Broj: Pp -547/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OD, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17, 126/19, 84/21,114/22, 36/24 ), na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem Klasa: 211-07/25-5/7318 Ur.broj: 511-08-21-25-1 od dana 21. ožujka 2025.godine, nakon održane usmene rasprave uz isključenje javnosti, dana 21. ožujka 2025.godine u prisutnosti okrivljenika osobno i u nazočnosti tužitelja, nakon provedenog dokaznog postupka, temeljem članka 222. stavka 3. i članka 183. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) istoga dana objavio je i,

p r e s u d i o  j e

I okrivljenik:

OD, od oca O i majke E, r. G, rođen dana **.**.1992.., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju brodomonter sa završenom srednjom strukovnom školom, zaposlen kao vozač u Brioni Pula, po narodnosti C, oženjen, otac dvoje djece, uzdržava se iz plaće u iznosu od 1500,00 EUR-a mjesečno, ne ostvaruje dodatne prihode, državljanin Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 20. ožujka 2025. god., u 14,55 sati, u [adresa], nasilnički se ponašao u obitelji prema supruzi ED u prisutnosti mlt. djece GD (rođen **.**.2020. godine) i CD (rođena **.**.2023. godine) na način da je prilikom pospremanja stana došao u verbalni sukob sa suprugom ID oko pospremanja stana, a kada je OD sjeo na kauč u dnevnoj sobi ED mu se obratila riječima "šta ćeš sad ti sjediti tu cijeli dan, nemoj se ni slučajno dići", te mu uslijed prepirke spomenula pokojnog oca, na što je OD počinio nasilje u obitelji primjenom fizičke sile tako što je, nakon što se ustao sa kauča, udario ID svojom desnom nogom u njezino desno koljeno, a potom zatvorenim dlanom desne ruke u desnu stranu rebara, nakon čega je ED pala na kauč, čime je kod žrtve prouzročio uznemirenost i povredu dostojanstva, kao i uznemirenost i strah kod maloljetne djece koja su plakala,

II čime je počinio prekršaj iz članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

III

temeljem članka 35. stavka 1. Prekršajnog zakona,

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 45  ( četrdeset i pet ) dana

IV

temeljem članka 44. stavka 1. i stavka 3. Prekršajnog zakona,

i z r i č e  s e

U V J E T N A  O S U D A

-kojom se odgađa izvršenje kazne zatvora, ukoliko okrivljenik kroz vrijeme provjeravanja od 10 ( deset ) mjeseci, ne počini prekršaj za koji mu je izrečena kazna zatvora

V Temeljem članka 40. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona,

-vrijeme za koje je okrivljenik uhićen i zadržan u prostorijama PU-Istarske, Policijske postaje Pula, od dana 20. ožujka 2025. godine u 15,30 sati, pa do dana 21. ožujka 2025. godine do 09,00 sati, uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, na način da će se izjednačiti svaki započeti dan uhićenja s jednim danom kazne zatvora, zbog čega se kazna zatvora umanjuje za 2 ( dva ) dana, te ostaje za izvršenje 43 ( četrdeset i tri ) dana kazne zatvora.

VI Temeljem članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i članka 50. stavka 3. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku se primjenjuje

-zaštitna mjera obvezatnog psihosocijalnog tretmana, u trajanju koje ne može biti kraće od šest mjeseci, računajući od dana pravomoćnosti presude, odnosno do prestanka razloga zbog kojeg je određeno, ali ne dulje od godine dana.

Način i mjesto provođenja psihosocijalnog tretmana, povjerava se stručnoj ustanovi.

VII Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, okrivljenik je dužan nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka od 40,00 ( četrdeset/00) EUR-a, u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika OD, zbog osnovane sumnje da je ostvario prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se temeljem čl.135. PZ za okrivljenika odredi zadržavanje jer postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da bi mogao ponoviti istovrsni ili teži prekršaj.

2.Razmotrivši dostavljeni optužni prijedlog, sudac ovoga suda našao je kako su u konkretnom predmetu ispunjene pretpostavke za vođenje žurnog postupka iz članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, jer je okrivljenik uhićen prije pokretanja prekršajnog postupka, zbog čega je s obzirom na utvrđenu procesnu situaciju primijenio odredbe posebnog postupka, propisanog u Glavi XXVIII, Žurni postupak.

