Psp-58/2022-37
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja pod 1 OL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 2 RL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koje zastupaju punomoćnici UL i JL, iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u Visu, Vladimira Nazora 7, protiv tuženika pod 1 UL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2 ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3 TL, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], Češka, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 4 ZL, OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 5 GL, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Jure Ugrina, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave dana 21. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
I Prihvaća se tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike pod 2-5, u dijelu koji glasi:
"Utvrđuje se da su tuženici pod 2 AL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3 TL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4 ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5 GL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetali tužitelje OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i RL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], u naravi puta te posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], u naravi okućnice tužitelja, položene u [adresa], na način što su nepoznatog dana u svibnju 2022., a što su tužitelji uočili dana 4. svibnja 2022., i to tuženici pod 2 i 3, kao nalogodavci, a tuženici pod 4 i 5, kao izvođači, upali na označene nekretnine u suposjedu i posjedu tužitelja te izvršili poravnavanje i planiranje terena, puta u suposjedu tužitelja kao i dvora, u isključivom posjedu tužitelja, na način da su sebi prisvojili zemljišni dio ranije u suposjedu tužitelja, na skici mjesta očevida, nalaza vještaka mjernika Dražena Bušića „Dne, 20. veljače 2023. g.“, označen žutom bojom i slovima „A-B-C-D-E-A“, odnosno zauzeli dio čest. zem. [katastarska čestica] označen na skici mjesta očevida točkama „B-C-D-B“ i žutom bojom površine 7 m2 te zauzeli dio čest. zem. [katastarska čestica] označen na skici mjesta očevida točkama „A-B-D-E-A“ i žutom bojom površine 13 m2, te da su i izgradili zid po trasi u nalazu vještaka kao gore označen slovima od „E-D-C“, u dužini od 10,35 m, prosječne visine od 0,70 m, a širine 0,40 m, na čijem jugozapadnom dijelu su postavili željezne stupove s farmerskom žicom, koji nalaz, mišljenje i skica lica mjesta očevida se proglašava sastavnim dijelom ove odluke, čime su smetali tužitelje u posljednjem mirnom posjedu gore označenih nekretnina, stoga se tuženicima nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, na način da vrate tužiteljima oduzeti posjed prijepora tako da ih uvedu u nesmetani posjed gore označenih nekretnina i dijelova nekretnina u cijelosti te da uklone zid izgrađen po trasi u skici lica mjesta nalaza vještaka kao gore označen slovima od linije spojnica „E- D-C“, u dužini od 10,35 m, prosječne visini od 0,70 m, a širine 0,40 m, uz uklanjanje na jugozapadnom dijelu postavljenih željeznih stupova s farmerskom žicom, kao i da se ubuduće klone bilo kakvog takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja ili zadiranja na gore označene nekretnine",
dok se odbija u odnosu na dio kojim se nalaže tuženima pod 2-5 sa dijelova gore označenih nekretnina udaljiti sve svoje osobe, strojeve, stvari i opremu
II Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 1 UL.
III Odbija se prijedlog radi određivanja privremene mjere koji glasi: "Nalaže se tuženicima da odmah po primitku ove privremene mjere zaustave sve radove na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], pod prijetnjom zakonskih posljedica.
Zabranjuje se drugo i treće tuženicima bilo kakvo daljnje raspolaganje sa prijeporom. Ova zabrana će biti upisana u zemljišnim knjigama KO [katastarska općina] u zkul. broj [broj ZK uloška].
Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog dovršetka ovog postupka."
IV Nalaže se tuženima pod 2-5, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 2.044,55 eur sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.
V Nalaže se tužiteljima, u roku od 15 dana, naknaditi tuženiku pod 1 parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eur.
