REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: R1-555/23-18

Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja LO iz Najeva, Marina, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Vesni Marušić, odvjetnici u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 A, protiv protustranke REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, zastupana po zastupniku po zakonu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, po provedenom postupku, izvanraspravno, dana 24. ožujka 2025. godine;

r i j e š i o  j e

I- Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak, 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak 7593 m2m, put 289 m2, ukupno 7882 m2, sve upisane u ZU 4693 k. o. [katastarska općina], geometrijskom diobom na način da:

1. Predlagatelju LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pripada u isključivo vlasništvo i odvojeni posjed;

- nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane kao LIK 1. i označen točkama 1-2-3-4-5-9-10-11-12-13-14-15-16-17-1 u ukupnoj površini od 10537 m2, za cijelo

-nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak prirodno neplodno zemljište 804 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane kao LIK 2. i označen točkama 14-15-16-17-14 u površini od 804 m2, za cijelo, i

- nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane kao LIK 3. i označen točkama 10-11-12-13-10 u površini od 282 m2, za cijelo

2. Protustranci REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, pripada u isključivo vlasništvo i odvojeni posjed;

- nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak 7593 m2, put 289 m2, ukupno 7882 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane LIK 4. i označen točkama 5-6-7-8-9-5 u površini od 7893 m2, za cijelo.

II. Elaborat iz vještačenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine, sastavni je dio ovog rješenja.

III/1. Ovlašćuje se predlagatelj LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da temeljem ovog rješenja zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2, na svoje ime za cijelo, uz istovremeni upis brisanja toga prava sa imena upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika Republika Hrvatska za suvlasnički dio od 7882/19505 dijela.

2. Ovlašćuje se protustranka Republika Hrvatska da temeljem ovog rješenja zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, 7593 m2, put 289 m2, ukupno 7882 m2, na svoje ime za cijelo, uz istovremeni upis brisanja toga prava sa imena upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za suvlasnički dio od 11623/19505 dijela.

IV. Svaka stranka snosi svoj nastali trošak iz ovoga sudskog postupka.

Obrazloženje

1. U uvodno označenoj pravnoj stvari prijedlog je podnesen kod ovog suda podneskom od 23. listopada 2023. godine, u kojem je prijedlogu se navodi da su u zemljišnoknjižnom ulošku ZU 4693 K. O. [katastarska općina] na nekretninama označenim kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak put 282 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak 7593 m2, put 289 m2, ukupno 7882 m2, upisani kao suvlasnici i to predlagatelj, za suvlasnički udio od 11623/19505 dijela i protustranka za suvlasnički udio od 7882/19505 dijela, a da su u posjedovnom listu broj 5266 k. o. [katastarska općina], Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Trogir na nekretninama označim kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak put 282 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak prirodno neplodno zemljište 804 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pašnjak 7593 m2, put 289 m2, ukupno 7882 m2, upisani u posjedu predlagatelj, za suvlasnički udio od 11623/19505 dijela i protustranka za suvlasnički udio od 7882/19505 dijela, time da se tvrdi kako predlagatelj drži u isključivom vlasništvu i odvojenom posjedu nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak10165 m2, put 1176 m2 ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak put 282 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2, sve to za cijelo.

2.Predlagatelj u prijedlogu navodi da su stranke pokušale razvrgnuti predmetnu suvlasničku zajednicu nekretnina sporazumno ali bez uspjeha, čime se postavlja ovaj prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak put 282 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pašnjak 7593 m2, put 289 m2, ukupno 7882 m2, sve upisano u ZU 4693 k. o. [katastarska općina], predloženom geometrijskom diobom razmjerno upisanim suvlasničkim udjelima stranaka pozivajući se prema skici izmjere sudskog vještaka za geodeziju koja bi bila sastavni dio geodetskog premjeravanja na način da tom diobom predlagatelju pripadne u isključivo vlasništvo i odvojeni posjed nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2, za cijelo, a da protustranci pripadne u isključivo vlasništvo i odvojeni posjed nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak 7593 m2, put 289 m2,ukupno 7882 m2, za cijelo tako da se ovlaste stranke da temeljem takvog razriješenoga odnosa razvrgnuća suvlasniče zajednice zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva nekretnina koje im ovako predloženom diobom pripadnu u isključivo vlasništvo i posjed za cijelo, uz istovremeni upis brisanja toga prava sa imena upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika u njegovom upisanom suvlasničkom omjeru.

3. Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj R1-555/23 od 14. svibnja 2024. godine, na temelju odredbe čl. 10. st. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23- nastavno ZIP-a), a podredno primjenom čl. 284. i 285. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a), podneseni prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina dostavljen je protustranci radi podnošenja pisanog odgovora, sve kako bi i ova stranka mogla iznositi činjenice i predlagati dokaze važne za predmet postupka koji bi mogli služiti svrhovitom ostvarenju prava te poduzimanju odgovarajućih procesnih radnji.

4. Odgovarajući na prijedlog postavljen radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina protustranka se izjasnila podneskom od 21. lipnja 2024. godine, u kojem se protivi takvom prijedlogu postavljenom od strane predlagatelja i to kako bez prethodno provedenog očevida na terenu se niti ne može se utvrditi jesu li ispravni navodi podnositelja prijedloga izneseni u prijedlogu odnosno koji se realni dio predmetne nekretnine nalazi u neposrednom posjedu predlagatelja, a obzirom na izražene suvlasničke dijelove u zemljišnoj knjizi, također ostavljajući otvorenim pitanje mogućnosti takve diobe, a i statusa nekretnina koje su predložene za razvrgnuće označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] koje se u jednom svom dijelu predstavljaju kao put, što se sve tako niti ne bi moglo utvrditi bez obavljenog očevida ne može se utvrditi niti utvrditi bi li se takvim razvrgnućem suvlasničke zajednice eventualno okrnjila prostorna cjelovitost ukupnog poljoprivrednog kompleksa.

