Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

    Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

    Poslovni broj P-1810/2019-38

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Puli-Pola po sucu tog suda Saši Javoranu, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. VD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ND iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr.sc. Emira Kulenovića i Alme Kulenović, odvjetnici u Puli, protiv tuženika 1. JD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. AD iz [adresa]. Uvala VII Ogr. 69, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Filipa Simića i Lare Tončić, odvjetnici u Puli, radi predaje i isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 06.03.2025. godine održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na temelju čl. 335 Zakona o parničnom postupku, dana 21. ožujka 2023.

    p r e s u d i o  j e

    I Obvezuju se tuženici JD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i AD iz [adresa]. Uvala VII Ogr. 69, OIB [osobni identifikacijski broj] predati u posjed objekat označen slovom A (spremište, nalazeći na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], list 204 spisa skica mjernika od 9.5.2022.godine ) tužiteljima VD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ND iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana računajući nakon što im tužitelji isplate protuvrijednost iznosa od 5.821,20 eura, a tuženik AD iz [adresa]. Uvala VII Ogr. 69, OIB [osobni identifikacijski broj] obvezuje se predati u posjed i objekat označen slovom C ( garaža , nalazeća na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], list 204 spisa skica mjernika od 9.5.2022.godine ) u roku od 15 dana nakon što mu tužitelji isplate iznos od 5.334,00 eura.

    II Nalaže se tuženicima da tužiteljima na ime parničnog troška isplate iznos od 2.545,18 eura zajedno sa propisanom zakonskom zateznom kamatom iz članka 29 st. 2 ZOO-a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja na navedeni iznos teče počev od 21.3.2025.godine pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana.

    III Odbijaju se, tužitelji prema tuženicima preko iznosa parničnog troška priznato u stavku II izreke ove presude sa kamatom na isti, te tuženici prema tužiteljima u cijelosti sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovani.

    r i j e š i o  j e

    Smatra se da su tužitelji povukli dio tužbenog zahtjeva sa lista 3 spisa u kojem su tražili i utvrđenje da su vlasnici pomoćne građevine spremišta koje se nalazi na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to spremišta označenog na preglednoj skici vještaka mjernika od 19. listopada 2010. u elaboratu broj 86/10 slovom "A", kao i dio tužbenog zahtjeva prema drugotuženiku u kojem su tražili utvrđenje da su vlasnici pomoćne građevine garaže koja se nalazi na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to garaže označene na preglednoj skici vještaka mjernika od 19. listopada 2010. u elaboratu broj 86/10 slovom "C" (sve označeno i na skici mjernika na str. 204 spisa).

    Obrazloženje

    1. Tužitelji su u tužbi naveli da su suvlasnici i to svaki u ½ dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] u naravi dvorište uz stambena zgrada upisanu na k. č. [katastarska čestica]/zgr pri čemu su tužitelji suvlasnici zgrade svaki sa ½ na I. i II. etaži sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje navode da se na k. č. [katastarska čestica] se nalaze 4 pomoćne građevine-jedno spremište i tri garaže, da se spremište nalazi u posjedu 1 i 2 tuženika, zapadna bočna garaža 2 tužitelja, srednja garaža 2 tuženika te istočna garaža u suposjedu 3 i 4 tuženika. Tužitelji su naveli da ih je rješenjem Gž-1317/2016-2 od 12.07.2018. sud uputio da stranke riješe spor na način propisan čl. 25 st 4 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima. U skladu navedenog tužitelji da su dali izraditi procjembeni elaborat po vještaku Borivoju Sapundžiću iz veljače 2019. godine. Istim elaboratom da je utvrđena građevinska vrijednost garaža u iznosima kako se navodi na listu 2 spisa. Slijedom navedenog tužitelji su predložili prihvaćanje tužbe i tužbenog zahtjeva a sve na način kako su to specificirali na ročištu od 6.3.2025.godine.