Obrazloženje
1. Dana 9. svibnja 2022. tužitelji su ustali protiv tuženika tužbom radi smetanja suposjeda nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi puta te u posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi okućnice, položenih u [adresa] u [adresa]. U bitnom navode kako su nakon smrti oca HL vlasnici i posjednici označenih nekretnina, kako je njihov otac upisan u posjedovnom listu broj 651 kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica], a u posjedovnom listu 2024 kao suposjednik čest. zem. [katastarska čestica] za 18 m2 i kako se radi o putu koji se proteže između posjeda obitelji HL i obitelji O. Dodaju kako su predmetne parcele ograđene zidovima koristili kao vrt i put, dok su nepoznatog dana u travnju 2022. tuženici na širem prostoru izveli radove kojima su se širili da bi 4. svibnja 2021. tužitelji uočili kako su tim radovima tuženici prešli put i započeli s uređenjem čest. zem. [katastarska čestica], radi čega su na licu mjesta pristupili djelatnici policije. Pored posjedovne zaštite, tužitelji su zatražili i određivanje privremene mjere kojom se nalaže tuženicima zaustaviti sve radove, odnosno bilo kakvo daljnje raspolaganje predmetnim nekretninama. Podneskom od 26. lipnja 2024. konačno su postavili tužbeni zahtjev na način koji je praktički istovjetan izreci ove odluke.
2. U svom odgovoru od 3. lipnja 2022. tuženici su se usprotivili tužbi, tužbenom zahtjevu i prijedlogu radi određivanja privremene mjere kao neosnovanim u cijelosti uz obrazloženje kako su tuženici pod 2 i 3 isključivi vlasnici i posjednici čest. zem. [katastarska čestica] te suvlasnici i suposjednici čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (svaki za ¼ dijela), a posjed, odnosno suposjed su stekli 29. srpnja 2020. kupnjom nekretnina od tuženika pod 1, kao dotadašnjeg vlasnika i posjednika. Dodaju kako su tuženici pod 4 i 5 izveli radove uređenja zemljišta po nalogu tuženika pod 2 i 3, a prigovaraju pasivnoj legitimaciji tuženika pod 1 uz objašnjenje kako nakon sklapanja ugovora 2020. i uvođenja kupaca u posjed, odnosno suposjed, ne stoji ni u kakvoj vezi s ovdje spornim radovima uređenja zemljišta niti ima kakve daljnje veze s tim nekretninama. Osporavaju da bi prilikom radova srušili zid dužine oko 20 m, širine oko 1 m i visine oko 1,5 m, jer po njima nije niti postojao, a navode kako su radovi na uređenju zemljišta provedeni isključivo na čest. zem. [katastarska čestica], dok je čest. zem. [katastarska čestica] korištena po tuženicima pod 2-5 isključivo kao i ranije, odnosno za prolaz. Pored svega navode kako se u tužbi spominjana štala nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] koju tuženici prilikom izvođenja radova nisu dirali.
3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 651 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 9. svibnja 2022.,vlasničkih listova od 29. svibnja 2022., očevidom održanim na licu mjesta 28. studenog 2022. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića i pregledom njegovog vještva od 20. veljače 2023. i očitovanja od 19. travnja i 28. listopada 2024., pregledom službene zabilješke PP Vis od 3. svibnja 2022., saslušanjem svjedoka EL, NL, KL, ĆL, VL, BL i PL te tužitelja pod 1, tuženika pod 1, pod 3 i 4 kao stranaka.
4. Punomoćnici stranaka zatražili su naknadu parničnog troška.
5. Tužbeni zahtjev je u najvećem dijelu osnovan u odnosu na tuženike pod 2-5, dok je neosnovan u odnosu na tuženika pod 1, a neosnovan je i prijedlog radi određivanja privremene mjere.
6. Među strankama nije bilo sporno da su predmetne radove izveli tuženici pod 4 i 5 po nalogu i u interesu tuženika pod 2 i 3, stoga je kao sporno valjalo raspraviti pitanje pasivne legitimacije tuženika pod 1 i posljednjeg mirnog posjeda predmetnih nekretnina. .
7. Odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.
8. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Ovome valja dodati kako je samovlasno smetanje posjeda uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanju posjeda mimo njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktične vlasti dosadašnjeg posjednika i uspostavu faktičke vlasti oduzimatelja, a uznemiravanje posjednika obuhvaća radnje i ponašanja kojima se njegova faktična vlast ograničava, ometa i osporava. U parnici radi smetanja posjeda pasivno legitimirani može biti počinitelj smetanja posjeda, ali i onaj koji je dao nalog za smetanje, odnosno onaj u čijem je interesu smetanje počinjeno, a on se od toga nije ogradio.
9. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZVDSP) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.
10. Pregledom izvoda iz posjedovnog lista broj 651 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 9. svibnja 2022. razvidno je kako je nepoznati HL iz [adresa] upisani posjednik nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], puta i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dijela dvorišta.
