Poslovni broj P-1436/2018-43

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Nikolini Mandić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, Uprava šuma, Podružnica Split, kojeg zastupa punomoćnica ŽEO, mag. iur., protiv tuženika ŽE, Kaštel Stari, Brune Bušića 28, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Višić&Višić d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi predaje u posjed i naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 20. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i odvjetničkog vježbenika punomoćnika tužitelja ĆE, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ŽE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] predati tužitelju Hrvatskim šumama d.o.o., ulica kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506:

- dio čestice zemljišta 3760/1 k. o. [katastarska općina], površine 190 m 2 označeno slovima A- B- C- D- E- F- G- H- I- J- K- L- M- A i

- zgradu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k.o Primorski Dolac površine 21 m 2 označeno slovima J- N- O- P – J, slobodne od osoba i stvari, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ŽE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužitelju Hrvatskim šumama d.o.o., ulica kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506 iznos od 846,35 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 3. svibnja 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 215,68 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 21. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je tuženik uzurpirao dio čestice zemlje [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Republike Hrvatske i kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Split jer se ista nalazi unutar obuhvata šumskogospodarskog područja gospodarske jedinice [adresa], odjel/odsjek 29 b, uređajni razred šibljak.

1.1. Tužitelj tvrdi da su FE, čuvar šuma i lovišta – pomoćni revirnik i AE, revirnik izlaskom na lice mjesta 2. svibnja 2017. te snimanjem GPS uređajem utvrdili da je tuženik uzurpirao dio čestice 3760/1, k. o. Primorski Dolac u površini od 49 m2 te bespravno izgradio objekt površine otprilike 20,80 m2, visine 1,70 m2. Tuženiku je poslano upozorenje te mu je dan rok za uklanjanje objekta od 30 dana, ali ga tuženik nije uklonio.

1.2. Stoga tužitelj tužbom traži da mu tuženik preda u dio čestice 3760/1, k. o. Primorski Dolac u površini od 49 m2, a koji će pobliže označiti nakon provedenog očevida na licu mjesta prema skici izmjere sudskog vještaka mjernika, odnosno da mu preda u posjed dio premetne čestice slobodan od osoba i stvari te traži naknadu štete u iznosu od 6.376,86 kn sa zateznim kamatama koje teku od 2. svibnja 2017. do isplate a koji iznos štete sadrži trošak otklanjanja štete i naknadu za bespravno korištenje šumskog zemljišta obračunatog po šumsko-odštetnom cjeniku ("Narodne novine" broj 140/05 i 82/06).

1.3. Kao dokaze tužitelj uz tužbu prilaže lugarski izvještaj broj 48 od 2. svibnja 2017. (list 4 spisa), revirnički izvještaj o šumskoj šteti počinjenoj unutar G.J. Primorski Dolac, odjel/odsjek 29 b od 9. lipnja 2017. (list 5 spisa), obračun naknade štete počinjene unutar G.J. Primorski Dolac, odjel/odsjek 29 b – protupravna izgradnja objekta od 24. listopada 2017. (list 6-7 spisa), dopis Policijske postaje Kaštela od 17. siječnja 2018. (list 8 spisa), pisano upozorenje pred pokretanje optužnog prijedloga od 5. svibnja 2017. (list 9 spisa), zemljišnoknjižni izvadak (list 1014 spisa), posjedovni list (list 15-19 spisa), Program gospodarenja za G.J. Primorski Dolac (list 20-23 spisa), fotografije (list 24 spisa), kartu položaja počinjene šumske štete (list 25 spisa), skicu uzurpacije zemljišta (list 26 spisa). Osim toga, tužitelj predlaže saslušanje stranaka i svjedoka FE, AE i UE te provođenje očevida uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka šumske struke.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije navodeći kako nije uzurpirao zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske te ističe prigovor pasivne legitimacije, ali pri tome ne navodi razloge iz kojih osporava pasivnu legitimaciju, ali se iz njegovog iskaza može zaključiti kako pasivnu legitimaciju osporava jer tvrdi kako on nije počinio nikakve radnje na spornom dijelu šumskog zemljišta.

