REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pp-2905/2024-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Damiru Romštajn, kao sucu pojedincu u prekršajnome postupku protiv I-okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste i II-okrivljene odgovorne osobe PP zastupanih po Odvjetničkom društvu Leko i Partneri zbog prekršaja opisanog i kažnjivog čl. 6. st. 2., st. 5. i st. 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 89/14., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) pokrenutome povodom prigovora na izdani obavezni prekršajni nalog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb pod brojem klasa: 211-07/24-4/29548 ur.broj: 511- 19-45-24-1 od 4. travnja 2024. nakon provedenog žurnog postupka temeljem čl. 183. st. 1. i čl. 221. st. 1. toč. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07., 39/13., 157/13., 115/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 21. ožujka 2025. godine
p r e s u d i o j e
I.
I-okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste OIB: 85584865987, MBS: [matični broj subjekta] sa sjedištem u [adresa], prekršajno osuđivana
i
II-okrivljena odgovorna osoba PP, sin P, rođen **.**.1981. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, sa prebivalištem u [adresa]
k r i v i s u
što dana 02. veljače 2024. godine u 16,20 sati u Zagrebu, na kolniku križanja ulica Imprićeva Ulica i Karlovačke Ceste I-okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o.- podružnica Zagrebačke ceste nadležna za održavanje, upravljanje i zaštitu javnih i nerazvrtsanih cesta u Gradu Zagrebu i u njoj II- okrivljena odgovorna osoba PP, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, odnosno nisu pravovremeno uočili, obilježili i sanirali oštećenje na kolniku Karlovačke ceste u vidu udarne rupe dimenzija širine 0,60 m i dubine do 0,12 m iz kojih razloga se dogodila prometna nesreća na slijedeći način jer je BP upravijao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] južnom stranom kolnika Karlovačke ceste koju održava i upravlja Zagrebački holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste, u smjeru jugoistoka dolaskom 30 metara istočnije od raskrižja sa Imprićevom ulicom desnim kolačima vozila naletio je na uzdužni nesanirani neobilježeni prekop kolnika dimenzija širine 0.80 m i dubine do 0,12 m u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta
čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv iz čl. 6. st. 2. st. 5. i st. 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
II.
Na temelju citiranih Zakonskih odredbi uz primjenu čl. 37. st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona I i II-okrivljenicima se
izriče
I-okrivljenoj pravnoj osobi Zagrebački holding d.o.o. podružnica – Zagrebačke ceste novčana kazna 300,00 € (tristo) eura
II-okrivljenoj odgovornoj osobi PP novčana kazna 80,00 € (osamdeset) eura.
III. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona I i II-okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po primitku ove Presude, a u protivnom će se postupiti prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
IV. Ukoliko I i II-okrivljenici u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.
V. Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi sa čl. 138. st. 2. toč. 2. i 3.a Prekršajnog zakona I-okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. podružnica – Zagrebačke ceste je obvezna naknaditi materijalne troškove prometnog vještačenja u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura i izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu 27,00 (dvadeset i sedam) eura i na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona I i II-okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 15,00 € (petnaest) eura s v a k i dakle I- okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. podružnica – Zagrebačke ceste je dužna naknaditi sveukupne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 242,00 (dvjesto četrdeset i dva) eura, a II-okrivljeni PP u iznosu 15,00 (petnaest) eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske putem priloženih uplatnica u roku od 30 dana po primitku ove Presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Ovlašteni i nadležni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava zagrebačka, Policijske postaje Zaprešić pod brojem klasa: 211-07/24-4/29548 ur.broj: 511-19-45-24-1 od 4. travnja 2024. izdala je obavezni prekršajni nalog dana 4. travnja 2024. godine na koji su I i II-okrivljenici po opunomoćenom branitelju Odvjetničkom društvu Leko i Partneri u zakonskom roku podnijeli prigovor, te je obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden žurni prekršajni postupak.
