Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ovr-73/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Raiffeisenbank Mittlere Südoststeiermark eGen, OIB: 25376204437, Paldau 40, Paldau, Republika Austrija, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Remenar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Remenar & Remenar u Zagrebu, protiv ovršenice TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Dario Čehić, odvjetnik u Poreču, ovršenika FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovršenice ĆG, nepoznata boravišta, koju zastupa privremeni zastupnik Ivo Pranjić, odvjetnik u Poreču i ovršenika DG, [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice TG protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo poslovni broj Ovr- 252/2019-131 od 11. prosinca 2024., dana 24. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenice TG kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo poslovni broj Ovr- 252/2019-131 od 11. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenice TG za odgodu ovrhe od 26. veljače 2022.

2. Protiv tog rješenja žali se ovršenica zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da su u povodu zahtjeva za odgodu ovrhe u kojima se ovršenik poziva na zaštitu prava na dom sudovi, sukladno presudama Europskog suda za ljudska prava, dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i odrediti odgodu ovrhe u pogledu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], podredno ukinuti to rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi ponovnog odlučivanja.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj navodi da je žalba ovršenice TG u cijelosti neutemeljena i usmjerena isključivo na odugovlačenje postupka slijedom čega joj se protivi. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje o odgodi ovrhe po službenoj dužnosti u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje u tekstu: OZ) ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda ovršnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Također, prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a na koju upire ovršenica TG u žalbi, a s obzirom na to da pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati te sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, a to su pretpostavke iz čl. 61. st. 1. OZ-a.

7. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda kako nisu kumulativno ispunjene obje pretpostavke iz odredbe čl. 61. st. 1. OZ-a, a pravilnost takvog zaključka nije dovedena u sumnju niti žalbenim navodima.

8. Naime, iz odredbe čl. 61. st. 1. OZ-a proizlazi da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako postoji koja od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. - 8. OZ-a). Dakle, obje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

9. Ovršenica, međutim, nije ispunila niti jedan uvjet za odgodu ovrhe koji propisuje odredba čl. 61. st. 1. OZ-a, što je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

10. Tako ovršenica TG u prijedlogu za odgodu ovrhe samo paušalno navodi da bi provođenjem ovrhe na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastala za nju nenadoknadiva šteta budući da bi izgubila svoj dom, a da su preostale nekretnine obuhvaćene istom ovrhom po svojoj vrijednosti dostatne da se namiri potraživanje ovrhovoditelja. Pritom ne iznosi druge razloge o tome kakvu bi konkretnu štetu trpjela provedbom ovrhe, a niti da bi ona bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Bez navođenja u čemu bi se ta šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg te štete – ne može se zaključiti da bi eventualno nastala šteta bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Naime, svaka provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, predstavlja umanjenje imovine ovršenika, dakle svojevrsnu štetu.

10.1. Osim što nije učinila vjerojatnom da bi joj provođenjem ovrhe na nekretnini nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ovršenica nije navela niti učinila vjerojatnim jednu od taksativno određenih okolnosti koje moraju biti ispunjene da bi se odgodila ovrha na prijedlog ovršenika.

11. Konačno, pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da je ovršenica TG dobrovoljno založila predmetnu nekretninu radi namirenja predmetnog duga, a slijedom čega treba uzeti da je ovršenica sklapanjem založnog ugovora ujedno dragovoljno pristala na mogućnost da, u slučaju da dug bude nenamiren o dospijeću, provedbom predmetne ovrhe ostane bez prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. U takvoj situaciji se dužnik nema pravo pozivati na ovaj prigovor (tako npr. i u Odluci Europskog suda za ljudska prava Frlin protiv Republike Hrvatske - Zahtjev broj: 2545/2014 od 20. rujna 2016.).

12. Slijedom svega navedenog, trebalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 19. st. 1. OZ-a, odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja kao što je odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 24. ožujka 2025.

Sudac

Goran Škugor