REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj Psp-40/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica KN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, i tuženik CN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju kao punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu ČOHILJ I PARTNERI d. o. o. Pula, Dalmatinova 4, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene 12. veljače 2025. u prisutnosti tužiteljice i zamjenika punomoćnika tužiteljice Emila Košeta, odvjetnika u Umagu, te tuženika i njegove punomoćnice KNH, **.**.2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se tužbeni zahtjev koji glase:

„1. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem, mirnom i poštenom posjedu dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to sjeverozapadnom dijelu na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja od 22. ožujka 2019., sastavljenom po geometru DN ing. geod., označeno kao šrafirano polje, na način da je tuženik osobno ili su to po njegovom nalogu učinile druge osobe dana 3. lipnja 2023., parkirao traktorsku prikolicu na navedenom dijelu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i time je tuženik oduzeo posjed tužiteljici.

2. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje kako je bilo u času smetanja posjeda nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je dužan odmah, a ne kasnije u roku od 8 (osam) dana na sjeverozapadni dio na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja od 22. ožujka 2019., sastavljenom po geometru DN ing. geod., označeno kao šrafirano polje, ukloniti traktorsku prikolicu, te se ujedno tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove ovog postupka isplatom 500,00 eura (petsto eura) u roku 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 2. srpnja 2023. protiv tuženika podnijela tužbu zbog smetanja posjeda (stranice 1–3). U obrazloženju tužbe je u bitnome navela da je posljednji, mirni i pošteni posjednik dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] u površini od 538 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela označenog na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja od 22. ožujka 2019. sastavljenom po geometru DN, ing. geodezije, kao šrafirano polje. Tuženik (ili po njegovom nalogu druge osobe) da je na predmetnom sjeverozapadnom dijelu 3. lipnja 2023. parkirao traktorsku prikolicu, čime da je tužiteljici oduzeo posjed. Predložila je da joj sud pruži posjedovnu zaštitu i utvrdi čin oduzimanja posjeda; da tuženiku naloži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja; te da tuženiku zabrani daljnje takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice u posjedovanju predmetnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu od 20. rujna 2023. (str. 10–11) tuženik se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Osporio je da bi tužiteljica bila posljednji, mirni i pošteni posjednik predmetnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i čin smetanja, te da ako i postoji da bi bio učinjen 3. lipnja 2023. Tužiteljica da nije precizno navela na kojem dijelu da je bila parkirana traktorska prikolica, a da nije moguće da je bila parkirana na svih 538 m2, koji da su u svakom slučaju u posjedu ili tuženika ili njegovog susjeda, nikako ne tužiteljice. Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.

3. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva proveden je dokazni postupak u kojem su izvedeni dokazi čitanjem i razgledavanjem isprava koje se nalaze u ovom spisu, i to geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja izrađenog od strane DN, ing. geodezije, od 22. ožujka 2019. (str. 5), te identifikacije na DOF-u od 21. lipnja 2021. i skice lica mjesta na DOF-u (2021.) iz priklopljenog spisa ovog suda posl. br. Psp-74/2022 (ranije Psp-73/2019), oboje na str. 93, 94 ovog spisa, iz kojeg su ujedno izdvojene prvostupanjska (rješenje posl. br. Psp-74/2022-68 od 18. listopada 2023., str. 20–29 ovog spisa) i drugostupanjska odluka (rješenje Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-299/2024 od 10. lipnja 2024., str. 43–49 ovog spisa), te zapisnici od 21. lipnja 2021. i 23. ožujka 2022., na str. 80–92 ovog spisa). Nadalje, sud je izašao na uviđaj uz sudjelovanje vještaka mjernične struke mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geodezije, radi identifikacije utuženog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (24. rujna 2024., zapisnik na str. 50–54) na kojem je saslušao svjedoke HN, TN, FN i SN, a na ročištu održanom kod suda 12. veljače 2025. (str. 74–77) saslušao je i svjedokinju ŽN te stranke.

4. Ocjenom rezultata izvedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite na način da se utvrdi da je tuženik (ili po njegovu nalogu druge osobe) smetao tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na način da je 3. lipnja 2023. na sjeverozapadnom dijelu te nekretnine parkirao traktorsku prikolicu; da se tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja; te da se tuženiku zabrani daljnje takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice u posjedovanju dijela predmetne nekretnine.

6. Pitanje zaštite smetanja posjeda uređeno je u čl. 19. do 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV). Prema tim odredbama, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. st. 1.). Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22. st. 1.) Sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22. st. 3.).

7. Saslušan kod ovog suda, tuženik nije osporio da je u lipnju 2023., i to u trajanju desetak dana, na predmetnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila parkirana traktorska prikolica koju je on tamo parkirao, dakle nije osporio utuženi čin smetanja posjeda, ali je osporio da je u posjedu predmetnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica. Stoga je u ovom postupku tužiteljica trebala dokazati da je ona posljednji mirni posjednik sjeverozapadnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja od 22. ožujka 2019. sastavljen po geometru DN, ing. geod., označen kao šrafirano polje (kao i na skici lica mjesta na DOF-u mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geod. od 21. lipnja 2021.) i da ju je tuženik poduzetim radnjama smetao u posjedu, odnosno da joj je posjed oduzeo.

8. Nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] identificirala je u ovom postupku mr. sc. Marija Brajković, mjernični vještak, i to usmeno na ročištu, te je na skici lica mjesta izrađenoj za potrebe postupka zbog smetanja posjeda koji se kod ovog suda vodio pod posl. br. Psp-74/2022 (ranije Psp-73/2019) glede iste nekretnine, prikazala sporni dio čestice te slovom „x“ poziciju parkirane traktorske prikolice (u suglasnost sa strankama). Na nalaz i mišljenje vještaka (u usmenim i pisanom obliku) stranke nisu imale primjedbe, pa ga je sud u cijelosti prihvatio, kao objektivan i stručan, te utvrdio da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru upisana kao pašnjak površine 43619 m2, a u naravi je većim dijelom zarasla u šumu i neobrađeni pašnjak, osim u dijelu koji je predmet spora (i oko njega) koji predstavlja pašnjak, u vrijeme uviđaja pokošeni. Čestica se nalazi na sjevernom dijelu mjesta [adresa] i neposredno graniči s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Tužiteljica u ovom postupku, kao ni u postupku posl. br. Psp-74/2022 (ranije Psp-73/2019), nije dokazala da je ona posljednji mirni posjednik predmetnog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da bi joj kao takvoj pripadala posjedovna zaštita.

10. U postupku posl. br. Psp-74/2022 (ranije Psp-73/2019) u kojem je predmet spora bio zahtjev (i ovdje) tužiteljice za utvrđenje da ju je (i ovdje) tuženik smetao u posljednjem, mirnom, poštenom posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], istog onog dijela koji je utužen u ovome postupku, ali drugim činima smetanja (radovi iskopa zemlje na površini u širini od 14 metara i dužini od 7 metara pobliže prikazano na skici lica mjesta od 21. lipnja 2021. sastavljenoj po mr. sc. Mariji Brajković, dipl. ing. geod., crveno točkastom bojom, te pritom s te površine odvezli 5 m3 zemlje; te postavio jednu željeznu šinu dužine oko 3 m, tri kamene jerte dužine 1,5 m, jednu kamenu ploču, dva mlinska kamena i jedne željezne traktorske grablje) i u drugom razdoblju (od 19. travnja 2019. do 21. travnja 2019., te od 28. veljače 2021. do 19. ožujka 2021.), u kojem su, između ostalih izvedenih dokaza, saslušani kao svjedoci FN, ČN, UN i TN te VN i stranke, pravomoćno je utvrđeno da tužiteljica nije dokazala da je na prijeporu u naravi pašnjaku uspostavila svoju faktičnu vlast, već protivno da proizlazi da je u posjedu prijepora bio tuženik.

11. Ni iz izvedenih dokaza u ovome postupku ne proizlazi da bi se otada posjedovno stanje u pogledu prijepora promijenilo, u smislu da bi tužiteljica na prijeporu uspostavila faktičnu vlast, pa da bi joj proteklo 30 dana nakon kojih bi imala pravo štititi svoj posjed protiv tuženika (čl. 21. st. 1. ZV-a).

11. 1. HN, mještaninu [adresa], nije bilo poznato ni vlasničko ni posjedovno stanje (ono koje je postojalo u trenutku kada je prema navodima tužiteljice izvršen čin smetanja) glede prijepora. Sinovima tužitelja, FN (s adresom u [adresa]) i SN (s adresom u [adresa]), posjedovno stanje prijepora bilo je poznato, i oni su u svojim iskazima, kao i tuženik (koji je u svom iskazu naveo da nikada nije vidio tužiteljicu da koristi prijepor), osporili da bi tužiteljica (ikada) koristila prijepor. Pojasnili su, u suglasju s tuženikom, da je tuženik kupio susjednu parcelu od prijepora (prema iskazu tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) od ĐN. Tu susjednu parcelu, kao i oko prijepora, tuženik održava košnjom, a utuženi dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je bila parkirana prikolica je kamenit, s malo zemlje (na kojem je tuženik kao i svjedok HN, igrao nogomet kada je bio mali). Njihove je iskaze sud prihvatio kao istinite budući da su sudu iskazivali uvjerljivo i u suglasju.

11. 2. S druge strane sestra tužiteljice, TN, također mještanka [adresa], i kćer tužiteljice RN (s adresom u [adresa]), iskazivale su u prilog tvrdnji tužiteljice da je ona posljednji, mirni posjednik prijepora. Tako je TN iskazala da tužiteljica prijepor koristi na način da njime šeće pse i bere gljive, a sama svjedokinja da bere travu za krave na tom dijelu, koju travu pokosi tuženik. Svjedokinja RN upitana da opiše tko koristi prijepor i na koji način, iskazala je da je više njezina teta (TN) prijepor koristila za kravu, ali i da je tužiteljica znala pokositi, te da je teta s kosirom grabila. I tužiteljica je iskazala da na prijepor ide prošetati pse i da beru travu, a zadnje da je njezina obitelj imala vrt na prijeporu prije otprilike 30 godina (te da su tamo nekada vodili krave na ispašu).