11. Pregledom službene zabilješke PP Vis od 3. svibnja 2022. razvidno je kako su djelatnici policije na poziv tuženika pod 4 pristupili licu mjesta i pred njega zatekli tužitelja pod 1. Nakon obavijesnih razgovora utvrdili su kako se izvode radovi oko kuće tuženika pod 3 koji s tužiteljem ima neriješene imovinsko-pravne odnose. Tuženici ne čine spornim iskaz tužitelja pod 1 kada spominje kako je za početak spornih radova saznao 3. svibnja 2022. kada je na predmetnom prostoru zatekao bager tuženika pod 4 i usprotivio se njihovom izvođenju, što kronološki potvrđuje i zabilješka PP Vis. Kako nema dokaza koji bi ukazivali na drugačiji zaključak, jasno je kako je tužba zaprimljena 9. svibnja 2022. podnesena u zakonom propisanom roku od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelje.
12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 28. studenog 2022. tužitelji su kao predmet spora pokazali zemljište položeno u gradu [adresa], u [adresa], a zapadno i sjeverno od njega je nesporna kuća tuženika pod 2 i 3. Zemljište je terasaste konfiguracije s više odvojenih terasa položenih u smjeru sjever – jug. Južna granica omeđena je fasadom nesporne štale, a zapadna granica nije materijalizirana, ali je jasno odrediva, jer se proteže s južne strane od sjeveroistočnog kuta štale na jugu pa do „kamenog zuba“, odnosno dijela temelja sjevernog potpornog zida. Sjevernu granicu predstavlja ogradni potporni zid tuženika pod 2 i 3, a istočnu granicu novi istočni zid nesporno izgrađen po tuženicima pod 4 i 5, a po nalogu tuženika pod 2 i 3. Na ovom novo uređenom prostoru rastu stabla smokve, badema i naranče.
13. Sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić u svom je vještvu identificirao i na skici lica mjesta prikazao nekretnine koje su pokazane prilikom očevida. Dakle, dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 7 m2, označio je na skici točkama B-C-D-B i žutom bojom, dok je dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 13 m2, označio točkama A-B-D-E-A i žutom bojom. U svojim očitovanjima od 19. travnja i 28. listopada 2024. na primjedbe tuženika, navodi kako je tužitelj prilikom očevida pokazao granice puta položenog na čest. zem. [katastarska čestica], koje se u potpunosti slaže s katastarskim planom i kako je prikazano na njegovoj skici mjesta očevida. Nije mu jasno na temelju čega bi mogao zaključiti da se put "u stvarnosti oduvijek nalazio" istočno od spornog zida kojeg je na skici označio točkama C-D-E. Također je dodao kako je sud prilikom pregleda predmeta spora pristupio na sporne čestice prolazeći istočno od betonskog zida označenog točkama C-D-E, jer drugačije nije bilo moguće, a ne može tvrditi kako je tom prilikom evidentirano zemljište koje bi se moglo nazvati putem. Ponavlja kako su čest. zem. [katastarska čestica] točno prikazane na njegovoj skici, ali iz postojeće arhivske građe nije moguće utvrditi kuda se prolazilo prije izgradnje spornog zida. Tuženici su nakon svega predložili izvođenje dokaza novim očevidom i geodetskim vještačenjem po novom sudskom vještaku za geodeziju, što je sud odbio držeći kako je taj prijedlog suvišan. Naime, prije svega je valjalo uzeti u obzir kako su na zapisniku od 28. studenog 2022. detaljno opisane predmetne nekretnine, odnosno površine koje je prethodno tužitelj pod 2 uz punomoćnika pokazao sudcu i sudskom vještaku kao predmet spora, a iz geodetskog vještva ne proizlazi da je vještak propustio nešto od toga identificirati ili prikazati. Tome je dodati kako su se prilikom pregleda sudac i vještak kretali u smjeru sjever-jug zemljištem položenim neposredno uz istočni ogradni predmetne nekretnine, ali nisu uočili da bi ono imalo obilježja puta, već se radilo o zemljanoj površini poravnatoj nakon izvedenih radova tuženika. Kod takvog stanja stvari nije bio utemeljen iskaz svjedokinje NL kada govori kako je zemljani put još uvijek na licu mjesta. Osim toga, kod donošenja odluke o prijedlogu tuženika valjalo je uzeti u obzir kako sud, ali ni stranke i njihovi punomoćnici, nemaju stručna geodetska znanja, niti su tuženici primjedbama osporili stručnost i objektivnost vještakovog nalaza, odnosno doveli u sumnju njegovi vjerodostojnost, stoga ga se prihvaća u cijelosti.