3.Pozvan kod suca da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji, okrivljenik izjavljuje da je optužbu razumio i da je kriv. Navodi da mu je žao zbog svog ponašanja no da ga je i supruga ED udarala. Sa ED je u vezi više od 8 godina, a nakon rođenja prvog djeteta zaključili su brak, u kom braku je rođena i kćerka CD. U početku veze dobro su se slagali, nije dolazilo do nekih većih problema, no nakon što su zaključili brak počeli su problemi prvenstveno financijske prirode što je doprinijelo svađama, a potom su i neke druge okolnosti izazivale svađu pa su zaključili kako su njihovi karakteri potpuno različiti, da se više ne slažu te su zaključili kako je najbolje da se razvedu i da svatko krene svojim putem s time da će oboje brinuti o djeci. Kritičnog dana između njega i ED ponovno je došlo do svađe, jer mu je ona predbacivala da ne posprema stan, da ne kuha, da ona mora sve raditi po kući što nije točno i to ga je razljutilo, pa je tada sjeo na kauč u dnevnoj sobi gdje su se nalazila i djeca, a ED je nastavila s prigovaranjem i u toj raspravi spomenula mu je pokojnog oca što ga je izuzetno razljutilo i uvrijedilo, zbog čega je ustao sa kauča i ID udario nogom u koljeno, a potom zatvorenim dlanom desne ruke udario ju je u rebra nakon čega je ona pala na kauč. Istina je da su djeca počela plakati, on je tada postao svjestan što je učinio, bilo mu je vrlo žao da je tako reagirao, htio je pomoći ED, no ona je počela vrištati na njega, govorila mu je neka je pusti na miru, neka se odmakne od nje, pa je on otišao do telefona i pozvao službu za hitne intervencije 112. Osobi koja se javila rekao je što se dogodilo, no supruga je vikala na njega zbog čega zove intervenciju, da ne treba nikoga zvati, da im ne treba ničija pomoć, pa se on ispričao što je zvao, zbog čega su ga ovi upozorili i uputili mu prijekor. Supruga je pozvala svoju prijateljicu koja je došla do njih pa kako se ED žalila da ju bole rebra prijateljica je pozvala hitnu pomoć, na što su joj ovi postavljali razni pitanja u vezi ozlijede i načina na koji je nastala ozljeda, pa je prijateljica rekla ED kako sada mora stvarno reći što se dogodilo, s čime se on složio. Nedugo nakon ovog poziva kod njih je došla hitna pomoć i policija, te su njega priveli u postaju. Upoznat od strane suca sa izjavom njegove supruge koju je dala na zapisnik policije, izjavljuje da ju prihvaća i da nema primjedbu na njenu izjavu.

3.1. Tužitelj postavlja pitanje te s obzirom na obranu koju je izložio moli okrivljenika da kaže da li je svjestan posljedica koje proizlaze za njega iz ovog prekršaj, jer je ove konkretne prigode počinio nasilje primjenom fizičke sile u prisutnosti djece, posebno na okolnosti iz kojih proizlazi da okrivljenik donosi svoje odluke u trenutku, nakon čega ustvari uviđa grešku svog postupanja i zbog čega navodi da mu je žao.

3.1.1. Okrivljenik izjavljuje kako je potpuno svjestan posljedica koje proizlaze za njega zbog ostvarenog prekršaja, saznao je da ga supruga nije spremna teretiti, i da u svojoj izjavi nije spominjala razvod braka kao jedinu mogućnost da se ovi nesporazumi između njih riješe. On će prihvatiti odluku suda kakva god ona bude, nakon toga će svoje ponašanje prilagoditi sudskoj odluci i razgovarat će sa suprugom da utvrde ako postoji bilo kakva mogućnost da nastave s brakom.

3.1.2. Tužitelj izjavljuje da nisu predložili mjere opreza bez obzira što se radi o blažim mjerama, iz razloga što okrivljenik nije počinio nasilje prema djeci iako su djeca bila prisutna kada je do nasilja došlo, no smatrali su da bi mjerama na neki način ograničili okrivljenika da viđa svoju djecu što u ovom konkretnom slučaju nije razmjerno prekršaju. Ostaju kod prijedloga da se odredi zadržavanje kako bi spriječili ponavljanje djela. Što se tiče same kazne ostaju kod prijedloga o kazni.