5. U pogledu ovakvog odgovora protustranke na predmetni prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predlagatelj se izjašnjava i svoje navode pojašnjava podneskom od 2. srpnja 2024. godine, u kojem navodi kako su predmetne nekretnine koje su predmet ovog postupka upisane u ZU 4693 k. o. [katastarska općina] i u posjedovnom listu broj 5266 k. o. [katastarska općina] tako i da su vidljive u katastarskom operatu, tvrdeći kako je time usklađeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje, o čemu je predlagatelj uz prijedlog dostavio kao dokaz Izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Trogir od 23. listopada 2023. godine za ZU 4693 k. o. [katastarska općina] i prijepisa posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Trogir, broj 5266 k. o. [katastarska općina] od 23. listopada 2023. godine, to sve sada i dopunjujući kopijom katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Trogir, evidencijski broj 1692459/2024 od 2. srpnja 2024. godine, kojim su predmetne nekretnine prikazane na tome katastarskom planu.

6. Predlagatelj se ovim poziva na zajamčeno mu zakonsko pravo tražiti predloženo razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, osporavajući navode protustranke koja postavlja pitanje mogućnosti diobe, to obrazlažući statusom nekretnina odnosno s prigovorom da bi se moguće okrnjila prostorna cjelovitost ukupnog poljoprivrednog kompleksa, što predlagatelj smatra da su tako izneseni prigovori protustranke u odgovoru na postavljeni prijedlog razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u cijelosti neutemeljeni sa svrhom nepotrebnog odugovlačenja postupka.

7. Na ročištu održanome dana 19. rujna 2024. godine, predlagatelj se poziva na prethodni parnični postupak iz kojega proizlazi pravomoćna sudska odluka, a koji je prethodio formiranju ovdje predloženih za diobu kao novonastalih nekretnina, kojom sudskom odlukom je predlagatelj upravo protiv protustranke ishodio utvrđenje svoga odgovarajućeg sada na temelju te odluke upisanoga suvlasničkog udjela, sve to i prema vještačenju sudskog vještaka iz toga parničnog postupka kojim su predmetne nekretnine identificirane, tako da predlagatelj ovako predloženi način diobe geometrijskom diobom postavlja pozivajući se na ranije utvrđena prava iz pravomoćno dovršenog sudskog postupka koji su stranke vodile u odnosu na predmetne nekretnine, dok je protustranka ostala i dalje kod iznesenih prigovora.

8. Na ročištu održanome na licu mjesta 2. listopada 2024. godine, predlagatelj je naveo kako je ovakav prijedlog razvrgnuća suvlasničke zajednice postavljen ne samo kako bi se predlagatelj kao suvlasnik i fizički izdvojio iz upisane suvlasničke zajednice već i u svrhu realizacije pripremljenoga projekta kao nositelja upravo predlagatelja zbog čega je u tu svrhu već i provedena parcelacija nekretnina, da su time kao takvi parcelacijski elaborati i provedeni i evidentirani u katastarskom planu, da u provedenoj parcelaciji i elaboratu iz te parcelacije nije bilo spornih pitanja između stranaka, tako da bi već predlagatelj u tako predloženoj i provedenoj parcelaciji nekretnina formirao novonastale nekretnine koje bi prema realnom stanju i posjedu te utvrđenom vlasničkom udjelu bile njegovo isključivo vlasništvo kojim bi se na ovaj način i pravno odvojio od preostaloga suvlasničkog upisanoga udjela protustranke.

9. Izvršenim očevidom lica mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka mjernika GO iz ovlaštene tvrtke za vještačenja "Geodetski zavod" d.d. Split, nakon izvršene identifikacije predmetnih nekretnina koje su predmet ovoga postupka razvrgnuća, izveden je vještački nalaz i mišljenje ovoga sudskog vještaka od 17. listopada 2024. godine, br. Pr-6/24-48, koji je izveden sukladno nalogu suda da sudski vještak prikaže mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina kako je to predloženo po prijedlogu predlagatelja jer drukčiji prijedlog od strane same protustranke nije bio postavljen, osim onih prethodno postavljenih prigovora o načinu i mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice.

10. U predmetnom vještačkom nalazu i mišljenju proizlazi nalaz u svrhu što točnije identifikacije kojim je izvršeno terensko geodetsko mjerenje, tako da je ukazano kako navedene predmetne nekretnine predstavljaju jednu cjelinu, a u naravi da je riječ o kamenjaru, pašnjaku time da su nekretnine dijelom omeđene suhozidom, a dijelom kamenim međašnim oznakama, tako da se predmet razvrgnuća sastoji se od četiri dijela i to kao prvog dijela koji se odnosi se na cijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je u naravi riječ o zapadnom dijelu posjeda koji je omeđen suhozidom sa sjeverne, zapadne i južne strane dok sredinom navedenog dijela prolazi put, tako da je u vještačkom nalazu i mišljenju navedeni predmet diobe i priloženim skicama definiran kao LIK 1. i označen točkama 1-2-3-4-5-9-10-11-12-13- 14-15-16-17-1 u površini od 10537 m2, dalje kao drugog dijela koji se odnosi na cijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je u naravi riječ o manjem dijelu kamenjara koji je s južne strane omeđen suhozidom, dok je s ostalih strana okružen već ranije opisanom čest. zem. [katastarska čestica] kao [adresa], tako da je u vještačkom nalazu i mišljenju navedeni predmet diobe i priloženim skicama definiran je kao LIK 2. i označen točkama 14-15-16-17-14 u površini od 804 m2, te kao trećeg dijela koji se odnosi se na cijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je u naravi riječ o makadamskom putu, tako da je u vještačkom nalazu i mišljenju navedeni kao predmet diobe i priloženim skicama definiran je kao LIK 3. i označen točkama 10-11-12-13-10 u površini od 282 m2, dok se konačno kao četvrtog dijela koji se odnosi se na cijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je u naravi riječ o istočnom dijelu posjeda koji je s južne, jugoistočne i sjeverne strane omeđen suhozidom, tako da je navedeni predmet diobe i priloženim skicama definiran je kao LIK 4. i označen točkama 5-6-7-8-9-5 u površini od 7893 m2.