14. Na okolnost ovdje odlučnih činjenica posljednjeg mirnog posjeda govorili su svjedoci NL, KL, ĆL, VL i PL, a iz njihovih iskaza ne proizlazi da su sporni radovi izvedeni na zemljištu koje bi prije toga bilo u faktičnoj vlasti tuženika pod 2 i 3, odnosno tuženika pod 1 kao njihovog pravnog prednika. Naime, svjedoci NL, VL i PL navode kako su posjednici zemljišta na širem prostoru (gledano od zapada prema istoku) bili obitelji BL, [adresa] i [adresa], kako je posjed [adresa] u odnosu na zapadne susjede Borčiće bio odvojen starim visokim suhozidom sa žicom, dok ga je u odnosu na istočne susjede [adresa] razdvajao zemljani put položen u smjeru sjever-jug. Suglasni su kako su radovi tuženika u najvećoj mjeri izvedeni na površini u posjedu obitelji PL, a od značaja je kako na njoj nisu viđali R, koji su bili faktički vlasnici zemljišta položenog iza visokog ogradnog zida u smjeru zapada. Svjedok VL dodaje kako spomenuti zemljani put položen u smjeru sjever-jug nije bio javna površina, već nekretnina kojom su se služili isključivo posjednici susjednih parcela [adresa] i [adresa]. Svjedok KL sjeća se kako je otac tužitelja HL koristio "mirinu" (ruševni objekt bez krovišta) položenu istočno od današnjeg zida tuženika, dok je obitelj PL koristila nespornu štalu izgrađenu južno od danas ograđenog prostora tuženika pod 2 i 3, a ni on nema saznanja o U kao korisnicima površine koja je predmet tužbe. Iskaze ovih svjedoka sud prihvaća jer se radi o dugogodišnjim susjedima, stoga je očekivano da su imali praktički svakodnevna neposredna saznanja o nekretninama o kojima su govorili, kako o ovdje spornim površinama, tako i njima susjednim, uz napomenu kako su navodi svjedoka u međusobnom činjeničnom i logičnom skladu. Pored toga, kod donošenja odluke svakako je valjalo cijeniti kako iskazi svjedoka imaju uporište i u evidentiranim obilježjima lica mjesta, ali i drugim bitnim okolnostima. Naime, prije svega je navesti kako zemljište na kojem su tuženici izveli radove, predstavlja ograđenu cjelinu (nesporna čest. zem. [katastarska čestica] te sporni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica]) znatno nižu od nespornog, također u cijelosti ograđenog zemljišta tuženika pod 2 i 3 koje je položeno zapadno (čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]) i na kojem je njihova kuća s bazenom i uređenom okućnicom. Nadalje, iz iskaza tuženika proizlazi da je tuženik pod 1 u dva navrata prodao tuženima pod 2 i 3 naslijeđene nekretnine i to 2009. nespornu prvu cjelinu na kojoj je kuća s bazenom, položenu na čest. zem. [katastarska čestica], a 2020. drugu cjelinu položenu na čest. zem. [katastarska čestica] te spornim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica]. Tuženik pod 3 tvrdi kako su sporni radovi izvedeni u granicama zemljišta koje je kupio 2020. i kako je ono s istočne strane bilo jasno omeđeno zemljanim putem položenim u smjeru sjever-jug. S tim u vezi je za navesti kako je neživotno da je tuženik pod 1 bio nasljednik i posjednik susjednih nekretnina koje je prodao istim kupcima, a da nema logičnog objašnjenja zbog čega su ti pravni poslovi sklapani s bitnim vremenskim razmakom, pogotovo kada se uzme u obzir da nema dokaza da je drugu cjelinu nakon 2009. zadržao u posjedu zbog objektivnih i razumnih razloga, poput ekonomske eksploatacije ili kakvog drugog aktivnog korištenja. Međutim, još je važnije istaknuti ranije utvrđenje kako je druga cjelina (položena pretežito na čest. zem. [katastarska čestica] i na spornim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica].), desetljećima prije spornih radova bila odvojena starim visokim suhozidom od prve cjeline, a prema navedenim svjedocima taj suhozid je fizički razdvajao posjede obitelji BL i PL, a ne dvije cjeline u