što odgovora tuženik, kao i utjecaj na tužitelja, koji je radi toga osjećao nelagodu i frustraciju što mu je povrijedilo osobnost, sud je imajući u vidu čl. 1100. ZOO-a ocijenio da mu zbog tih povreda pripada novčana naknada u iznosu od 3.000,00 EUR koji iznos bi trebao biti satisfakcija tužitelju za prekomjernu nelagodu, patnju i trpljenje preko nužne mjere koju podrazumijeva izdržavanje zatvorske kazne.

23. Preko navedenog iznosa sud je tužitelja odbio sa zahtjevom za naknadom štete, jer je isti previsoko postavljen.

24. Na dosuđeni iznos, tužitelju pripada i pravo na zateznu kamatu temeljem čl. 1103 ZOO-a, po stopi iz čl. 29. st. 2 ZOO-a. Tužitelju je zatezna kamata dosuđena od 8. studenog 2023. kad je tužitelj podnio tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora.

25. Obzirom da je nesporno potraživanje tuženika prema tužitelju za koje tuženik ističe prigovor prijeboja, valjalo je odlučiti kao pod točkom II. izreke te prebiti međusobno potraživanje kao pod točkom III.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 2. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora od 4.000,00 EUR. Tužitelj je u sporu u cijelosti uspio s osnovom zahtjeva, a s visinom tužbenog zahtjeva u omjeru od 68%. Stoga je omjer uspjeha 84% u korist tužitelja. Stoga tužitelj ima pravo na 68% parničnog troška.

27. Tužitelju je dosuđen trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 902,46 EUR koji se odnosi na sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 100 bodova, tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr 7/1), podneska od 27. svibnja 2024. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištima 18. lipnja 2024., 17. listopada 2024. i 7. ožujka 2025. u iznosu od 100 bodova za svaki (Tbr 9/1), umanjeno za 32% i uvećano za sudsku pristojbu na tužbu i presudu u iznosu od 43,23 EUR za svaku.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 24. ožujka 2025.

Sudac:

Nives Grubišić Đogić

UPUTA O REDOVITOM PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženoj po ODO Novi Zagreb, Građansko upravni odjel