    2. U odgovoru na tužbu drugotuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, naveo je da sporno spremište od trenutka njegove izgradnje (negdje 1960-ih godina) koriste samo suvlasnici zgrade na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] te da u isto može pristupiti samo iz dvorišta zgrade na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina]. Nadalje je naveo da u predmetnoj zgradi ima jedan stan i oduvijek uz taj stan koristi dio spremišta zajedno s još dva suvlasnika zgrade. Već zbog same činjenice što se u isto može pristupiti samo kroz zgradu drugotuženika dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na predaju u posjed, odnosno omogućavanje pristupa u isto je neosnovan. Ovaj tuženik smatra kako je očito da je nezakonito rješenje o utvrđivanju građevne čestice na temelju kojeg su tužitelji uknjiženi kao vlasnici zemljišta ispod sporog spremišta te da je taj dio zemljišta trebao pripasti građevnoj čestici zgrade drugotuženika. Nadalje navodi da čak i da tome nije tako, da su ovaj tuženik i njegovi pravni prednici posjedovanjem predmetnog spremišta odnosno zemljišta na kojem je ono i izgrađeno kao poslužne nekretnine u korist svoje zgrade kao povlasne nekretnine dosjelošću stekli pravo služnosti tog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U odnosu na zahtjev vezan uz garažu ovaj tuženik navodi da je u posjed sporne garaže stupio temeljem ugovora o kupoprodaji garaže koji je kao kupac zaključio s ZD kao prodavateljicom, a koja je istu posjedovala kao nasljednica svoga pok. supruga SD koji je tu garažu izgradio temeljem rješenja o građevinskoj dozvoli. Drugotuženik je osporio i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno procjenu na koju se tužitelji pozivaju u tužbi. I prvotuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, da se ona doselila u stan u zgradi na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] još 1958. godine te je uz stan dobila an korištenje i obližnju šupu koja je nedugo nakon toga srušena radi izgradnje susjedne tzv. vojne zgrade te je ova tužena navela da sporno spremište od trenutka njegove izgradnje (negdje 1960-ih godina) koriste samo suvlasnici zgrade na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] te da u isto može pristupiti samo iz dvorišta zgrade na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina]. I ova tužena je navela da smatra da je nezakonito rješenje o utvrđivanju građevne čestice na temelju kojeg su tužitelji uknjiženi kao vlasnici zemljišta ispod sporog spremišta te da je taj dio zemljišta trebao pripasti građevnoj čestici k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina]. No čak i da tome nije tako, prvotužena i njezina pravna slijednica su posjedovanjem predmetnog spremišta neprekidno od 1960ih godina, odnosno zemljišta na kojem je ono izgrađeno kao poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve temeljem odredbe iz čl. 196 st. 1 i čl. 229 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom prethodno navedenog predložili su odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva.

    3. U dokaznom postupku proveden je dokaz čitanjem dokumentacije: na listovima 6-46 spisa, 57-78 spisa, 79-87 spisa, 95-105 spisa, 112-116 spisa, 119-171 spisa, 173-174 spisa-zapisnika, 176-177 spisa, 191-192 spisa-zapisnika, 199-200 spisa-iskaza vještakinje, 202-204 spisa-zapisnika, 202-204 spisa-nalaza vještakinje, 217-231 spisa-nalaz vještaka, 244-249 spisa-dopune nalaza, usmenog iskaza vještakinje list 256-258 spisa-zapisnika.

    4. Preostali tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženicima specificiran na ročištu od 6.3.2025.godine osnovan je u cijelosti.

    5. U ovoj pravnoj stvari temeljem postojećih pisanih dokaza u spisu nije sporna činjenica da su tužitelji upisani kao zemljišno knjižni suvlasnici u ½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. u naravi stambena zgrada, a isto tako i na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište uz stambenu zgradu površine 462 m2 k. o. [katastarska općina] (zk ul. [broj ZK uloška] list vlasnički list).

    6. Nije sporna činjenica da na listu 8 spisa prileži nalaz i mišljenje-skica vještaka mjernične struke FD na kojem je prikazana k. č. [katastarska čestica] (skica od 19.10.2010.) te je na toj skici vidljivo da se na toj nekretnini nalazi šupa označena slovom A te tri garaže označene slovima B, C, D čiju poziciju je vještak mjernik i ucrtao.