posjedu BL. Tuženik pod 3 u iskazu navodi kako se radilo o starom kamenom suhozidu položenom u smjeru sjever-jug visine 1,20 m-1,30m, a svjedok VL dodaje kako je na suhozidu bila postavljena ogradna žica, što proizlazi i iz iskaza svjedokinje BL u dijelu kada spominje kako je posjed obitelji BL bio ograđen žicom, ali ne i do krajnjeg sjeveroistočnog dijela preko kojeg je s čest. zem. [katastarska čestica] mogla pristupiti na čest. zem. [katastarska čestica]. Dakle, sve i pod pretpostavkom da suhozid nije predstavljao samo ogradu već je bio potpora zemljištu zbog njegove terasaste konfiguracije i velike visinske razlike između zemljišnih cjelina, činjenica je da je pored svega na njemu bila i žica razvučena praktički duž čitave granice između zemljišta oznaka čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], a po shvaćanju ovog suda to je bio jasan znak ograđivanja i fizičkog odvajanja cjelina u faktičnoj vlasti različitih posjednika. Svemu je za dodati kako iskaz svjedokinje HL nije bio presudan pored činjenice da je majka tužitelja i stoga zainteresirana za ishod spora, ali se nije moglo zanemariti da je u osnovi istovjetan s navodima prethodno nabrojanih svjedoka. Također se nije mogla zanemariti ni službena katastarska evidencija za nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Doduše, kako proizlazi iz izvoda iz posjedovnog lista broj 651 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 9. svibnja 2022. upisane su kao dio posjeda HL iz [adresa], ali je bitno da se radi o rođaku tužitelja i imenjaku njihovog oca, a ne o članu obitelji BL.
15. Zbog svih iznesenih razloga iskazi svjedoka NL, KL, VL, PL i HL u bitnom se drže uvjerljivim i sud im poklanja vjeru. Nasuprot tome, ne može se prihvatiti kao pouzdan iskaz svjedoka EL kada tvrdi kako je nekoliko godina prije spornih događaja znao vidjeti tuženika pod 1 kako čisti sporno zemljište, jer je dvojbeno koliko je prilikom prolazaka Zrinsko-frankopanskom ulicom imao jasan uvid o točnom položaju i radnjama tuženika u odnosu na nekretnine o kojima je govorio. Osim toga, njegov iskaz je u suprotnosti s navodima susjeda i ostalim utvrđenjima suda, a istovjetan je stav i u odnosu na iskaz svjedokinje BL u dijelovima koji su također u suprotnosti s ostalima. Svjedokinja je bivša supruga tuženika pod 1 koja od 2018. nije bila na predmetnom prostoru, stoga je dvojbena njezina objektivnost i vjerodostojnost saznanja u odnosu na odlučne činjenice.
16. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja tužitelji su dokazali kako su prije spornih radova bili mirni suposjednici puta i posjednici okućnice položenih na predmetnim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Slijedom toga, dokazali su ostvarenje pretpostavki propisanih citiranim odredbama ZVDSP, stoga imaju pravo na sudsku zaštitu u odnosu na tuženike pod 2 i 3, kao nalogodavce radova koji su izvedeni u njihovom interesu, ali i u odnosu na tuženike pod 4 i 5, kao njihove izvođače. Dakle, tužba ima valjano zakonsko uporište, radi čega je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike pod 2-5 u dijelu kojim se utvrđuje smetanje suposjeda i posjeda dijelova označenih nekretnina prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju i nalaže povrat posjeda i uspostava stanja kakvo je bilo prije smetanja uz nalog suzdržavanja izvođenja takvih ili sličnih radova u budućnosti. U više zatraženom dijelu postavljenom radi udaljavanja svih osoba, strojeva, stvari i opreme s predmetnih označenih nekretnina, zahtjev je odbijen jer su se nakon okončanja radova sve treće osobe udaljile s opremom i stvarima te lice mjesta ostavile u cijelosti definiranim kako ga je sud zatekao prilikom očevida. Radi svega je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.
