REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Š 5
Poslovni broj: Us I-1034/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Tomislavu Bilobrku, odvjetniku u Umagu, 8. ožujka 1A, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 21. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24- 02/362, URBROJ: 443-02-05-12-24-6 od 27. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/362, URBROJ: 443-02-05-12-24-6 od 27. lipnja 2024., točkom 1. se naređuje tužiteljici, kao investitoru, da u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloni: izgrađenu zidanu građevinu stambene namjene, tlocrtnih dimenzija 6,05 x 4,65 m, visine prizemlja, s ravnim betonskim krovištem; drvenu nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija 6,05 x 2,95 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem; drvenu građevinu tlocrtnih dimenzija 6,05 x 2,20 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem, te uklanjanje drvene nadstrešnice tlocrtnih dimenzija 5,10 x 3,95 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], bez pravomoćne građevinske dozvole i izvan građevinskog područja. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetne građevine, 11. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava investitor da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozorava investitor da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozorava investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 6. se upozorava investitor da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava se investitor da je obvezan ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.
2. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je neposredno prije donošenja pobijanog rješenja tuženik od tužiteljice dopisom KLAS: UP/I-362-02/24-02/362 od 24. svibnja 2024. zatražio izjašnjenje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vezanim za rješavanje ovog predmeta odnosno posebice o vlasništvu zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i osobi investitora građenja građevina na navedenom zemljištu, o početku i dovršetku gradnje tih građevina, sve prema zapisniku tuženika od 11. travnja 2024. Na taj dopis tužiteljica da je odgovorila dopisom od 11. lipnja 2024. u kojem se očitovala o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vezanim za rješavanje tog upravnog predmeta. Ne samo to, nego da je posebno predložila da se taj upravni postupak prekine do okončanja postupka ozakonjenja u tijeku jer da se radi o prethodnom pitanju za taj upravni postupak inspekcijskog nadzora, pri čemu da se citirajući ga, pozvala na članak 55. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09 i 110/21, dalje: ZOUP). Tuženik da je njezin zahtjev za prekidom upravnog postupka nepravilno i posve neosnovano, pogrešno okvalificirao kao zahtjev za prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade iz članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/2012., 143/2013., 65/2017., 14/2019., dalje ZPNIZ). Smatra da je postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade na predmetnoj nekretnini odnosno donošenje rješenja o izvedenom stanju svakako prethodno pitanje u smislu članka 55. stavak 1. ZOUP-a za odlučivanje o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade i smatra da se u postupku rješavanja upravne stvari inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije pred tuženikom pojavilo pravno pitanje ozakonjenja zgrade koje su bile predmet inspekcijskog nadzora jer da je dopisom od 11. lipnja 2024. eksplicitno dala do znanja tuženiku da se vodi taj postupak i u vezi toga mu dostavila i predložila odgovarajuće dokaze. Drugo, radi se o pravnom pitanju jer se u postupku ozakonjenja odlučuje o uključivanju u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada (članak 1. ZPNIZ- a). Treće, postupak ozakonjenja, koji je tužiteljica nota bene pokrenula još prije 7 godina, da jest samostalna pravna cjelina uređena posebnim zakonom (ZPNIZ) kojim su propisani uvjeti, postupak i pravne posljedice ozakonjenja. Četvrto, bez rješavanja postupka ozakonjenja odnosno utvrđivanja da li su ispunjeni uvjeti za ozakonjenje tj. uključivanje konkretnih zgrada na predmetnoj nekretnini u pravni sustav, da nije bilo moguće riješiti upravnu stvar odnosno donijeti pobijano rješenje kojim je tužiteljici naloženo uklanjanje navodno nezakonito izgrađenih objekata. Naime, ukoliko su ispunjeni zakonski uvjeti za donošenje rješenja o izvedenom stanju, tada to rješenje da ima zakonom propisani učinak (pravnu posljedicu) iz članka 33. stavak 1. ZPNIZ-a da završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra se u smislu posebnog zakona zgradom za koju je izdana građevinska dozvola i uporabna dozvola. U tom slučaju - dakle postojanja građevinske dozvole i uporabne dozvole - jasno je da tuženik ne bi imao nikakav pravni temelj za donošenje pobijanog rješenja kojim se nalaže uklanjanje takve zgrade. Peto, da se radi o pitanju koje ima karakter prethodnog odnosno prejudicijelnog pitanja za odluku o tome da li neku zgradu treba kao nezakonito izgrađenu ukloniti potvrđuje i odredba iz članka 42. ZPNIZ-a. Prema tome, tuženik da je u situaciji postojanja prethodnog pitanja imao isključivo zakonom propisane dvije pravne mogućnosti. Prvu - prekinuti upravni postupak inspekcijskog nadzora do pravomoćnog okončanja tog postupka. Unatoč tome što je to tužiteljica izrijekom i predložila, tuženik to nije učinio, a nije ni obrazložio zašto to nije učinio. Drugu - da samostalno riješi prethodno pitanje. Tuženik to izvjesno nije učinio jer se u obrazloženju pobijanog rješenja uopće nije izjasnio da bi se radilo o prethodnom pitanju, niti se izjasnio o tome da li su zadovoljeni zakonski uvjeti za ozakonjenje. Dalje ističe da inspektor NČ, dipl. ing. građ. nije zaposlen u Područnom uredu Rijeka, Ispostavi Pazin, nego u Područnom uredu Zagreb, te da je postupao izvan djelokruga ustrojstvene jedinice u kojoj je zaposlen, a time i izvan svojih zakonskih ovlasti, sva utvrđenja koja je navedeni inspektor utvrdio pri navedenom inspekcijskom nadzoru odnosno očevidu su nezakonita i stoga pravno neprihvatljiva. Osim toga, budući da tužiteljica nije bila ni pozvana niti je posljedično sudjelovala u samom inspekcijskom nadzoru odnosno izvođenju tih dokaznih radnji, osporava i pravilnost utvrđenja o utvrđenom stanju na licu mjesta i izmjerama koja je poduzeo građevinski inspektor koji da je de facto i donio pobijano rješenje, jer joj je takvim postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na raspravljanje u upravnom postupku. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužiteljice koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju i predlaže da se odbije tužbeni zahtjev. Navodi se ovdje ne radi o rješenju o izvršenju rješenja o uklanjanju građevine, nego o rješenju kojim je naređeno uklanjanje nezakonito izgrađene građevine, pa pitanje ishođenja rješenja o izvedenom stanju da nije prethodno pitanje. Što se tiče nenadležnosti građevinskog inspektora, navodi da su neosnovani jer da je temeljem članka 45. Zakona o sustavu državne uprave u vezi s člankom 32. stavak 3. Zakona o državnom inspektoratu, glavni državni inspektor da je izdao ovlaštenje 5. travnja 2024. građevinskom inspektoru Državnog inspektorata za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga rada građevinske inspekcije na području Područnog ureda Rijeka zbog potrebe posla. Naveo je kako ostaje kod svih navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja.