11. Po dostavljenom vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika strankama, protustranka se izjasnila podneskom od 25. listopada 2024. godine, tvrdeći kako je pregledom nalaza i mišljenja kao i skice izmjere koja prileži nalazu i mišljenju vještaka identificirano da osim nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jednako tako i nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 282 m2 također predstavlja put, a isto da je takvo što jasno vidljivo i iz neslužbene kopije izvoda iz katastarskog plana od 2. srpnja 2024. godine, koja je priložena prijedlogu, tako da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja nekretninu koja ima karakter javnosti i koja kao takva služi upotrebi svih, tako predlažući i za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da bi bilo potrebno je izuzeti iz ovog postupka razvrgnuća te ovaj postupak provesti samo u odnosu na preostale nekretnine koje neće obuhvatiti nekretnine označen kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Predlagatelj se očitovao ovaj na podnesak protustranke u odnosu na postavljeni prigovor i prijedlog da se iz ovoga postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice izuzmu nekretnine identificirane kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz razloga što bi ove nekretnine imale karakter javnosti i koje bi kao takve služile upotrebi svih, tvrdeći kako je predlagatelju nejasan takav prijedlog protustranke da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izuzme iz ovog postupka, ali kako s obzirom što predlagatelj tvrdi da se radi o nekretnini koja nije u posjedu predlagatelja i da isti prema toj nekretnini nema nikakvih vlasničkih prava, bez obzira na upis svoga suvlasništva na istoj prepušta sudu odluku o takvom prijedlogu. Predlagatelji ovim nadalje ističe da su sve nekretnine koje su predmet ovog postupka u uknjiženom suvlasništvu stranaka na način da je predlagatelj upisan za suvlasnički udio od 11623/19505 dijela, a protustranka za suvlasnički udio od 7882/19505 dijela, s tim da je i na terenu nesumnjivo ukazano koje su nekretnine u odvojenom vlasništvu i posjedu predlagatelja, a što je sve i prikazano u provedenom vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika, tako da za upisani suvlasnički omjer predlagatelja od 11623/19505 dijela predstavlja upravo ukupan zbroj površina nekretnina koji su vlasništvu i posjedu predlagatelja i to označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2, sve za cijelo i za koje predlagatelj traži da nakon provedenoga razvrgnuća suvlasničke zajednice pripadnu njemu u isključivo vlasništvo i posjed. Konačno, predlagatelj pojašnjava da je kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je nastala cijepanjem matične čestice 3323/4 k. o. [katastarska općina] na temelju ovjerenih geodetskih elaborata i koji su svi provedeni u katastru i u zemljišnoj knjizi, tako da je za to pravna osnova provedenoga cijepanja činjenica da je dio matične čestice 3323/4 k. o. [katastarska općina] u obuhvatu UPU turističkog naselja Ošljak, i to baš u onom dijelu koji je u odvojenom vlasništvu i posjedu predlagatelja i koji se taj dio provedenom parcelacijom odvojio od dijela koji je izvan tog obuhvata, tako da je sada novonastala nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja turističkog naselja Ošljak i predstavlja samo interni put za potrebe upravo te turističke zone tako da predmetna nekretnina ne bi bila niti imala karakter javnosti niti bi kao takva predstavljala javni put koji bi predstavljalo javno dobro u općoj upotrebi sukladno važećim propisima.

13. Predlagatelj se vezano za ovo izjašnjenje i prilog tome poziva po podacima iz Izvatka iz zemljišne knjige-povijesnog prikaza Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Trogir za ZU 4693 k. o. [katastarska općina] od 7. studenoga 2024. godine, iz koje isprave je vidljivo da je izvršen upis promjena na predmetnim nekretninama upisanim u tom zemljišnoknjižnom ulošku i to na temelju prijavnog lista potvrđenoga od nadležnog katastarskog tijela 06. veljače 2020. godine, klasa: 932- 06/19-02/834, na nekretninama koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] m2 ( pašnjak 19505 m2) kojim je evidentirana promjena tako da sada glasi: kčbr. [katastarska čestica], pašnjak 17757 m2 i put 1748 m22 (upis pod brojem Z-17809/2020 od 17. lipnja 2020.godine), te temeljem prijavnog lista potvrđenoga od nadležnoga katastarskog tijela, klasa:

932-06/2021-02/281, Ur. broj: 541-28-02-07/8-21-3 od 30.ožujka 2021. godine, evidentirano je cijepanje nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] m2 (pašnjak 17757 m2, put 1748 m2), tako da novo stanje glasi: kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 17475 m2, put 1748 m2 i kč br [katastarska čestica] put 282 m2 ( upisi pod brojem Z-23205/2021 od 10. lipnja 2021. godine, kao i temeljem prijavnog lista potvrđenoga od nadležnoga katastarskog tijela, klasa: 932-06/2021-02/779, Ur. broj:541-28-02-07/1-21-6 od 20. kolovoza 202. godine i kopija katastarskog plana PNS od 16. kolovoza 2021. godine i SPP od 16. kolovoza 2021. godine, evidentirano je cijepanje nekretnine označene kao kč br [katastarska čestica] m2 (pašnjak 17757 m2, put 1748 m2), tako da novo stanje glasi: kč br [katastarska čestica] pašnjak 17475 m2, put 1748 m2 i kč br [katastarska čestica] put 282 m2 ( upis pod brojem Z-36609/2021od 22. rujna 2021.godine) te konačno temeljem prijavnog lista potvrđenoga od nadležnoga katastarskog tijela, klasa: 932-06/2022- 02/354 od 20. lipnja 2022. godine i 25. travnja 2022. godine i kopija katastarskog plana SPP 25. travnja 2022. godine i PNS od 25. travnja 2022. godine, te obavijesti za zemljišne knjige od. 31. svibnja2022. godine, evidentirano je cijepanje na nekretninama koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] Ošljak 11341 m2 ( pašnjak 10165 m2, put 1176 m2) tako da novo stanje glasi: č. zem. [katastarska čestica] Ošljak pašnjak povr. 9379 m2 i put povr. 1158 m2 i č. zem. [katastarska čestica] Ošljak prirodno neplodno zemljište povr. 804 m2 (upis pod brojem Z 26231/2022 od 20. lipnja 2022. godine).