17. Što se tiče prigovora promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika pod 1, za navesti je kako iz iskaza stranaka proizlazi da je tuženik pod 1 prije spornih radova prodao tuženima pod 2 i 3 zemljište na kojem su po njihovom nalogu i interesu tuženici pod 4 i 5 izveli strojne i druge građevinske radove. Tužitelji ove navode ne dovode u sumnju, a nema dokaza da je tuženik pod 1 nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora 2020. poduzimao bilo kakve radnje koje bi se mogle dovesti u vezu s oduzimanjem ili ograničavanjem posjeda tužitelja niti iz stanja u spisu proizlazi da bi se ti radovi izvodili po njegovom nalogu ili u njegovom interesu. Dakle, na strani tuženika pod 1 nema obilježja počinjenja smetanja suposjeda ili posjeda, stoga je prigovor o promašenoj pasivnoj legitimaciji u odnosu na ovu stranku u potpunosti osnovan, a tužbeni zahtjev neutemeljen, stoga je odlučeno kao u točki II izreke.
18. U skladu s iznesenim okolnostima, tužitelji su dokazali vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ali ne i kumulativno ispunjenje ostalih pretpostavki za određivanje privremene mjere propisanih odredbom iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), prema kojima predlagatelj treba učiniti vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito promjenom postojećeg stanja stvari ili učiniti vjerojatnim da je ta mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak prijeteće nenadoknadive štete. Radi toga je prijedlog za određivanjem privremene mjere odbijen u cijelosti, kako je odlučeno u točki III izreke.
19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP, stoga je valjalo priznati osnovan i neophodan trošak tužitelja, ali i tuženika pod 1 koji je u cijelosti uspio u sporu.
20. Tužiteljima je priznat trošak zastupanja po punomoćnicima kojima u skladu s odredbama iz Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj 138/2023, dalje OT) pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, odnosno u iznosu od 500,00 eura, koja obuhvaća četiri radnje (tužbu od 9. svibnja 2022. i zastupanja na ročištima 18. listopada i 28. studenog 2022. te 12. prosinca 2023.). Pored navedenog, priznat im je trošak sastava podnesaka od 11. ožujka i 26. lipnja 2024., kao i zastupanja na ročištima održanim 13. ožujka, 27. lipnja, 9. rujna, 7. listopada i 10. prosinca 2024. u vrijednosti od 50 bodova, odnosno u iznosu od 100,00 eur za svaku radnju. Dakle, priznato im je 600 bodova, odnosno iznos od 1.200,00 eur, koji je uvećan za 10% zbog zastupanja više osoba (Tbr. 40. st. 1. OT), 25% PDV, trošak očevida i vještačenja u iznosu od 348,10 eur (49,48 + 298,62), sudske pristojbe tužbe u plaćenom iznosu od 19,91 eur i sudske pristojbe ove odluke u iznosu od 26,54 eur. U odnosu na više uplaćeni iznos od 182,79 eur za očevid i vještačenje, zahtjev nije prihvaćen, jer nije utrošen i biti će vraćen tužiteljima po računovodstvu suda. Slijedom toga, tuženima pod 2-5 naloženo je naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 2.044,55 eur, uz napomenu kako u ovom slučaju nije zakonom propisana solidarnost niti ona proizlazi iz predmeta spora, tako da je tuženima naloženo označeni iznos podmiriti bez te obveze sa zatraženom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate, u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO), kako je odlučeno u točki IV izreke.
21. Tuženiku pod 1 je priznat trošak zastupanja po punomoćniku kojem u skladu s odredbama iz Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 54. OT također pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, odnosno u iznosu od 500,00 eura, koja obuhvaća četiri radnje (odgovor na tužbu od 3. lipnja 2022. i zastupanja na ročištima 18. listopada i 28. studenog 2022. te 12. prosinca 2023.). Pored navedenog, priznat mu je trošak sastava podnesaka od 14. ožujka i 14. lipnja 2024., kao i zastupanja na ročištima održanim 13. ožujka, 27. lipnja, 9. rujna, 7. listopada i 10. prosinca 2024. u vrijednosti od 50 bodova, odnosno u iznosu od 100,00 eur za svaku radnju. Dakle, priznato mu je 600 bodova, odnosno iznos od 1.200,00 eur, koji je uvećan za 25% PDV, tako da je tužiteljima naloženo naknaditi tuženiku pod 1 parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eur, kako je odlučeno u točki V izreke rješenja.
Split, 21. ožujka 2025.
S u d a c
Branko Malenica
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njegovog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