3.1.3. Okrivljenik izjavljuje da ukoliko tužitelj smatra da se treba zadržati u zatvoru da se ne protivi prijedlogu. Svjestan je pogreške koju je počinio, ponavlja da mu je zbog toga izuzetno žao, da će razgovarati sa suprugom i da će nastojati u dogovoru s njom riješiti probleme. Spreman je ispričati se supruzi zbog svog ponašanja za koje uviđa da nije bilo primjereno. Izjavljuje da djelo više ne će ponoviti.

3.2. S obzirom da se okrivljenik u odnosu na optužni prijedlog očitovao krivim, sudac je u nastavku dokaznog postupka sveo dokazivanje na ocjenu suglasnosti priznanja s drugim dokazima u spisu te proveo uvid i čitanje Izvješća o uhićenju, broj 511-08-21-25-1 Klasa: 210-02/25-18/961 od 20.03.2025.god., Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, pod ser. brojem [serijski broj] od 20.03.2025.god., Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika i Zapisnika o ispitivanju svjedoka ID i LD, broj 511-08-21-25-1 Klasa: 210-02/25-18/961 od 20.03.2025.god., Izvješća o postupanje policije po dojavi na prekršaj, Klasa: NK-210-02/ 25-18/961 Ur.broj 511-08-21-25-1 od 20.03.2025.god., liječničke dokumentacije za ID, Obavijesti žrtvi nasilja u obitelji iz čl.6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Obrasca procjene rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja, Obrasca o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, Obavijesti okrivljeniku iz članak 109.a PZ-a da će se pokrenuti prekršajni postupak, pod ser. brojem [serijski broj] od 20.03.2025.god., te potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije iz koje ne proizlazi kažnjavanje okrivljenika ( list br. 4. do br.25. spisa).

3.2.1. Upoznat sa dokazima okrivljenik prihvaća dokaze. Dokaznih prijedloga nema.

4.Temeljem obrane okrivljenika i na raspravi provedenim i ocijenjenim dokazima te na taj način utvrđenim činjenicama, ovaj sudac ocijenio je kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, jer je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenika i dokazao istinitost činjenica odlučnih za primjenu propisa iz optužnog prijedloga, dok okrivljenik u svojoj obrani nije osporavao te činjenice, a niti je iznio nove činjenice i predložio dokaze koji bi upućivali na opravdanu mogućnost zaključivanja da je terećeno djelo ostvareno na drugačiji način od onog kako proizlazi iz optužbe, već je u svoju obranu izložio okolnosti za koje smatra da su za njega olakotne i da su mu u korist, pa je sudac nedvojbeno zaključio da je prekršaj ostvaren na način kako to proizlazi iz optužnog prijedloga, slijedom čega je okrivljenika našao prekršajno odgovornim i proglasio ga krivim.

5. Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:

5.1. Članak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji taksativno navodi objašnjenja pojma nasilja u obitelji pa se definira da je to primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

5.2. Članak 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, propisuje sankciju za svakog onog tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona ( novčana kazna u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana).

5.3. Članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje pa su to : bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

5.4. Članak 8. stavak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje pojam " žrtve nasilja u obitelji" u smislu ovoga Zakona te propisuje da je to osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

5.5. Članak 25. Prekršajnog zakona propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

5.6. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

5.7. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

6. Prigodom odmjeravanja kazne, ovaj je sudac uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, sukladno članku 36. stavku 2. Prekršajnog zakona. Olakotnom okolnošću uzeo je činjenicu da je okrivljenik iskreno priznao prekršaj na koji način je u bitnom pridonio utvrđivanju istine, bez odugovlačenja postupka i stvaranja dodatnih troškova suda, da je iznio svoje žaljenje i kajanje zbog ostvarene nezakonitosti i da je obećao kako će se ispričati supruzi, a djelo više ne će ponoviti, kao i to da je odmah nakon ostvarenog prekršaja sam pozvao telefonski broj za hitne slučajeve te se sam prijavio i zatražio intervenciju dok je za sve vrijeme izvida kojeg je provodila policija surađivao i bio spreman prihvatiti posljedicu koja za njega proizlazi, te je iskazao svijest i iznio svoje kritičko promišljanje o svojim neprimjerenim postupcima. Otegotnom okolnošću cijenio je težinu počinjenog prekršaja, posebno okolnost da je u fizičkom sukobu udario suprugu nogom i u raspravljanu sa suprugom primijenio neočekivanu i društveno neprihvatljivu silu, za koju ne postoji ni jedan prihvatljiv i razložan argument koji bi opravdao ovakvo ponašanje, pa je u počinjenju djela postupao s težim oblikom krivnje.