14. Dakle, prema ovim podacima iz izvatka iz zemljišne knjige i pratećim ispravama razvidno je da su opravdani i osnovani navodi predlagatelja kada tvrdi da je pravna osnova provedenoga cijepanja matičnih nekretnina u novonastale nekretnine i upisa u zemljišnoj knjizi od nadležnog tijela potvrđeni i provedeni elaborat o cijepanju temeljem kojeg je sastavljen od nadležnoga tijela potvrđeni prijavni list kao temelj izvršenog upisa u zemljišnoj knjizi koji prema elaboratu prati i sastavljena kopija katastarskog plana temeljem kojeg je sastavljeno ovdje odgovarajuće vještačenje po sudskom vještaku mjerniku kojim je utvrđeno da stanje lica mjesta odgovara ovakvom stanju prikazanom u katastarskom operatu, što odgovara i postojećim upisima u zemljišnoj knjizi. Kako su suvlasnici i upisani posjednici tih nekretnina u odgovarajućim suvlasničkim udjelima upravo ovdje stranke iz ovog postupka te nius prigovarale niti osporavale sve ove navedene isprave i provedene upise temelj ovdje predloženoga razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina je postojeće stanje jer se temelji na valjanim ispravama i valjanim upisima.

15. Na ovaj način stranke su u provedenom upravnom (katastarskom) i zemljišnoknjižnom postupku dopustile i nas taj način se suglasile o formiranju novih nekretnina vezano za površine i njihov položaj i oblik, tako da je bilo potrebno ocijeniti na koji način se te nekretnine mogu podijeliti, da li se svaka od tih nekretnina može podijeliti geometrijski ili po onom načinu diobe kakav je predložen od predlagatelja (jer od strane protustranke nije bio postavljen konkretan prijedlog o načinu diobe, izuzev onih prigovora koji su gornje navedeni).

16. Predlagatelj temelji svoj prijedlog da mu u isključivo vlasništvo i posjed pripadnu nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2 jer da je svoj posjed i pripadajuće stečeno vlasništvo na tim nekretninama (ranije kao točno utvrđenima realnim dijelovima matične nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ishodio u provedenom zemljišnoknjižnom postupku temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Z-17104/16 od 18. siječnja 2018. godine, kojim je takva činjenica utvrđena, što je istom i razvidno iz priloženoga toga rješenja donesenog u provedenom zemljišnoknjižnom postupku kod ovog suda, poslovni broj Z-17104/16, Z-29557/16 i Z-10996/17 i njemu pripadajućeg zapisnika s ročišta na licu mjesta održanoga u tom zemljišnoknjižnom predmetu od 28. ožujka 2017. godine, a koji se postupak vodio upravo između ovdje stranaka kao sadašnjih nositelja upisanih odgovarajućih suvlasničkih, tako da time predlagatelj nije ishodio valjanu ispravu temeljem koje bi se izdvojio iz suvlasničke zajednice, već su vlasnička ovlaštenja obaju stranaka ostala na svim tim nekretninama koje su bile predmet zemljišnoknjižnog postupka pojedinačnog ispravka upisa u zemljišnoj knjizi, a sada predloženih nekretnina za razvrgnuće suvlasničke zajednice.

17. Protustranka je nadalje prigovorila mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice na način kakvo je to predložio predlagatelj ističući takav prigovor na ročištu za raspravu održanome 12. prosinca 2024. godine, tvrdeći kako je iz pribavljene dokumentacije razvidno da se radi o nekretninama različite vrste i namjere, a osobito prema PPU Općine Marina i UPU turističkog naselja Ošljak, tako se prigovorom pozivajući i na čl 19 st . 2. Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist RH ( "Narodne novine" broj 95/2018 od 26.10.2018. godine), kojom je odredbom propisano ;„ nekretnine kojima upravlja Ministarstvo razvrgnut će se geometrijskom diobom samo ako je cijela nekretnina sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji iste vrste i nemjene“. Slijedom navedenog protustranka se izričito protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice geometrijskom diobom tvrdeći iz iznesenih razloga da je predloženo razvrgnuće moguće jedino provesti isplatom suvlasničkog dijela upisanog kao vlasništva RH, a temeljem procjene tržišne vrijednosti nekretnina koja bi bila izrađena od strane ovlaštene osobe.

18. Na ovaj prigovor protustranke predlagatelj se očitovao podneskom od 7. studenoga 2024. godine, gdje u bitnom ističe da se citirana odredba iz predmetne Uredbe ne odnosi na sudske postupke razvrgnuća suvlasničke zajednice što je da bi bilo potpuno jasno kako iz samog naziva citirane Uredbe tako i iz njenih odredaba budući se ista odnosi na raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH, ovdje protustranke, u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist RH, a koji prethode sklapanju pravnih poslova, pozivajući se o tome na odredbu članku 24. Uredbe kojom je propisano: " U ime RH sve ugovore koji se trebaju zaključiti temeljem odluka o prodaji, razvrgnuću suvlasničkih zajednica na nekretninama, zamjeni ili kupnji nekretnina, a koje su do stupanja na snagu ove Uredbe donijeli Vlada RH, Ministarstvo državne imovine, sklopit će ministar nadležan za poslove državne imovine. Predlagatelj također iznosi primjedbu na predmetni prigovor protustranke kako nekretninama koje su predmet ovog postupka razvrgnuća ne upravlja i ne raspolaže Ministarstvo, a što bi bio preduvjet razvrgnuća iz čl. 19. citirane Uredbe.