    7. Nije sporna činjenica da je i u ovom predmetu sačinjen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernika VETING d.o.o. te su na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazane i šupa (spremište) koje je označeno slovom A, a koja je u posjedu prvo i drugotuženika, te tri garaže označene slovima B, C, D na način da je garaža B u posjedu drugotužitelja, garaža C u posjedu drugotuženika (AD) dok je garaža D u posjedu ranije treće i četvrtog tuženika (GD i OD) list 204 spisa. Nesporna je činjenica da su nekadašnji treće i četvrto tuženici vezano za garažu označenu na skici na listovima 8 i 204 spisa slovom D na kčć.br. 396/2 k,.o. [adresa] zaključili sa tužiteljima sudsku nagodbu list 203 spisa na ročištu od 25.09.2024. godine na način da su se tužitelji obvezali tim tadašnjim tuženicima (treće i četvrto) GD i OD isplatiti za tu garažu označenu slovom D koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] list 204 spisa iznos od 5.360,00 eura u roku od 15 dana od zaključenja nagodbe dok su se tadašnji treće i četvrtotuženici GD i OD obvezali nakon isplate predati ključeve predmetne garaže (tužiteljima) te osloboditi istu od osoba i stvari list 203 spisa.

    8. Nije sporna činjenica da se vezano za problematiku predmetnih garaža vodio parnični postupak P-129/14 te da je glede istog donesena i prvostupanjska presuda od 11.4.2016.godine) koja prileži na listovima 57-71 spisa u kojem je jedan od tužitelja bio i ND (drugo tužitelj) te su kao tuženici u tom postupku sudjelovali kao četverto i peto tuženici i ovdje (preostali prvo i drugotuženici) JD i AD. Nesporna je u bitnom činjenica da je prvostupanjski sud između ostalog stavak II izreke prihvatio tužbeni zahtjev imenovanih tužitelja protiv JD i AD kojim je naloženo tim tuženicima da navedenim tužiteljima (TD i ND) list 58 spisa predaju predmetnu šupu na k. č. [katastarska čestica] u posjed, stavak II izreke iste list 58 spisa. Nadalje tom presudom između ostalog odbijen je protutužbeni zahtjev JD (stavak VI) te protutužbeni zahtjev AD stavak VII kojim su ti tuženici u tom postupku tražili da se utvrde vlasnicima i predmetne šupe. Povodom žalbe drugostupanjskom presudom Gž-1317/ 2016 od 12.07.2018. listovi 73-78 spisa djelomično je prihvaćena žalba te je preinačena navedena prvostupanjska presuda i to u točkama II, III i V izreke iste na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja iz tog predmeta i to u dijelu kojem se nalagalo četvrtotuženoj ZD kao protutužiteljici i petotuženiku AD da predaju u posjed tužiteljima i predmetnu šupu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz utvrđenje da su GD i OD suvlasnici navedenog dijela svaki u ½ listovi 73-74 spisa, kao i u dijelu gdje je utvrđeno da je trećetužena ZD vlasnica predmetne garaže na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisane u izreci odluke. Međutim, što je za ovaj postupka bitno istom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda P- 129/14 od 11.04.2016. u stavkama I, VI i VII izreke iste , dakle i u dijelu listovi 58-59 spisa kojim je bio odbijen protutužbeni zahtjev JD i AD kojim su oni tražili utvrđenje da su vlasnici na predmetnoj šupi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nesporno na šupi, spremištu označenoj slovom A na listu 8 i 204 spisa). Iz obrazloženja drugostupanjske odluke izraženo je jasno pravno stajalište citira se:

    "Radi se dakle o garažama koje su izgradili univerzalni ili singularni prednici tuženika OD i ZD još 1964. godine na temelju odobrenja tada nadležnog tijela, ali je u tim odobrenjima za gradnju (rješenjima) određeno i da su garaže privremenog karaktera te da su ih na zahtjev Općine Pula investitori dužni srušiti o svom trošku.

    No, bez obzira na dugotrajnost postojanja spornih garaža i što je tehnički gledano riječ o relativno čvrsto izgrađenim objektima, u pravnom se smislu ipak radilo o privremenim, a ne trajnim građevinskim objektima pa nije došlo do pravnog sjedinjavanja tih objekata i zemljišta na kojemu su izgrađena, tako da vlasnici garaža nikako nisu mogli postati vlasnicima zemljišta na kojima su garaže izgrađene i zemljišta potrebnog za redovitu uporabu tih objekata ni po pravilima bivšega Općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu: OGZ) koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj: 73/91).