6.1. Sudac je s obzirom na utvrđene okolnosti, uvažavajući način počinjenja djela, pobude zbog kojih je djelo ostvareno, životnu dob okrivljenika te njegov socijalni status, ocijenio kako postoji izražena potreba društva da se zbog počinjenog neprava okrivljenik liši slobode i da se za njega izrekne kazna zatvora kao stroža vrsta kazne zbog čega mu je izrekao kaznu zatvora u granici posebnog minimuma, smatrajući da se primjenom te vrste kazne može očekivati učinak u sprječavanju daljnjeg nasilja u obitelji i njegovo prilagođivanje društvenim normama, a da je tako izrečena kazna ne samo pravedna, već da sadrži etičku reakciju društva na nedopušteno ponašanje okrivljenika.

6.2. Ujedno, sa stajališta ovoga suca izrečenom kaznom nastoji se ostvariti ne samo individualna, već i generalna prevencija, čija se integrativna funkcija ogleda u jačanju odgovornosti, jačanju u ljudima svijesti o nedopuštenim postupcima, njihovom poticanju da se ponašaju u skladu sa zakonima, općenito da se doprinese razvijanju društvenog morala, društvene svijesti, odgovornosti i discipline građana.

6.3. Međutim, s obzirom na utvrđene okolnosti koje se tiču djela / kod žrtve nisu nastale tjelesne ozljede, supruga je odbijala prijaviti događaj/ /i počinitelja / nije bio kažnjavan, priznao djelo i iznio svoje kajanje, kritičko postupanje okrivljenika prema ostvarenom djelu, obećao da više ne će ponoviti prekršaj/, ovaj sudac smatra da je primjena uvjetne osude i to kazne zatvora u duljini od 45 dana i roka provjeravanja u zakonom propisanom trajanju ( deset mjeseci ), primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja iz čl.6. i čl.32. PZ.

6.4. Sudac cijeni da će i ta mjera pozitivno djelovati na ponašanje kod okrivljenika i da će biti dovoljna da ga odvrati od počinjenja istih ili sličnih djela, a da će on sam znati cijeniti razumijevanje društva za njegov nedopušten postupak te da će se i sam znati oduprijeti nagonima koji ga vode na neko nedopušteno ponašanje, zbog čega je primjenom članka 44. stavka 1. i stavka 3. Prekršajnog zakona, izrekao uvjetnu osudu, kao mjeru upozorenja.

6.5. Budući da je okrivljenik osuđen na kaznu zatvora vrijeme za koje je bio uhićen ( list br.4.-5. ) i za koje mu je oduzeta sloboda u svezi s prekršajnim djelom, uračunalo se u izrečenu kaznu zatvora, kako to propisuje članak 40. stavak 1. i stavak 2. Prekršajnog zakona.

7.Sudac je za okrivljenika smatrao opravdanim primijeniti zaštitnu mjeru obvezatnog psihosocijalnog tretmana, našavši da je ta mjera obvezatna po zakonu, a s obzirom na okolnosti zbog kojih je prekršaj ostvaren, pobude počinjenja djela, ponašanje okrivljenika prije i nakon ostvarenog prekršaja, posebno činjenice da zbog zajedničke djece okrivljenik mora održavati kontakt sa suprugom i majkom djece, poradi otklanjanja okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja ta mjera ukazuje se prijeko potrebnom, zbog čega ju je izrekao u trajanju koje ne može biti kraće od šest mjeseci.

8.Troškovi sudskog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona te članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, gdje je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima, ovisno o složenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos i plati.

U Puli, 21. ožujka 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Okrivljenik, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njegovu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa.

Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.

Dostaviti:

1.okrivljeniku

2.tužitelju

3.oštećenici ED