19. Konačno, stranke su se na ročištu za raspravu održanome 24. siječnja 2025. godine posljednje izjasnile na način da je predlagatelj dalje ostao kod prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice, prigovarajući u konkretnom slučaju učinku predmetne Uredbe koja se kao takva ne može odnositi na sudski postupak i da je dioba predmetnoga zemljišta zemljišta već davno izvršena, tako da je protustranka na dijelu koji bi predloženim razvrgnućem trebao pripasti predlagatelju samo formalno upisana u zemljišnim knjigama pozivaju će se na razloge iz sudske odluke koja je donesena u zemljišnoknjižnom pojedinačnom ispravnom postupku kao i na identičan nalaz sudskog vještaka iz toga predmeta kao i nalaz sudskog vještaka mjernika iz ovoga postupka što bi ukazivalo na identitet nekretnina koje predlagatelj drži u svom posjedu bez zadiranja u posjed od strane protustranke, tako da je već davno izvršeno faktično razvrgnuće suvlasničke zajednice kako to i realno postoji na terenu, što je sve i usklađeno s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka mjernika angažiranog u ovom postupku.

20. Predlagatelj smatra da ima puno pravo razdvojiti svoj realni dio na predložen način, dok protustranka u odnosu na istaknute navode predlagatelja ostaje kod svojih već ranije istaknutih navoda iz prigovora o načinu i mogućnosti predloženoga razvrgnuća suvlasničke zajednice suviše toga prigovarajući kako je očevidom lica mjesta uočeno da je predlagatelj na onom dijelu zemljišta za koje predlaže da mu ovakvom diobom pripadne u isključivo vlasništvo i posjed odnosno na suvlasničkom dijelu započeo izgradnju objekata za koje nije imao ovlaštenje niti da mu je to protustranka dozvolila, s tim u vezi predlažući sudu kako bi se u konkretnom slučaju trebala uvažiti ona ograničenja koja su propisana Uredbom i koja se ne odnose samo na pravne poslove već i na sudski postupak pokrenut radi razvrgnuća suvlasničke zajednice tako da na taj način kako je to predloženo geometrijskom diobom, dioba ne bi bila moguća, te da se pristupi razvrgnuću jedino na ispravan način i to isplatom.

21. Sve to po ovim očitovanjima stranke su se suglasile da tijekom ovoga postupka, gornja izjašnjenja i očitovanja stranaka predstavljaju pravno pitanje o kojem sud ima odlučiti, tako da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, po čemu je sud na temelju svih ovdje utvrđenih okolnosti i činjenica pristupio odluci o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, prvenstveno razrješavajući takvo pravno pitanje kao osnovu mogućnosti i načina predloženoga razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.

22. Prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice jeste osnovan.

23. Između stranaka nema spora o činjenicama, niti o predmetu diobe i opsegu diobene stvari kao i suvlasničkim udjelima stranaka. Međutim, ovdje postoji spor u pogledu prava i to prava o mogućnosti i načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice.

24. Sukladno odredbi sukladno odredbi čl. 27. st.1. ZIP-a, propisano je ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni (st.2.). Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno (st.3.). Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica (st.4.). Ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu( st.5.).

25. Budući su se u konkretnom slučaju stranke suglasile kako nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, to je ovdje valjalo primijeniti odredbu čl. 27. st. 5 ZIP-a, tako da je sud u ovom izvanparničnom postupku odlučio o spornom pravu, temeljem čl. 24.ZIP-a, na način da je sud prema svome uvjerenju odlučio koje će činjenice uzeti kao utvrđene na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

26. Prvotno, u odnosu na prigovor protustranke kako je u ovom sudskom postupku potrebno postupiti samo i isključivo na način razvrgnuća suvlasništva isplatom, u potpunosti sud prihvaća izraženi pravni stav predlagatelja da takav način razvrgnuća ne bi bio isključivo primjenjiv iz razloga što je način razvrgnuća suvlasničke zajednice propisan posebnim propisom, koji ima jaču pravnu snagu od citirane Uredbe, te se kod razvrgnuća suvlasničke zajednice radi o kogentnim (prisilnim) zakonskim odredbama koje ne mogu svojim disponiranjem stranke mijenjati ili kakvo što drugo protivno tim zakonskim odredbama mijenjati niti odredbe predmetne Uredbe, kao podzakonskog propisa, koja isto tako kao i zakon ima opći karakter, mogu derogirati zakonske odredbe koje imaju jaču pravnu snagu. U konkretnom slučaju riječ je o Uredbi koja propisuje postupke koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist RH, te upravo obvezuju Republiku Hrvatsku kao stranku u tim i takvim postupcima na postupanje u takvim okolnostima i pravnim pitanjima, ali sve to u postupcima koji nisu sudski postupci već postupci koje izvan suda provodi Republika Hrvatska kao jedna od ugovornih stranaka vezano za sve postupke koji prethode sklapanju pravnih poslova u pogledu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i to u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava, tako da bi se takva Uredba odnosila i obvezivala Republiku Hrvatsku na takvo postupanje kao jednu od ugovornih stranaka kada bi ista pristupila sporazumnom razvrgnuću suvlasničke zajednice ugovarajući pravnim poslom takvo razvrgnuće- sporazumom sa svim suvlasnicima s kojima se razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ali ne i u sudskom postupku pokrenutom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina kada o načinu razvrgnuća nije postignut sporazum stranaka (sudsko razvrgnuće).

27. Naime, odredbom čl. 48. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14- nastavno ZV-a), propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, te je odredbom čl. 48. st.2. ZV-a, propisano da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima se razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Sukladno odredbi čl. 48. st.3. ZV-a, propisano je kada se provodi razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.

28. Odredbom čl. 49. st. 1 ZV-a, propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenog, dok je st. 2. istog članka toga Zakona propisano kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta. Za slučaj da se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud, kako je to propisano odredbom st. 4. toga članka.

29. Odredbom čl. 50. st.1. ZV-a, propisano je kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

30. Prema odredbi st.2. istog članka toga Zakona, propisano je ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Odredbom st. 4. toga članka, propisano je ako dioba iz st.2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji njena vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

31. Odredbom čl. 51. st.1. ZV-a, propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, vezano za odredbu st.3. istog članka toga Zakona kojom je propisano da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga članka.