2.1. Tuženik predlaže da ga se sasluša u svojstvu stranke i saslušanje svjedoka ZE, te predlaže obiti tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti.

3. Tužitelj je nakon provedenog očevida, odnosno nakon što je vještak geodet konačno dostavio i skicu izmjere površine čestice i objekta koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [adresa] podneskom od 11. listopada 2024. precizirao tužbeni zahtjev u dijelu kojim traži predaju dijela nekretnine u posjed i to na način da traži da mu tuženik preda:

- dio čestice zemljišta 3760/1 k. o. [katastarska općina], površine 190 m 2 označeno slovima A- B- C- D- E- F- G- H- I- J- K- L- M- A i

- zgradu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k.o Primorski Dolac površine 21 m 2 označeno slovima J- N- O- P – J, slobodne od osoba i stvari.

Istim podneskom tužitelj je uskladio zahtjev za naknadom štete sa promjenom valute u Republici Hrvatskoj tako da sada potražuje iznos od 846,35 EUR koji odgovara protuvrijednosti od 6.376,86 kn sa zateznim kamatama koje teku od 3. svibnja 2017. do isplate.

4. U tijeku postupka pročitana i pregledana sva materijalna dokumentacija koju je tužitelj predložio, i to: lugarski izvještaj broj 48 od 2. svibnja 2017. (list 4 spisa), revirnički izvještaj o šumskoj šteti počinjenoj unutar G.J. [adresa], odjel/odsjek 29 b od 9. lipnja 2017. (list 5 spisa), obračun naknade štete počinjene unutar G.J. Primorski Dolac, odjel/odsjek 29 b – protupravna izgradnja objekta od 24. listopada 2017. (list 6-7 spisa), dopis Policijske postaje Kaštela od 17. siječnja 2018. (list 8 spisa), pisano upozorenje pred pokretanje optužnog prijedloga od 5. svibnja 2017. (list 9 spisa), zemljišnoknjižni izvadak (list 1014 spisa), posjedovni list (list 15-19 spisa), Program gospodarenja za G.J. Primorski Dolac (list 20-23 spisa), fotografije (list 24 spisa), karta položaja počinjene šumske štete (list 25 spisa), skica uzurpacije zemljišta (list 26 spisa).

4.1. U tijeku glavne rasprave došlo je do promjene raspravnog suca pa je na temelju odredbe čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP) raspravnim rješenjem od 3. listopada 2024. određeno da rasprava počinje iznova te je, nakon što je strankama omogućeno da se o tome izjasne (list 100 spisa), odlučeno da se ponovno ne saslušavaju već ranije saslušani tuženik i svjedoci FE, AE i UE, već je su pročitani zapisnici ovoga suda od 14. rujna 2018. (list 47-48 spisa), 23. veljače 2021. (list 55-56 spisa) i 9. studenoga 2022. (list 68-69 i 69-70 spisa) u kojima su sadržani njihovi iskazi, dok je svjedok ZE neposredno saslušan (list 110 spisa).

4.2. Također, proveden je i očevid uz sudjelovanje vještaka geodeta CE koji je naknadno tijekom postupka po pozivu suda 19. srpnja 2024. predao i skicu izmjere sačinjenu temeljem geodetske izmjere učinjene tijekom očevida (list 106 spisa).

4.3. Preostali dokazni prijedlozi tužitelja, i to dokazni prijedlog suočenjem lugara i tuženika te provođenjem vještačenja po vještacima za područje šumarstva su odbijeni kao nepotrebni.

7. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno te očitovanih dispozicija stranaka u parnici sud nalazi tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predajom u posjed dijela nekretnine, i to dijela čestice zemljišta 3760/1 k. o. [katastarska općina], površine 190 m 2 koja je u skici izmjere geodeta CE označena slovima A- B- C- D- E- F- G- H- I- J- K- L- M- A i predaje zgrade na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k.o Primorski Dolac površine 21 m 2 koja je u skici izmjere geodeta CE označena slovima J-N-O-P-J, slobodne od osoba i stvari te zahtjev za naknadom šumske štete u iznosu od 846,35 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 3. svibnja 2017. do isplate.

9. Neosnovano tuženik osporava aktivnu legitimaciju tužitelja jer iz sadržaja izvatka iz zemljišnih knjiga proizlazi da je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak i kamenjar u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok je kao posjednik u predmetne nekretnine u katastru nekretnina upisana Šumarija Split. Okolnost da upravo tužitelja u ime Republike Hrvatske upravlja i gospodari predmetnom nekretninom proizlazi i iz činjenice da je ista uvrštena u Program gospodarenja za G. J. [adresa], odnosno radi se čestici u nadležnosti Šumarije Split.

10. Sporno je koristi li tuženik bespravno dio čestice 3760/1 k. o. [katastarska općina] te je li na dijelu te čestice sagradio kakvu zgradu.

11. Provedenim očevidom te uvidom u skicu izmjere geodeta CE utvrđeno je da se na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nalazi prostor ograđen žičanom ogradom i željeznim stupovima u površini od 190 m2 sa prizemnom zgradom od 21 m2, a da se unutar tog ograđenog prostora nalaze stabla oraha, nisko raslinje i grabovina. Osim toga, sagrađeni objekt i njegov okoliš vidljiv je i na fotografijama koje se nalaze na listu 24 spisa. Sporni dio nekretnine nalazi se u blizini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

12. Iz iskaza svjedoka FE, AE i UE utvrđeno je da je upravo tuženik ogradio dio k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] žičanom ogradom i željeznim stupovima u površini od 190 m2 i na njoj sagradio prizemnu zgradu od 21 m2.

12.1. Naime, svjedok FE u svom iskaz u bitnome navodi da već 24 godine radi u Hrvatskim šumama kao lugar te da poznaje tuženika jer su lovci te da ima neposrednih saznanja da je tuženik prije oko dvije godine započeo s izgradnjom spornog objekta i to na način da je najprije nekretninu ogradio žicom. Navodi da je već tada upozorio tuženika da ukloni žicu jer se radi o državnom zemljištu, ali ga on nije poslušao već je tijekom vremena sagradio i postojeći objekt. S time da prije njegovog usmenog upozorenja žicom bio ograđen veći prostor, ali je taj prostor tuženik suzio nakon upozorenja. Tuženik mu je rekao da nema namjeru uklanjati žicu jer se radi o zemljištu koje je bilo posjed njegovih prednika te da su na tom dijelu njegovi prednici posjedovali vrtliće ograđene suhozidom. Zatim, naveo je kako je zaista na mjestu spornog ograđivanja postojao dio suhozida i da su postojali vrtlići sa posađenim stablima oraha i badema, ali nije mogao tvrditi da je li to doista radi i održava tuženik i njegovi prednici jer niti njega niti njegove prednike nikada nije vidio na tom prostoru. Kada je svjedok pozvan pokazati gdje se nalazio suhozid koji je spomenuo svjedok je mjesto tog suhozida pokazao izvan prostora ograđenog žicom te je rekao da objekt nije sagrađen na nekretnini unutar suhozida. Isto tako naveo je da je unutar ograde prije 2-3 godine zasađeno stablo oraha, da se izvan ograđenog prostora po cijeloj nekretnini nalaze stabla voćki za koja ne zna tko ih je posadio te da se nekada davno na tom prostoru sadio kupus i sl., ali da za to više nema potrebe jer takve nasade ljudi sada uzgajaju uz svoje nekretnine.