    To se nije promijenilo ni prijelazom zemljišta u vlasništvo tužitelja, kako je to neosnovano zaključio prvostupanjski sud, ali nije pravilno ni stajalište tužitelja da su oni kao pravni sljednici bivše Općine [adresa] u stjecanju vlasništva ujedno stekli i pravo zahtijevati rušenje garaža bez naknade investitorima odnosno njihovim sljednicima. Tuženici stoga, po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, nisu mogli postati vlasnici zemljišta na kojima su garaže izgrađene ni zemljišta potrebnog za redovnu uporabu tih garaža, ali su i okolnosti konkretnog slučaja koje i nisu sporne (objekti – garaže su kao čvrsti objekti izgrađene još 1964. godine na temelju odobrenja nadležne vlasti, kontinuirano se koriste i održavaju, nikada ni Općina ili Grad Pula ni bilo koje nadležno tijelo javne vlasti nije naredilo rušenje niti ima za to razloga a tužitelji su upisani kao vlasnici tek 2007. godine i nekretnina im je između ostalog potrebna i radi smještaja vozila pa očigledno imaju interes zadržati garaže u prostoru, na što upućuje i okolnost da su već kupili treću garažu) takve da rušenje garaža ne bi bilo ni u javnom interesu niti su tužitelji dokazali da za to imaju pravni interes.

    Konačno – tužitelji su i sami svjesni toga da se ovaj spor mora razriješiti na drugačiji način pa su u tom pravcu i pregovarali s tuženicima koji imaju garaže o kupnji tih garaža, ali se nisu mogli dogovoriti o cijeni. Prosječna građevinska cijena objekata u relevantnom trenutku (vrijeme sklapanja ugovora ili vrijeme donošenja sudske odluke ako se to bude rješavalo pred sudom) bi trebala biti relevantna za razrješenje odnosa između tužitelja i tuženika OD i ZD, primjenom na odgovarajući način pravila o građenju na tuđem zemljištu (OGZ, Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima – "Narodne novine" broj: 53/91, 9/92 i 77/92, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – "Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09).

    Što se tiče gospodarske zgrade (ostave – šupe), u prvostupanjskom postupku nije utvrđeno radi li se o trajnom ili privremenom objektu, ali ni tuženici JD i AD nisu dokazali da su vlasnici (nisu dokazali da je ostava – šupa bila predmet ugovora o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo - "Narodne novine" broj: 43/92 – pročišćeni tekst, 69/92, 48/93, 2/94, 47/94 i druge izmjene – te opsežne prakse u tom pogledu budući da je sklopljeno mnogo ugovora o prodaji u kojima su naznačene pomoćne prostorije, osobito ako ne predstavljaju građevinsku cjelinu sa stanom, a ako nisu bile naznačene u osnovnom ugovoru trebalo je to riješiti dodatkom tom ugovoru i nesporno je da je smještena izvan zgrade u kojoj se nalaze stanovi pa je svakako morala biti obuhvaćena ugovorima o prodaji stanova) tako da je svakako neosnovan njihov zahtjev za utvrđenje prava vlasništva zemljišta, pa i po osnovi dosjelosti jer za to nisu ostvarene pretpostavke (do 8. listopada 1991. se radilo o društvenom vlasništvu, nisu dokazali kvalificirani posjed a do podnošenja tužbe 20. lipnja 2008. nije protekao rok za izvanrednu dosjelost koji iznosi 20 godina).

    Neosnovan je međutim i zahtjev tužitelja za rušenje ostave – šupe jer u tom pogledu tuženici JD i AD ne bi bili ni legitimirani trpjeti rušenje (ako nisu vlasnici) a u svemu ostalom odlučni su razlozi koji se odnose i na sporne garaže." , završen citat.

    9. Sve navedene okolnosti proizlaze iz postojećih pisanih dokaza u spisu.

    10. Ono što je sporno u ovoj pravnoj stvari jest osnovanost osnove tužbenog zahtjeva, a svezi s tim i pitanje da li su tužitelji ovlašteni tražiti od tuženika predaju u posjed predmetnog spremišta šupe označene na skici vještaka mjernika na listu 204 spisa slovom A, odnosno garaže koju u posjedu drži samo drugotuženik označenu na skici na listu 204 spisa vještaka mjernika slovom C a koji objekti A i C se nalaze na kč. Br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja, uz prethodnu isplatu naknade posjednicima od strane tužitelja.