32. Iz ovih zakonskih odredbi jasno proizlazi, da je sud u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina vezan za stroge (kogentne) zakonske odredbe o načinu razvrgnuća, te za slučaj da geometrijska dioba nije moguća, ili to proizlazi o mogućem i dopuštenom sporazumu stranaka o načinu razvrgnuća, koji ovdje niti ne postoji, odnosno ako pravo na razvrgnuće isplatom bi imao pojedini suvlasnik, ali samo na temelju pravnog posla ili zakona, bi se moglo odrediti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom ili isplatom. Da bi predlagatelj osnovano mogao zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom treba se neprijeporno utvrditi da geometrijska dioba nije moguća, odnosno da na takvo pravo polaže suvlasnik temeljem zakona ili pravnog posla, odnosno da se učini vjerojatnim da za to postoji osobito opravdan razlog da određenom suvlasniku pripadne stvar u cijelosti a da se za to drugom suvlasniku isplati vrijednost njihovih dijelova ili bez obzira na ovaj uvjet da suvlasnik na stvari ima barem devet desetina suvlasničkog udjela, ovdje nekretnini. Da se radi o nemogućnosti geometrijske diobe, potrebno je utvrditi da ista nije moguća, po posebnim zakonskim odredbama , odnosno da nije izvediva a da se znatno ne umanji njena vrijednost, kada bi bio osnovan zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom.

33. Niti jedna od ovih pretpostavki za razvrgnuće suvlasničke zajednice koja postoji na predmetnim nekretninama, po stavu ovog suda, ovdje nije ostvarena, da bi sud u postupku razvrgnuća prihvatio prijedlog za razvrgnuće (diobu) isplatom ili civilnom diobom.

34. U prvom redu Uredba je donesena na temelju članka 51., a u vezi s člancima 37., 40., 41., 44., 45., 47. i 48. Zakona o upravljanju državnom imovinom ("Narodne novine", broj 52/18), a ta se Uredba se u čl. 1. odnosi na sva ona raspolaganja koja Republika Hrvatska raspolaže pravnim poslom ili pak, veže Republiku Hrvatsku kod sklapanja takvih sporazuma i iste poduzima, ali isto tako Uredba isključivo niti ne priječi da se u pogledu nekretnina kojima upravlja nadležno ministarstvo provede razvrgnuće suvlasničke zajednice i geometrijskom diobom, ali uz uvijet da je cijela nekretnina koja je predmet razvrgnuća sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji iste vrste i nemjene.

35. Odredbom čl. 1. iste Uredbe je propisano da se tom Uredbom uređuju postupci koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi s stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske kojima raspolaže Ministarstvo državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), dok su eksplicitno u članku 2. st.1. te Uredbe, propisani oblici raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su predmet uređenja Zakona o upravljanju državnom imovinom ( nekretnina), tako da su u smislu ove Uredbe propisani oblici raspolaganja i to:– prodaja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske,– davanje u zakup ili najam nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske,– razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, – zamjena nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske s nekretninama u vlasništvu drugih osoba te – kupnja nekretnina u korist Republike Hrvatske, dok je odredbom st. 2. istog članka te Uredbe propisano da će se ostali oblici raspolaganja nekretninama prema Zakonu o upravljanju državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Zakon) uredit po posebnim uredbama.

36. Jezičnim, logičnim i ciljnim tumačenjem ovih odredbi nedvojbeno je da se te odredbe odnose na pravnu raspoložbu koju poduzima Republika Hrvatska prema trećim osobama bilo kod zaključenja pravnih poslova bilo onih postupaka koji prethode tim pravnim poslovima, ali ne vezuju treće osobe niti vezuju sud u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, kada sud provodi razvrgnuće suvlasničke zajednice, eventualno bi se ova Uredba mogla odnositi na zapreku ovdje protustranci da pristupi sporazumnom razvrgnuću suvlasničke zajednice bilo pravnim poslom bilo podnošenjem sporazumnog prijedloga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina (dobrovoljno razvrgnuće), a što ovdje nije slučaj, tako da niti predmetna Uredba u konkretnom predmetu nije za ovu pravnu stvar primjenjiva, tako nije niti primjenjiva ona odredba Uredbe kojom je određeno da se u pogledu nekretnina, ali upravo i samo onih nekretnina kojima upravlja nadležno ministarstvo (što ovdje nije o tome riječ) provede razvrgnuće suvlasničke zajednice i geometrijskom diobom, ali uz uvijet da je cijela nekretnina koja je predmet razvrgnuća sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji iste vrste i nemjene.

37. Po ovako zauzetom pravnom stavu ovoga suda, bilo kakvo drugo pravno tumačenje bi ograničavalo jednaka prava stranaka, te bi ukazivalo na nejednakost postupanja u pogledu razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama koje su u vlasništvu (odgovarajućem suvlasničkom udjelu) na ime Republike Hrvatske i onih nekretnina koje takav status nemaju te bi se mogućnost i način razvrgnuća suvlasničke zajednice na taj način razlikovao s obzirom na titulus upisanih suvlasnika, što bi predstavljalo pravnu nejednakost, a kao takvo protivilo se ustavnim načelima kao i odredbama članka 1. Protokola broj 1 od 20. ožujka 1952. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02 i 1/06

– u daljnjem tekstu: Konvencija), kojima je propisano da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva, te se nitko ne smije lišiti svog vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