12.2. Svjedok AE u svom iskazu u bitnome navodi da je zaposlen u Hrvatskim šumama u svojstvu revirnika od 2005. te da je on sastavio obračun šumske štete u kojoj je obračunao naknadu za bespravno korištenje šumskog zemljišta i trošak otklanjanja štete i to nakon što je na izlaskom na teren 2. svibnja 2017. izašao na teren, snimio lokaciju i uočio betonsku ploču i početak zidanja građevine. Svjedok je opisao da se u naravi radi o šibljaku starosti 10-15 godina te da mu je poznato da na tuženik na tom prostoru ima česticu u svom vlasništvu te da se radi o susjednoj nekretnini koja po njegovom mišljenju predstavlja kuću za odmor. Isto tako, svjedok je naveo kako tuženika nije osobno vidio da vrši bilo kakve radnje na spornom dijelu čestice već da o tome ima saznanja od čuvara a i da je u razgovoru s tuženikom saznato da upravo tuženik poduzima radnje na spornom dijelu nekretnine.

12.3. Svjedok UE u svom iskazu u bitnome navodi kako je u spornom razdoblju bio upravitelj šumarije te da o predmetu spora ima posredna saznanja, tj. putem čuvara FE i revirnika AE. Navodi kako ne zna kako izgleda tuženik, ali da je po priči čuvara FE saznao da se šumar i tuženik osobno poznaju pa tako da nije bilo sumnje da je upravo tuženik uzurpirao dio državnog zemljišta.

12.4. Iskaze svjedoka FE, AE i UE ovaj sud u cijelosti prihvaća jer su iskazivali potpuno suglasno, jasno, razumljivo i logično. Svjedok FE osobno poznaje tuženika jer su članovi istog lovačkog društva pa nema sumnje kako je upravo tuženik osoba koja bespravno koristi dio sporne čestice i koja je na njoj bespravno sagradila objekt. Osim toga, tuženik je sam potvrdio da je postavio žičanu ogradu time što je nakon Čovićevog usmenog upozorenja čuvaru, odnosno lugaru odgovorio kako nema namjeru ukloniti žicu. Čak i nesporna okolnost što tuženik u blizini predmeta spora ima česticu u svom vlasništvu upućuje na zaključak da je upravo on ogradio sporni dio čestice i sagradio zgradu na državnom zemljištu jer mu blizina predmeta spora i omogućuje njegovo lakše korištenje. Nadalje, točno je da svjedoci AE i UE nisu osobno vidjeli tuženika da postavlja žicu i da gradi objekt već svoja saznanja crpe od lugara FE, međutim, sva njihova posredna saznanja o kojima govore u svojim iskazima u cijelosti se poklapaju sa iskazom lugara FE. Tuženik ŽE u svom iskazu priznaje kako poznaje svjedoka FE jer su obojica članovi lovačkog društva, dok u preostalom dijelu osporava da bi išta uzurpirao ili počinio bilo kakvu štetu te optužuje svjedoka FE da je dao lažni iskaz. Međutim, takvim iskazom po ocjeni ovoga suda tuženik nije doveo u pitanje istinitost iskaza svjedoka FE jer tuženik nije dao niti jedan valjani niti razumni razlog zbog kojeg bi svjedok FE lagao pa se iz navedenog razloga iskaz tuženik ne prihvaća. Pored istiniti i jasnih iskaza svjedoka FE, AE i UE ovaj sud je ocijenio kako nema potrebe provoditi suočenje svjedoka FE s tuženikom.

12.5. Svjedok ZE, sin tuženika, u biti nema saznanja koja bi bila važna za predmet ovoga spora Naime, svjedok PE u svom iskazu navodi kako njegov otac na području [adresa] ima dva apartmana koji se koriste za obiteljske potrebe ali da ne zna ništa o tome da bi čuvar šume ili revirnik tražili od njegovog oca da ukloni bilo kakav objekt u blizini tuženikove nekretnine. Nije bio siguran da bi njegovi preci na tom području imali kakve vrtliće ili obrađivali zemlju.