    11. Člankom 161 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje u tekstu ZV) da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Prema čl. 162 st . 1 ZV-a propisan je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da li od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu. Prvo i drugotužitelj su dokazali svoju aktivnu legitimaciju budući iz vlasničkog lista na strani 6 spisa kao i aktualnog vlasničkog lista proizlazi da su prvo i drugotužitelji upisani kao zemljišno knjižni suvlasnici između ostalog i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaki u ½ dijela dakle i na nekretnini na kojoj se nalazi predmetno spremište šupa označena slovima A i garaža označena slovom C list 8 spisa i 204 spisa, te da se ta šupa nalazi u posjedu prvo i drugotuženika odnosno da se garaža nalazi u posjedu drugotuženika što između stranaka nije bilo sporno. Isto je utvrđeno i na uviđaju od 21.04.2022. list 2 zapisnika gdje je utvrđeno da je garaža C u posjedu drugotuženika koji ju je i otvorio sudu a spremište list 200 spisa u suposjedu tuženika. Stoga su tuženici pasivno legitimirani i to prvo i drugotuženici u odnosnu na predmetnu šupu spremište označenu slovom A, a drugotuženik i u odnosu na garažu označenu slovom C na listu 204 spisa, sve na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk. ul. [broj ZK uloška]) .

    12. vezano za osnovanost osnove tužbenog zahtjeva ovaj sud u cijelosti prihvaća nesporno navedena utvrđenja Županijskog suda u Puli u presudi Gž- 1317/2016 u kojoj je u bitnom utvrđeno da se sve ne ponavlja da su predmetne garaže koje su izgradili univerzalni i singulari prednici tužitelja OD i ZD još 1964. godine na temelju odobrenja nadležnog tijela, da su te garaže privremenog karaktera (list 101 spisa) te se u pravnom smislu radi o privremenim a ne trajnim građevinskim objektima, zbog čega (list 77 spisa) nije došlo do pravnog sjedinjenja tih objekta sa zemljištem na kojem su te garaže izgrađene- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega vlasnici tih garaža nisu mogli postati vlasnici zemljišta na kojima su garaže izgrađene i zemljišta potrebnog za redovitu uporabu tih objekta ni po pravilima bivšeg Općeg građanskog zakona što se nije promijenilo i prijelazom zemljišta u vlasništvu tužitelja. Ovaj sud prihvaća daljnji zaključak iz presude Gž-1317/16 da rušenje takvih garaža ne bi bilo i u javnom interesu. Isto tako sud prihvaća i navode vezano za ostavu (šupu) koja je prikazana na listu 204 spisa slovom A u nalazu vještaka mjernika koja se nalazi u dvorištu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojeg su suvlasnici tužitelji ovaj sud prihvaća da ovdje tuženici nisu dokazali da su vlasnici iste jer nisu dokazali da je ta šupa bila predmetom ugovora o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo NN 43/92, 69/92, 48/93, 2/94, 47/94, osobito ako ista ne predstavlja građevinsku cjelinu sa stanom, uz navod višeg suda da ako te garaže nisu bile naznačene u osnovnom ugovoru da je to trebalo riješiti dodatkom ugovora u kontekstu kad je nesporno da je ta ostava šupa smještena izvan zgrade u kojoj se nalaze stanovi (izvan k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] list 204 spisa), zbog čega je viši sud zauzeo stajalište da je neosnovan njihov zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva pa i po osnovi dosjelosti jer za to nisu dokazali kvalificirani posjed niti protek roka za izvanrednu dosjelost list 77 spisa. No viši sud je ukazao da je i neosnovan zahtjev tužitelja za rušenjem te šupe budući niti tuženici u predmetu P-129/14 odnosno isti ovdje tuženici ne bi bili legitimirani da trpe to rušenje list 78 spisa. Ovaj sud u cijelosti prihvaća pravna shvaćanja višeg suda iz navedene drugostupanjske odluke, to tim više što tuženici suprotno nisu dokazali.