38. U konkretnom slučaju, predložena je geometrijska dioba nekretnina i nesporni su suvlasnički omjeri, ali se prijedlozi stranaka o mogućnosti i načinu provedbe geometrijske diobe razlikuju. S tim u vidu ovaj sud je bio dužan utvrditi da li je geometrijska dioba moguća, time da ukoliko se ukaže da je geometrijska dioba moguća, tada je bilo potrebno utvrditi je li se takvom geometrijskom diobom osigurava da svakoj stranci pripadne fizički dio nekretnine (ili grupe nekretnina) koji po vrijednosti (a ne po površini) odgovara njezinom suvlasničkom dijelu, te da li se takvom geometrijskom diobom znatno umanjuje vrijednost nekretnina kako to propisuje odredba čl. 50. st. 4. ZV. Sud je ovdje od imenovanog vještaka odgovarajuće struke zatražio izjašnjenje postoji mogućnost geometrijske diobe na način kako je to predloženo od predlagatelja (jer protustranka drukčiji način geometrijskog razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina nije predlagala), te je utvrđeno vještačenjem kako je geometrijska dioba na takav način moguća i dopuštena, ali već i u katastarskom operatu i provedena), a kojom će se osigurati da svakoj stranci pripadne realni dio nekretnine koji će odgovarati vrijednosti njihovim suvlasničkih udjela pri čemu treba biti ispunjen i uvjet iz čl. 50. st. 4. ZV-a da se takvom geometrijskom diobom znatnije ne umanji vrijednost nekretnina. Dakle, u postupku razvrgnuća sud ima ovlaštenje da svojom odlukom odredi geometrijsku diobu nekretnina bilo onu koja je predložena od stranaka ili onu kakva nije predložila od stranaka, sve to uz uvjet da budu ispunjene pretpostavke iz čl. 50. ZV-a. Odlučna činjenica u postupku za određivanje razvrgnuća je utvrđenje da li je moguća geometrijska dioba nekretnina koje su predmet razvrgnuća.

39. Uvidom u priloženu lokacijsku informaciju Splitsko dalmatinske županije, Upravnog oidjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Trogir, klasa:350.05/21-10/000412, Ur. broj: 2181/1-11-00-08/03-21-0004 od 26. srpnja 2021. godine, razvidno je da ona nekretnina označena kao k. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju se predlaže da ovim razvrgnućem ima pripasti predlagatelju, je prema sadašnjem prostornom planu u dijelu gospodarske namjene- ugostiteljsko turističke kao dio turističkog naselja zone T2, dio u infrastrukturnom koridoru, te dio zaštitne zelene površine , a dio izvan granica građevinskog područja. Dakle, što između stranaka ovdje nije niti sporno, one nekretnine koje predlagatelj predlaže da mu pripadnu ovako provedenom geometrijskom diobom su prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji u određenom dijelu (površini) različite vrste i namjene od preostalih nekretnina, tako da je za zaključiti da su nekretnine koje predlagatelj predlaže da se ovom diobom izdvoje iz suvlasničke zajednice drukčije kvalitete od preostalih nekretnina, a od samih tih nekretnina dvije nekretnine su formirane kao put.

40. Međutim, između stranaka nije sporno da je predlagatelj već poduzimao radnje vezane za ishođenje određenih isprava u pogledu onih nekretnina koje su kao takve namijenjene u tu svrhu, ali nakon što je uspio protiv protustranke ishoditi sudsku odluku u pogledu svoga suvlasničkog udjela na nekretninama, upravo dokazujući svoj posjed u jednom realnom dijelu temeljem čega je i upisan za njegov odgovarajući suvlasnički udio i to upravo na način da je tamo učinio uvjerljivom svoju tvrdnju da takav suvlasnički omjer i odgovara realitetu stanja na licu mjesta, te protustranka nije nakon toga poduzimala neke druge radnje niti pokretala sudske postupke kojima bi takvo pravo koje predlagatelj ovdje izvodi ukinula, umanjila ili na drukčiji način ograničila, već sasvim suprotno takvo pravo prihvatila, dopustila i prihvatila parcelaciju na temelju koje su nastale nove nekretnine, kojih je u određenom dijelu u posjedu predlagatelj i prihvatila u zemljišnim knjigama odgovarajuće upise suvlasništva. Predlagatelj svoj odgovarajući suvlasnički udio temelji na već ranijem stanju kada je on sam i putem svojih pravnih prednika svoj dio držao u isključivom posjedu, tako da je već ranije dioba nekretnina izvršena bez obzira na sadašnji upis suvlasničkih udjela na nekretninama koje su predmet diobe na ime ovih stranaka, tako da predlagatelj ima pravo zatražiti takvu diobu kojom će se sada i formalno geometrijski izdvojiti iz suvlasničke zajednice bez obzira što nekretnine nisu isključivo iste vrste i namjene.

41. Prema odredbi čl. 2. st.3. ZV-a, nekretnine su čestice zemljišne površine zajedno sa svim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, a prema odredbi čl. 9. st.1. ZV-a, pojedinačnu nekretninu čine zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kada je više čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

42. Odredbom čl. 4. st.1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19,128/22, 155/23 i 127/24- nastavno ZZK-a), propisano je da je zemljište u smislu toga Zakona, dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica), a prema odredbi čl. 11. st.1. ZZK-a, između ostaloga, propisano je da oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastarskom operatu.

43. Ovdje nije sporno da predlagatelj drži u neposrednom posjedu one nekretnine koje je predložio da mu u ovom postupku razvrgnuća pripadnu, što je dokazao prilaganjem za to odgovarajućih isprava, koje protustranka nije osporavala, pa bez obzira što se ovdje radi o zemljištu upisanom u istom zemljišnoknjižnom ulošku, koje po pozitivnim zakonskim odredbama čini još uvijek jedinstvenu nekretninu, sud je prihvatio da se u svrhu izrade vještačenja o načinu i mogućnosti provedbe razvrgnuća suvlasničke zajednice, ove isprave uzmu u obzir, uz sve druge relevantne utvrđene podatke o zemljištu, posebno što je između stranaka i nesporno da predlagatelj drži u posjedu određeni, realni, već izdvojeni i parcelacijom nastali i označeni novom zemljišnoknjižnom oznakom dio što još uvijek prema zemljišnoknjižnim propisima predstavlja jedinstvenu nekretninu, za koje sud i smatra da takve isprve i ukazuju na činjenicu podjele posjeda stranaka na nekretnini koja je predmet razvrgnuća postojeće suvlasničke zajednice.