13. Odredbom čl. 17. st. 1. Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14 i 68/18, dalje Zakon o šumama) propisano je da šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari tužitelj. Kako je utvrđeno da tuženik bespravno koristi dio državnog šumskog zemljišta koje je ogradio i na kojem je sagradio objekt, a radi se o dijelu čestice kojom u ime Republike Hrvatske gospodari tužitelj, naloženo tuženiku da na temelju odredbe čl. 166. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 173/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV) u vezi s čl. 17. st. 1. Zakona o šumama predati tužitelju dio čestice zemljišta 3760/1 k. o. [katastarska općina], površine 190 m 2 koja je u skici izmjere geodeta CE označena slovima A- B- C- D- E- F- G- H- I- J- K- L- M- A i zgradu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k.o Primorski Dolac površine 21 m 2 koja je u skici izmjere geodeta CE označena slovima J-N-O-P-J, slobodne od osoba i stvari (stavak I. izreke ove presude).

14. Tuženik je ograđivanjem dijela šumskog zemljišta i gradnjom objekta počinio štetu na šumskom zemljištu.

14.1. Prema odredbi čl. 59. st. 1. i 2. Zakona o šumama osoba koja ošteti šumu dužna je nadoknaditi štetu prema Šumsko-odštetnom cjeniku koji donosi nadležni ministar.

15. Visina štete utvrđena čitanjem obračuna naknade za šumsku štetu počinjenu unutar G.J. [adresa], odjel/odsjek 29 b – protupravna izgradnja objekta koji je 24. listopada 2017. izradio AE, a odobrio UE kao upravitelj Šumarije Split.

15.1. Čitanjem i pregledom predmetnog obračuna naknade za šumsku štetu utvrđeno je kako isti sadrži detaljno razrađeni izračun troška naknade za šumsku štetu počinjenu na šumskom zemljištu kao i izračun naknade za bespravno korištenje zemljišta, a koji su u cijelosti sačinjeni sukladno odredbama Šumsko-odštetnog cjenika ("Narodne novine" broj 37/2015, dalje Šumsko-odštetni cjenik) kojim su propisana mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu. Za svaku stavku obračuna dano je jasno obrazloženje te je prilikom izračuna uzeta u obzir čak i manja površina (46 m2) od one koja je izmjerena tijekom očevida po vještaku geodetu (190 m2). Tuženik nije tijekom postupka izričito prigovorio navedenom obračunu, a kako je predmetni obračun šumske štete uredan i detaljan, a čiju ispravnost tuženik ničime nije doveo u pitanje to je ovaj sud ocijenio kako radi utvrđenja visine štete nisu potrebna daljnja vještačenja.

15.2. Prema odredbi čl. 5. st. 1. Šumsko-odštetnog cjenika iznos naknade šumske štete za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje tužitelj uz naplatu troškova od korisnika, i to sukladno odredbi čl. 4. st. 1. u iznosu koji se utvrđuje na način da se cijena iz važećih odgovarajućih cjenika Hrvatskih šuma d.o.o. pomnoži faktorom utvrđenim ovim Cjenikom bez PDV-a.