    13. Sukladno navedenom provedeno je vještačenje po vještaku mjerniku i po vještaku graditeljske struke.

    14. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka mjernika VETING d.o.o. [adresa] listovi 202 do 204 spisa proizlazi da k. č. [katastarska čestica] upisana je kao dvorište uz stambenu zgradu površine 462 m2, u naravi predstavlja dvorište uz stambenu zgradu, [adresa], tri garaže i spremište koje nisu prikazane u katastarskom operatu. Nadalje, Garaža na slici lica mjesta označena slovom: „B“ je u posjedu II tužitelja, „C“ je u posjedu II tuženog, „D“ je u posjedu III i IV tuženog te da se u spremište ulazi sa dvorišta zgrade na k. č. [katastarska čestica]/zgr. a da je po navodima stranke spremište u posjedu I tužene, II tuženog i g. V. Nadalje proizlazi da k. č. [katastarska čestica]/zgr. upisana je kao kuća i dvorište površine 280 m2. u naravi predstavlja višestambenu zgradu i dvorište na adresi [adresa]. Vidljivo je da stanje u naravi glede zgrade ne odgovara stanju u katastarskom operatu. Nadalje proizlazi da k. č. [katastarska čestica] upisana je kao kolektivna stambena zgrada površine 118 m2, u naravi predstavlja višestambenu zgradu i dvorište na adresi [adresa]. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz vještaka mjernika.

    15. Nadalje, iz pisanog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Milice Gavranović od 15.11.2022.godine, listovi 217 do 230 spisa, procijenjena je građevinska vrijednost nekretnina sagrađenih na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 21.04.2022.god. te iste iznose: Procijenjena građevinska vrijednost garaže označene slovom „B“ iznosi: SGVB = 32.132,00 kn (iskazano u € 4.265 €), Procijenjena građevinska vrijednost garaže označene slovom „C“ iznosi: SGVc = 33.489,00 kn (iskazano u € 4.445 €), Procijenjena građevinska vrijednost garaže označene slovom „D“ iznosi: SGVD = 40.387,00 kn (iskazano u € 5.360 €) te Procijenjena građevinska vrijednost spremišta označenog slovom „A“ iznosi: SGVA = 36.550,00 kn (iskazano u € 4.851 €), list 230 spisa.

    16. Iz pisane dopune nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Milice Gavranović od 33.1.2023.godine,listovi 244 do 249 spisa, procijenjena je građevinska vrijednost nekretnina sagrađenih na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 21.04.2022.god. te iste iznose: Procijenjena građevinska vrijednost garaže označene slovom „B“ iznosi: SGVB = 32.132,00 kn (iskazano u € 4.265 €), Procijenjena građevinska vrijednost garaže označene slovom „C“ iznosi: SGVc = 33.489,00 kn (iskazano u € 4.445 €), Procijenjena građevinska vrijednost garaže označene slovom „D“ iznosi: SGVD = 40.387,00 kn (iskazano u € 5.360 €) te Procijenjena građevinska vrijednost spremišta označenog slovom „A“ iznosi: SGVA = 36.550,00 kn (iskazano u € 4.851 €),list 249 spisa.

    17. Iz usmenog izlaganja nalaza i mišljenja vještakinje Milice Gavranović s ročišta od 28.01.2025. godine imenovana vještakinja je ustrajala u svom nalazu i mišljenju, navodeći na upit punomoćnika tuženika koja bi bila današnja građevinska vrijednost svih nekretnina koje je procjenjivala u nalazu od 15.11.2022. s obzirom na protek vremena da zbog proteka vremena došlo je do povećanja cijene građevinske vrijednosti objekata te da navedeno može iskazati dopunom nalaza i mišljenja te da povećana vrijednost u grubo oko 20%. Na upit vezano za spremište da li je utvrdila kojoj građevini ono služi i kako i kuda se može pristupiti odgovorila je da je isto opisano na stranici 9 po točkom 4.4., dakle moguće je pristupiti ne s predmetne nekretnine nego s nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgradna adresa Ujevića 2. Na upit da li to predstavlja pomoćni objekt ili je trajno spojen s trajnom građevinom odgovorila je da nije utvrđivala da li imaju zajednički zid, međutim zajednički zid stambenog objekta s predmetnim spremištem ako imaju zajednički zid onda je to sastavni dio zgrade na k. č. [katastarska čestica], ako ima svoj zid zasebni onda se to smatra pomoćnom građevinom. Na upit da li su i garaže u statusu pomoćne građevine ili sastavni dio zgrade odgovorila je da joj nije bio zadatak utvrđivati. Na upit s građevinskog aspekta da li su garaže i spremište privremene građevine ili trajni objekti ili odgovorila je da s građevinske strane to se smatraju trajnim objektima. Na upit punomoćnika tuženika da li može odgovoriti kojim građevinama služe ti objekti odnosno nakon protivljenja tužitelja takvom pitanju i preformuliranja pitanja od strane punomoćnika tuženika koja je namjena ovih objekata odgovorila je da su ti objekti garaža. Također je navela da ako imaju zajednički zid onda je to sastavni dio zgrade na k. č. [katastarska čestica], ako ima svoj zid zasebni onda se to smatra pomoćnom građevinom.