44. Prema vještačenju i izvedenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika Ante Bošnjaka od 17. listopada 2024. godine, sukladno rezultatima geodetskog mjerenja i kazivanju predlagatelja na terenu, proizlazi zaključak da predmetne nekretnine još uvijek predstavljaju jednu cjelinu, prikazujući podjelu nekretnina koje su već nastale izvršenim cijepanjem u nove zemljišnoknjižne oznake, time da se sud kod razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina rukovodio površinom zemljišta koje se dijeli, sukladno nespornim suvlasničkim udjelima stranaka i to suvlasničkog omjera od 11623/19505 dijela koji ima pripasti predlagatelju i suvlasničkog omjera od 7882/19505 dijela koji ima pripasti protustranci, tako da onaj dio nekretnina za koje je predloženo da diobom pripadnu predlagatelju, kakvu prikazuje sudski vještak mjerničke struke u vještačkom elaboratu, u skici prikaza označen kao lik 1. prikazan točkama 1-2-3-4-5-9-10-11-12- 13-14-15-16-17-1 u ukupnoj površini od 10537 m2 za nekretninu označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao lik 2. prikazan točkama 14-15-16-17-14 u površini od 804 m2 za nekretninu označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kao lik 3. prikazan točkama 10-11-12-13-10 u površini od 282 m2, za nekretninu označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i onaj dio nekretnine za koji je određeno da diobom pripada protustranci, kakav prikazuje sudski vještak mjerničke struke u vještačkom elaboratu, u skici prikaza označen kao lik 4.prikazan točkama 5-6-7-8-9-5 u površini od 7893 m2 za nekretninu označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upravo i odgovara suvlasničkim udjelima stranaka bez obzira na različitu vrstu i namjenu nekretnina budući je, kako je to već gornje navedeno, stvarna dioba i odvajanje onog dijela nekretnina predlagatelja iz suvlasničke zajednice na ovaj način već ranije provedena i realizirana u vrijeme kada su nekretnine i bile iste namjene, tako da nije sud angažirao za potrebu vještaka za procjenu nekretnina niti su takav dokaz ovdje stranke predlagale niti bi takav dokaz bio odlučan za pravno razrješenje ovoga predmeta.

45. U odnosu na prigovor protustranke da su određene nekretnine formirane kao put i da kao takve imaju karakter javnosti, valjalo je konzultirati odredbe Zakona o cestama (Narodne novine, 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, u nastavku: ZC) kojima se razlikuju javne ceste i nerazvrstane ceste. Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, a nerazvrstane ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze. Iz stanja spisa predmeta nema dokaza da bi nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ovaj u površini od 289 m2) koje su parcelacijom formirane kao put i zaista koristile kao javno dobro u općoj uporabi, niti su kao takve i upisane u zemljišnim knjigama niti o tome ima dokaza, već su te nekretnine nastale provedenom parcelacijom od matične nekretnine koja takav karakter nije imala.

46. Tako i u ovom slučaju u pogledu prigovora protustranke da je kod predloženoga razvrgnuća riječ o dvije nekretnine koje su formirane kao put ( označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put u površini od 282 m2 i dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 289 m2) te da kao takve nisu stvari koje bi podlijegale razvrgnuću, s prijedlogom da se kao takve izdvoje iz ovog postupka diobe, takav prigovor protustranke nije osnovan, budući su, kako je to već gornje navedeno, već provedenom parcelacijom formirane ove nekretnine kao pristupni putovi, te nema dokaza da neki od njih ima karakter javnosti, već su i dalje u režimu suvlasništva stranaka, s tim da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana od dijela matične nekretnine i to upravo onog dijela koji u posjedu drži predlagatelj i služi u svrhu kompleksa novonastalih nekretnina predlagatelja, dok druga nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ionako ovom podjelom pripada Republici Hrvatskoj kao njenom stvarnom titularu, koja će u posebnom postupku odlučiti je li prikazani dio te i takve nekretnine ima karakter javnosti i u skladu s tim poduzeti odgovarajuće radnje, tako da ista nekretnina kao cjelina ovim razvrgnućem nije niti podijeljena u dijelove, već ista ostaje u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske kao njenog zakonskog titulara i izdvaja se od ostalih nekretnina koje pripadaju u isključivo vlasništvo predlagatelju, uz brisanje takvog prava suvlasništva s imena suprotne stranke.

47. Slijedom svega gornje navedenoga, obzirom da se suvlasnička zajednica stranaka na nekretninama koje su predmetom razvrgnuća, sukladno nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 17. listopada 2024. godine, može razvrgnuti geometrijskom diobom iz valjanih razloga, što je vještak u označenom nalazu i mišljenju dao mišljenje analizom stanja lica mjesta odnosno prema karakteru nekretnina koje je prikazao u grafičkom prikazu, time je geometrijska dioba nekretnina predložena na ovaj način i prihvaćena, pa je sud sukladno nalazu i mišljenju imenovanoga sudskog vještaka i odredio razvrgnuće suvlasničke zajednice , na način kako je to odlučeno kao u točki I./ 1. i 2. izreke, time da je vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine, sastavni dio ovog rješenja, kako je to odlučeno kao u točki II. izreke.

48. Kako je ovdje razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina tako da je za svaku od novoformiranih nekretnina upisanih u isti zemljišnoknjižni uložak određeno koja će pripasti u isključivo vlasništvo i posjed to je dano zakonom propisano ovlaštenje strankama da takav upis zatraže upisom vlasništva na svoje ime za cijelo uz istodobni upis brisanja prava upisanog odgovarajućeg suvlasništva na ime suprotne stranke, kako je to i odlučeno kao u točki III./1 i 2. izreke.

49. Kako stranke ne zahtijevaju troškove proizišle iz ovog postupka, to je određeno da svaka stranka snosi svoj trošak, kako je to odlučeno kao u točki IV. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 24. ožujka 2025. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju po punomoćnici; Vesna Marušić, odvjetnica u Splitu,

- protustranci po zastupniku po zakonu; Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Split,

- u spis

Po pravomoćnosti;

Porezna uprava, Ispostava Trogir, uz potvrdu pravomoćnosti