4. Kako činjenice odlučne za rješavanje ovog spora nisu sporne, a Sud nije našao potrebnim u sporu provoditi raspravu i izvoditi nove dokaze, to je Sud na temelju članka 36. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje: ZUS) i odredbe članka 8. ZUS-a prema kojoj je Sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješio bez održavanja rasprave.
5. Na temelju izvršenog uvida u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta i razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
6. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
7. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.
8. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.
9. Odredbom članka 113. stavak 1. -3. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem. Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.
10. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.
11. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.
12. Odredbom članka 119. članka 2. -5. ZDI-a, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona. Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni
13. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.
14. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.
15. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.
16. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.
17. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 11. travnja 2024. izvršen inspekcijski nadzor na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje zgrade, te je izvršen vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta. Uvidom u važeći prostorni plan PPUG je utvrđeno da se predmetna čestica nalazi izvan granica građevinskog područja naselja Grada Umaga, na poljoprivrednom zemljištu, te da za predmetnu gradnju nije izdana izvršna građevinska dozvola, niti je prijavljen početak građenja. Tužiteljici je pismenim putem dostavljen zapisnik od 11. travnja 2024. na očitovanje na koji se ista i očitovala navodeći da je sa sadašnjim zemljišnoknjižnim vlasnikom predmetne nekretnine sklopila pravni posao o prijenosu i stjecanju prava vlasništva te nekretnine, ali da još nije postala vlasnikom iste. Također navodi da je podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, koji da je još uvijek u tijeku, iz čega nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica investitor navedenih građevina.
18. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
19. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.
20. Dakle, iz svega nedvojbeno proizlazi da su predmetne građevine izgrađene bez građevinske dozvole i da se radi o gradnji izvan građevinskog područja, a prema PPUG Umag nije dozvoljeno niti građenje jednostavnih građevina, već je za sve potrebno imati građevinsku dozvolu.
21. Za zakonitost osporavanog rješenja nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužiteljice, budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, a koje pravno shvaćanje je istaknuo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022. I pored navedenog, Sud je utvrdio da je tužiteljica u postupku aktivno sudjelovala, te da joj je omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari, te je istoj dostavljen Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru.
22. Odredbom članka 42. Zakona postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19 ), propisano je da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirane na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi (stavak 1.). Postupak iz stavka 1. ovoga članka prekida se na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi (stavak 2.).
23. Dakle, iz citiranih odredbi nedvojbeno proizlazi da podneseni zahtjev za legalizaciju građevine ima utjecaja tek u postupku izvršenja rješenja o uklanjanju građevine, kada se odlučuje o prekidu postupka izvršenja. Stoga su u tom smislu i neosnovani svi prigovori tužiteljice. Također je neosnovan navod tužiteljice da se ovdje radi o prethodnom pitanju odnosno da se nije moglo donijeti ovdje osporavano rješenje tuženika bez da se prethodno okonča postupak legalizacije predmetnih građevina. Izdavanje rješenja o izvedenom stanju ne predstavlja prethodno pitanje o kojemu ovisi odluka u postupku uklanjanja građevine, sukladno članku 104. ZUS-a.
24. Odredbom članka 32. stavak 3. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23, 155/23), propisano je da iznimno od stavka 1. ovoga članka, inspektor u područnom uredu i ispostavi područnog ureda zbog potrebe posla ili učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, po prethodnom ovlaštenju glavnog državnog inspektora, privremeno može obavljati inspekcijske poslove izvan svoje mjesne nadležnosti.
25. Iz navedenog proizlazi da glavni državni inspektor može dati ovlaštenje za obavljanje inspekcijskih poslova izvan mjesne nadležnosti, što je i učinjeno ovlaštenjem, KLASA: 112-01/24-01/201, URBROJ: 443-01-02-02-24-2 od 5. travnja 2024., pa su stoga i svi prigovori tužiteljice neosnovani.
26. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
27. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
U Rijeci 21. ožujka 2025.
S u t k i nj a
Danica Vučinić, dipl. iur.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dostaviti:
- opunomoćeniku tužiteljice Tomislavu Bilobrku, odvjetniku u Umagu, 8. ožujka 1A
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu,
Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8