    18. Sukladno obrazloženom stalna sudska vještakinja procijenila je vrijednost nekretnina koje su još preostale u odnosu na prvotno postavljenu tužbu a to su spremište koje se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označena slovom A koju je vještakinja procijenila na 4.851,00 eur te garaža označena slovom na istoj nekretnini list 204 i 249 spisa koju je vještakinja procijenila na iznos od 4.445,00 eura. Tuženici su prvotno osporavali visinu procjene u kontekstu što je vještakinja na ročištu od 28.01.2025. list 2 zapisnika navela da je cijeneći protek vremena i datum procjene 15.11.2022. da je došlo do povećanja vrijednosti od oko 20% list 257 spisa. Na ročištu od 28.01.2025. list 258 spisa pozvani su tuženici rješenjem na uplatu razlike predujma radi dopune vještačenja, a vezano za iznesene primjedbe tuženika i glede mogućnosti pristupa kao i glede utvrđivanja da li opisano predstavlja pomoći objekt ili je spojen s građevinom i kako bi se utvrdilo postojanje zajedničkog zida odnosno zasebnog zida što bi se onda smatralo pomoćnom građevinom, međutim tuženici nisu uplatili predujam kako u osavljenom roku tako niti naknadno ,a isto tako nisu u smislu čl. 111 ZPP-a zatražili produljenje roka, a sam predujam nije uplaćen niti naknado barem do dana održavanja ročišta od 06.03.2025. godine pa je valjalo primijeniti članaka 153 st. 3 ZPP-a u kontekstu kada na ročištu od 6.3.2025.godine niti tužitelj na poziv suda nije želio platiti predujam za dopunu vještva iz slijedećih razloga. Naime na istom ročištu tužitelj je predložio da se procijenjeni iznosi za spremište objekt A poveća sukladno iskazu vještakinje za daljnjih 20% a isto tako i u odnosu na objekt garažu C također za 20%. Nakon navedenog se tuženika kao i tužitelj na izričit upit suca u skladu s načelom otvorenog pravosuđenja izričito suglasio da sud sudi temeljem postojećih dokaza u spisu bez potrebe odgađanja ročišta list 2 zapisnika od 06.03.2025. godine.

    19. Sukladno prethodno obrazloženom valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja specificiran na ročištu od 06.05.2025. sukladno čl. 161 i 162 ZV-a, a cijeneći i naputak višeg suda iz drugostupanjske presude Gž-1317/16 a vezano za isplatu tuženika što je obuhvaćenom tužbenim petitom. Naime, kao je već obrazloženo vještak graditeljske struke je predmetno spremište šupu procijenio na iznos od 4.851,00 eur pa je cijeneći navod vještaka sa ročišta od 28.01.2025. da je došlo do povećanja vrijednosti od oko 20% sam tužitelj pridodao na taj iznos daljnjih 970,20 eura (ili 20% od 4.851,00 eura) te se obvezao isplatiti tuženicima umjesto 4.851,00 eura iznosa od 5.821,20 eura (20% =970,20 eur) i to za objekt označen slovom A na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto tako tužitelj se obvezao isplatiti iznos od 5.334,00 eura (umjesto iznos od 4.445,00 eura) drugotuženiku AD list 230 spisa dakle za 20% veći iznos od onoga što je utvrdio vještak (4.445,00 eura) dakle iznos od 5.334,00 eura za garažu označenu slovom C koju drži u posjedu drugotuženik, list 204 spisa što se sve nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    20. Sukladno svemu prethodno obrazloženom valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženicima specificiran na poziv suda na ročištu of 6.3.2025.godine, a sve na način kako je sadržajno navedeno u stavku I i II izreke ove presude da se sve ne ponavlja.

