Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-302/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužitelja JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Željka Peitel, odvjetnica u [adresa] protiv tužene Pavičić zadruge, [adresa] čiji su predstavnici nepoznati i zastupani po privremenom zastupniku Silviju Petroviću, odvjetniku u Gospiću, Ulica 118. brigade Hrvatske vojske 1, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 14. ožujka 2025. i nakon objave dana 24. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e :

Utvrđuje se da je tužitelj JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje iz kčbr. [katastarska čestica], pašnjak krčevina više puta sa 124 čhv, kčbr. [katastarska čestica], pašnjak krčevina više puta sa 236 čhv, kčbr. [katastarska čestica], oranica podkućnica sa 19 čhv, kčbr. [katastarska čestica], oranica podkućnica sa 97 čhv, kčbr. [katastarska čestica], oranica podkućnica sa 334 čhv, kčbr. [katastarska čestica], oranica podkućnica sa 360 čhv, kčbr. [katastarska čestica], oranica podkućnica sa 479 čhv, kčbr. [katastarska čestica], oranica siminica sa 446 čhv sve u cijelosti te je tužena Pavičić zadruga, [adresa] kbr. 193 dužna trpjeti da tužitelj temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na nekretninama uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene J, [adresa].

r i j e š i o j e :

Utvrđuje se da je tužba povučena u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] oranica podkućnica sa 326 čhv.

Obrazloženje

1. U tužbi od 3. prosinca 2024. tužitelj je naveo da su nekretnine pobliže opisane u izreci presude i rješenja u zemljišnoj knjizi upisane u vlasništvu tužene Pavičić zadruge, [adresa] iako je izvanknjižni vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina tužitelj i to osobno i putem svojih prednika više od 60 godina. Naime, predmetne nekretnine posjedovao je još djed tužitelja LL, zatim otac tužitelja, a sada tužitelj. Tvrdi da su svi oni u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina pa su stoga temeljem dosjelosti stekli pravo vlasništva istih. Stoga predlaže donijeti presudu kao u izreci.

2. Rješenjem suda poslovni broj P-302/2024-2 od 4. prosinca 2024. tuženoj Pavičić zadruzi Bužim kbr. 193 čiji su predstavnici nepoznati postavljen je privremeni zastupnik u osobi PL s obzirom da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tužene naveo je da nema nikakvih saznanja o navodima iz povijesnog dijela tužbe pa se opreza radi protivi tužbenom zahtjevu tužitelja.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u izvadak iz zemljišne knjige, proveden je očevid na licu mjesta u prisutnosti geodetskog vještaka radi identifikacije predmetnih nekretnina te dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka ČL, DL i AL.

4. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak geodetske struke naveo je da je tužitelj na licu mjesta sa sigurnošću pokazao kčbr. [katastarska čestica] istočno od pristupnog puta prema kući ne poznajući granice predmetnih čestica jer iste zajedno s ostalim česticama do drugog istočnog puta čine cjelinu posjeda njega i sina GL. Pristupni put prema kući nalazi se na kčbr. [katastarska čestica] i isti je upisan na tužiteljevom sinu OL. Prema zapadu sve do žičane ograde su kčbr. [katastarska čestica] vlasništvo sina tužitelja GL i utužena kčbr. [katastarska čestica] što je tužitelj pokazao sve do stare kuće na sjeveru. Predmetne kčbr. [katastarska čestica] sežu sve do asfaltnog puta kroz selo [adresa]. U smjeru zapada asfaltnim putem s desne strane nalazi se kčbr. [katastarska čestica] širine cca 20 m i dužine 105 m koja seže od jednog kolskog puta do drugog kolskog puta, a paralelno s cestom kroz selo [adresa] i u naravi je livada. Nastavno prema zapadu asfaltnim putem je kčbr. [katastarska čestica] koja je uredno pokošena livada širine cca 13 do 15 metara i dužine cca 130 metara. Prema istoku tj. prema selu Smiljan s lijeve strane odnosno iznad ceste je kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu svjedoka ČL iz [adresa], zatim je do nje čestica tužitelja kčbr. [katastarska čestica], sljedeća je 938/3 od L P, a potom kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu ŠL, a zatim posjed tužitelja odnosno kčbr. [katastarska čestica]. Sudski vještak u svom je iskazu naveo da je tužitelj sa sigurnošću pokazao sve nekretnine koje je vještak kontrolirao GPS uređajem uz prisustvo svjedoka.

5. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

- da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene Pavičić zadruge, [adresa], a kod Područnog ureda za katastar Gospić na posjednika JL iz [adresa] (stric tužitelja)

- iz potvrde Mjesnog ureda Smiljan od 16. travnja 1964. da se ŠL (Pavao) Devčić rođen 1922. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa] zbog dječjeg doplatka odrekao "grunta" u korist brata GL (Pavao) Devčić koji živi na "gruntu" u [adresa] i plaća porez

- iz iskaza svjedoka ČL starog 69 godina, DL starog 69 godina i AL starog 79 godina da je predmetne nekretnine tužitelj naslijedio od svog oca GL rođenog 1926. ili 1927. i umrlog 1976. godine; da je OL predmetne nekretnine naslijedio od svog oca LL; da je LL osim sina GL imao i sina ŠL koji živi u [adresa] i kćerku Č koja je živjela u [adresa]; da je na zemlji ostao samo tužiteljev otac GL sa svojom obitelji; da su predmetne nekretnine u posjedu obitelji LL najmanje 100 godina; da tužitelj i njegovi prednici nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina; da su tužiteljevi prednici u [adresa] došli prije 100 - 150 godina te su se bavili poljoprivredom i stočarstvom, a predmetne nekretnine su koristili za sadnju krumpira i sjetvu žita

- iz iskaza tužitelja da je njegov djed LL rođen 1900. godine, a umro 1955. godine kada je tužitelj rođen; da se njegov stric ŠL odrekao predmetnih nekretnina u korist tužiteljevog oca GL; da tužiteljeva tetka D nikada nije polagala pravo na predmetne nekretnine; da tužitelj i njegovi prednici nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina.

6. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

6.1. Na pripremnom ročištu održanom 14. siječnja 2025. tužitelj je povukao tužbeni zahtjev u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je odlučeno kao u izreci rješenja.

7. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

8. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

9. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

10. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

11. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

12. Na temelju utvrđenih činjenica da su tužitelj i njegovi pravni prednici u nesmetanom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od sto godina i da tužena nije posjedovala predmetne nekretnine niti je tražila predaju istih u posjed, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužitelja dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužitelja najmanje 100 godina do podnošenja tužbe (2024.). Takav zaključak podržavaju i iskazi saslušanih svjedoka koji se u cijelosti podudaraju kako međusobno tako i s navodima iz tužbe.

13. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužitelja primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

14. Stoga je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221a ZPP-a sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci presude.

15. Tužitelj nije tražio da mu se dosudi trošak ovog postupka pa sud o tome nije odlučivao.

U Gospiću, 24. ožujka 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Odvjetnica Željka Peitel, [adresa]

2. Odvjetnik Silvije Petrović, Gospić, Ulica 118. brigade Hrvatske vojske 1