11. 3. Iako sud u njihove iskaze u tom dijelu nije imao razloga sumnjati, jer nema ničeg dvojbenog u tome da tužiteljica šeće pse u selu, pa i na prijeporu, kao i da njezina sestra uzme travu oko prijepora za svoju kravu, koju tuženik prethodno pokosi, te činjenice same za sebe ne znače da ima odnosno da je stekla posjed. Čin stjecanja posjeda je svaki onaj jednostrani čin kojim biva uspostavljena neposredna vanjski vidljiva i manje – više trajna, neposredna vlast osobe glede neke stvari, a takve vanjski vidljive okolnosti da tužiteljica ima faktičnu vlast konkretno nisu utvrđene.

12. Još je u postupku posl. br. Psp-74/2022, NN, rođak tuženika, koji je rođen u [adresa], 1942., iskazao da predmetni dio nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije koristio nitko preko 30 godina, i da tužiteljica ništa nije radila na prijeporu. Sin tuženika FN je, kao i u ovom postupku, iskazao da tužiteljica nije koristila prijepor. Čak ni TN, sestra tužiteljice, nije iskazivala u prilog tvrdnjama tužiteljice, a niti je iskazivala suglasno iskazu danom u ovome postupku jer u tom postupku navela da prijepor nije koristio nitko u posljednje vrijeme („Kada me se pita tko je koristio taj dio nekretnine unazad 5-7 do 10 godina izjavljujem da nije koristio nitko.“).

13. Iz iskaza saslušanih u ovome postupku, a niti iz iskaza saslušanih svjedoka u postupku posl. br. Psp-74/2022, ne proizlazi ni posjed prijepora od strane tužiteljičinih prednika koji posjed bi na tužiteljicu bio prenijet (o čemu su u ovome postupku iskazivale tužiteljica i njezina kćer). U postupku posl. br. Psp-74/2022 je NN iskazao da osim tužiteljice ni njezini prednici nisu ništa radili na prijeporu (već su radili na drugu stranu parcele, ali prije 20 godina). Nekretnina je prema iskazu svjedokinje ČN bila u posjedu njezinih roditelja, sada pokojne majke K i oca MN („na parceli su bila dva vrta“). Posjed nekretnine od strane obitelji MN (prije 50 godina) potvrdio je svjedok NN („oni su kopali na dijelu nekretnine pokazanom po tužiteljici prije više od 50 godina“), a o vlasništvu predmetne nekretnine iskazivala je i VN, kćer ČN („to je bila parcela mojih djedova“). Iz njihovih iskaza ne proizlazi da je tužiteljica nastavila posjed obitelji MN. NN o tome nije iskazivao, dok je ČN izjavila da nekretninu nisu nikome dali na korištenje. Iz iskaza ČN i VN proizlazilo bi da je tužiteljica od braće ČN kojima je pripala predmetna nekretnina dobila punomoć da „riješi“ pitanje vlasništva, a prema iskazu VN i posjed („Znam da su oni dozvolili tužiteljici da koristi tu nekretninu“). Međutim, to što je tužiteljici i eventualno dana punomoć da riješi (valjda sporno) pitanje vlasništva i da koristi, ne znači da joj je predan ili da ima posjed prijepora. Ni činjenica da su svjedokinji RN, kako je to iskazala, njezini preci eventualno i govorili da je prijepor „njihov“, da su tamo imali vrt i vodili krave na ispašu, u konkretnoj situaciji, ne navodi na zaključak da bi zbog toga tužiteljica bila mirni, posljednji posjednik predmetne nekretnine.

14. Postojanje posjeda neke osobe ne ovisi o tome kakav je njezin subjektivni stav, već o tome postoji li objektivno ili ne faktična vlast nad stvari. Potonje se očituje kroz vanjsku vidljivost posjeda, razmjernu stalnost, mogućnost isključenja tuđih samovlasnih zahvaćanja u stvar, dostupnosti stvar posjedniku i drugo. Navedene okolnosti u korist tužiteljice glede predmetne nekretnine nisu utvrđene (ni) u ovom postupku.

15. Slijedom svega iznijetog odbijeni su tužbeni zahtjevi kao u t. I. izreke rješenja.

16. Obje stranke su podnijele zahtjeve za naknadu troškova ovog postupka. Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tužiteljica u ovom sporu nije uspjela pa joj ne pripada zatražena naknada troškova postupka, dok tuženiku pripada zatraženi trošak jednokratne nagrade u iznosu 200 bodova odnosno 400,00 eura, uvećano za PDV po stopi 25 %, sveukupno 500,00 eura, prema tbr. 7. t. 2. , tbr. 42., tbr. 48. t. 4. (prema kojem se za postupke iz tbr. 7. t. 2. primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka bez obzira kada je postupak okončan) i tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022.).

16. 1. Stoga je tužiteljici naloženo da tuženiku naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu 500,00 eura kao u t. II. izreke rješenja, te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka, kao u t. III. izreke rješenja.

U Pazinu 21. ožujka 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dostave rješenja.

DNA:

1. tužiteljica po pun.,

2. tuženik po pun.