    21. Budući su tužitelji na ročištu od 06.03.2025. godine u biti povukli dio tužbenog zahtjeva koji se odnosio na utvrđenje da su tužitelji vlasnici spremišta koje se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno slovom A kao i da su vlasnici garaže na istoj nekretnini označenoj slovom C skica na strani 204 spisa a koje povlačenju se tuženici nisu protivili, to je u smislu čl. 193 st. 2 ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja. Naime i da u tom dijelu tužbeni zahtjev nije povučen tužitelji po ocjeni ovog suda nemaju interes da kraj činjenice da su upisani kao zemljišno knjižni suvlasnici svaki u ½ dijela i na k. č. [katastarska čestica] tražiti utvrđenje da su oni vlasnici (suvlasnici) spremišta- šupe označene slovom A i garaže označene slovom C na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u vidu deklaracije oni ne bi ostvarili pravno povoljniju poziciju tj. i dalje bi ostali upisani kao suvlasnici i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se kao pripadak (pertinencija) nalazi šupa označena slovom A i garaža označena slovom C listovi 8 i 204 spisa (skica mjernica).

    22. U odnosu na postupovni dio ove parnice tijekom cijelog postupka je primjenjivano načelo otvorenog pravosuđenja pa tako i na ročištu od 06.03.2025. na kojem su se stranke izričito suglasile da sud sudi temeljim provedenih dokaza u spisu te da nema potrebe odgađati ročište. Na istom ročištu je zakazano ročište za objavu presude za dan 11.04.2025. ali je isto rješenjem prezakazano za dan 21.03.2025. godine.

    23. Odluka o trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a.

    24. Tužitelji su u ovoj parnici bili zastupani po punomoćniku odvjetniku pa im je sukladno troškovniku cijeneći vrijednost predmeta spora valjalo priznati nagradu za sastav tužbe 100 bodova Tbr 8/1, za zastupanje na ročištima od 11.10.2021., 21.04.2022., 25.09.2024., 28.01.2025., 06.03.2025. po 100 bodova za svako to ročište Tbr 9/1, za sastav podneska od 14.08.2020. 100 bodova Tbr 8/1 odnosno ukupno 700 bodova što pomnoženo s 2,00 eura po bodu (Tbr 48/3 u svezi s Tbr 50) daje svojtu od 1.400,00 eura uz uvećanje od 10% za zastupanje dva tužitelja po Tbr 36 ili daljnjih 140,00 eura po ovom osnovu daje 1.540,00 eura, uz pdv od daljnjih 25% ili 385,00 eura zbrojeno 1.925,00 eura po ovom osnovu. Tužiteljima pripada trošak sudske pristojbe koja je zatražena od 53,09 eura pod Tar br 1 st. 1 te isto toliko iznos od 53,09 eura po Tar br 2 st 1 što na ime sudskih pristojbi daje 106,18 eura. Tužiteljima pripada i trošak za vještačenja i to izlazak suda na lice mjesta 382,80 kuna, trošak mjerničnog vještačenja od 1.500,00 kuna te trošak građevinskog vještačenja 2.000,00 kuna ili 3.872,80 kuna odnosno 514,00 eura(7,53450 tečaj za 1 eura) što s iznosom od 1.925,00 eura i 106,18 eura daje na ime ukupnog parničnog troška zbrojeno daje svotu od 2.545,18 eura.

    25. Sukladno obrazloženom valjalo je naložiti tuženicima da tužiteljima na ime parničnog troška isplate iznos od 2.545,18 eura zajedno sa propisanom zakonskom zateznom kamatom iz članka 29 st. 2 ZOO-a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja na navedeni iznos teče počev od 21.3.2025.godine (dan objave presude) pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana, stav II izreke ove presude.

    26. Povratno valjalo je odbiti tužitelje prema tuženicima preko iznosa parničnog troška priznatog u stavku II izreke ove presude sa kamatom na isti, te tuženike prema tužiteljima u cijelosti sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovane, stav III izreke ove presude.

    U Puli, 21. ožujka 2023.

    S u d a c

    Saša Javoran

    POUK O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv presude i rješenja je dopuštena žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

    Dna:

    1. tužiteljima po punomoćnicima

    2. tuženima po punomoćnicima

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.