15.3. Trošak otklanjanja štete koja je nanesena poravnavanjem terena i izgradnjom objekta utvrđena je u obračunu sukladno odredbi čl. 9. st. 1. Šumsko-odštetnog cjenika kojim je propisano da se iznos naknade šumske štete koja je nanesena šumskom zemljištu korištenjem, razaranjem, kopanjem ili odvoženjem humusa, treseta, gline, pijeska, zemlje, šljunka, kamena…, ispuštanjem otrovnih tvari, uskladištenjem štetnih otpadaka, te drugim biotskim ili abiotskim čimbenicima ili na neki drugi način, utvrđuje se na temelju troškova otklanjanja štete nanesene šumskom zemljištu i njegove sanacije kojom će biti dovedeno u prvobitno stanje. Trošak sanacije šumskog zemljišta obračunava se prema cjeniku tužitelja. Pri tome je obračun trošak otklanjanja štete obračunat uzimajući u obzir površinu od 46 m2 i zapreminu materijala koju je potrebno deponirati od 16,40 m2. Pri izračunu troška deponiranja materijala korišteno je najbliže odlagalište tvrtke Trogir Holding d.o.o. te podaci iz knjige Strojevi i građevinarstvo autora Ž dipl. ing građ. Obračunato je da ukupan trošak otklanjanja štete obihvaća trošak usluga strojeva, i to 1 dan rada rovokopača po cijeni od 2.246,00 kn i 1 dan rada kamiona kipera po cijeni od 2.071,00 kn, ukupno 4.317,00 kn, dok trošak deponiranja na najbližem odlagalištu iznosi 265,86 kn, pa sve zajedno trošak otklanjanja štete iznosi 4.582,86 kn.

15.4. Nadalje, prema odredbi čl. 9. st. 2. Šumsko-odštetnog cjenika naknada za bespravno korištenje šumskog zemljišta određuje se prema podacima dobivenim od Ministarstva financija, poreznih ureda o prometnoj vrijednosti:

– šumskog zemljišta u katastarskoj općini,

– poljoprivrednog zemljišta u katastarskoj općini, ukoliko ne postoji prometna vrijednost za šumsko zemljište u nadležnom poreznom uredu,

– građevinskog zemljišta u katastarskoj općini, ukoliko je šteta počinjena na zemljištu unutar građevinske zone.

Za izračun naknade za bespravno korištenje šumskog zemljišta tužitelj je koristio podatke Porezne uprave prema kojima prometna vrijednost poljoprivrednog zemljišta u k. o. Primorski Dolac iznosi 39,00 kn/m2 što pomnoženo s površinom od 46 m2 iznosi 1.794,00 kn.

15.5. Zbrajanjem obračunatog troška otklanjanja štete, odnosno poravnanja terena i uklanjanja bespravno sagrađenog objekta od 4.582,86 kn te naknade za bespravno korištenje šumskog zemljišta od 1.794,00 kn dolazi se do iznosa od 6.376,86 kn što preračunato u služenu valutu Republike Hrvatske prema fiksnom tečaju konverzije od 1 EUR = 7,53450 kn iznosi protuvrijednost od 846,35 EUR.

16. Slijedom navedenog, dužan je tuženik sukladno odredbi čl. 59. st. 1. Zakona o šumama nadoknaditi tužitelju šumsku štetu u iznosu od 846,35 EUR sa zateznim kamatama koje teku sukladno odredbi čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) teku od 3. svibnja 2017. do isplate po stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO kao u ostalim odnosima (stavak II. izreke ove presude).

17. Parnični troškovi dosuđeni su tužitelju na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP jer je uspio u parnici.

17.1. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP tužitelju se kao potrebni za vođenje parnice priznaju troškovi pristupa suca i zapisničara na očevid u iznosu od 375,04 kn te troškovi vještaka geodeta u iznosu od 1.250,00 kn, odnosno ukupno 215,68 EUR / 1.250,00 kn. Ne priznaju se troškovi puta Split-Sinj-Split u iznosu od 65,60 EUR jer taj dio zahtjeva nije dovoljno određen, tj. nije jasno za koje se točno radnje (pristup za koja ročišta) odnose navedeni troškovi te je li riječ o putnim troškovima zaposlenika tužitelja ili o kakvim drugim troškovima.

17.2. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22), a stopa je određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23) kao u ostalim odnosima.

17.3. Slijedom navedenog, naloženo je tuženiku nadoknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 215,68 EUR s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate (stavak III. izreke ove presude).

U Sinju 21. ožujka 2025.

Sutkinja

Nikolina Mandić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke žalba je dopuštena. Podnosi se putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude, a o istoj odlučuje županijski sud.