2. U svom Prigovoru I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba su naveli da se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, stoga u otvorenom zakonskom roku podnose prigovor protiv pobijanog obaveznog prekršajnog naloga iz svih zakonom dopuštenih razloga, osobito zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te odluke o troškovima prekršajnog postupka. U obrazloženju Prigovora su naveli da je Naslovljeno tijelo donijelo obavezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivima za počinjenje prekršaja iz ci. 6. st, 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu organizirali saniranje udarne rupe niti njeno obilježavanje prometnom signalizacijom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl, 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Odredbom čl. 6. Zakona 0 sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje te da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih, cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Imprićeva ulica i Karlovačka cesta su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, odnosno kao opće dobro- javna cesta u dokaz tomu prilažu prijepisi posjedovnog lista te izvadak iz, zemljišne knjige za 25.kc.br. 4567 k,o. Blato Novo i z. k. č. br. [katastarska čestica] Blato Novo. Nadalje navode kako su javne ceste u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, posl. broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivlieni, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Nadalje navode da u odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom kao i da se okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka
3. U svojoj pisanoj obrani koju su dostavili u sudski spis po opunomoćenom branitelju su I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba suglasno naveli da su na daljnje zastupanje u ovoj pravnoj stvari opunomoćili odvjetnike iz Odvjetničkog društva LEKO I PARTNERI d.o.o. Zagreb te u prilogu pisane obrane dostavljaju valjane punomoći za zastupanje. Okrivljenici su obveznim prekršajnim nalogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/29548 od dana 04.04.2024. godine, proglašeni krivima . u svojoj pisanoj obrani okrivljenici u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima s obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. U svojoj pisanoj obrani navode da je Naslovljeno tijelo donijelo obavezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivima za počinjenje prekršaja iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu organizirali saniranje udarne rupe niti njeno obilježavanje prometnom signalizacijom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Imprićeva ulica i Karlovačka cesta su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, odnosno kao opće dobro-javna cesta a u dokaz tomu prilažu prijepise posjedovnog lista, izvadak iz zemljišne knjige za z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i z. kč. br. [katastarska čestica] Blato Novo. Nadalje u svojoj pisanoj obrani navode kako su javne ceste u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, posl. broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Navode kako Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti progašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, da se ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom te da se okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.
4. Sud je izvršio uvid i pročitao dokaze koji su priloženi u sudskom spisu i to u prigovor I i II-okrivljenika, punomoć za I i II-okrivljenika, generalna punomoć, prijepis posjedovnog lista k. o. [katastarska općina] broj 1805, izvadak iz zemljišne knjige z.k. Novi Zagreb k. o. [katastarska općina] uloška broj [broj ZK uloška] i uloška broj [broj ZK uloška], obvezni prekršajni nalog, izviješće o poduzetom ovlaštene službene osobe, zapisnik o očevidu prometne nesreće, zapisnik broj 02306066 o ispitivanju prisutnosti alkohola u krvi za ĆP iz kojeg je razvidno da nije bilo reakcije na alkohol, 0,00 g/kg, dopis tužitelja Zagrebačkom holdingu d.o.o. za dostavu osobnih podatka o odgovornoj osobi, podnesak odgovora Zagrebačkih cesta da je za ovu prometnu nesreću u Podružnici Zagrebačke ceste odgovoran PP, troškovnik, skica mjesta događaja, fotoelaborat u crno bijelom ispisu mjesta događaja, izmjera udarne rupe i vozila [registarska oznaka], Potvrda iz prekršajne evidencije za I i II-okrivljenike, izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za I-okrivljenu, punomoć na zastupanje za II- okrivljenika, pisana obrana I i II-okrivljenika od 4. prosinca 2024. sa generalnom punomoći, u Presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-16557/2023 od 3. 4. 2024. i broj Pp-5372/2024 od 29. 7. 2024. te u str. 1 do 103. lista spisa te u raspored nadcestarija Zagrebačkog holdinga podružnice Zagrebačke ceste, zamjeničku punomoć te u stranice 1 do 135 lista spisa te su ispitani svjedoci i to svjedok BP te je izveden i proveden dokaz prometno tehničkog vještačenja u ovom predmetu po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila Goran Husinec, dipl. ing. prometa.
5. Branitelj I i II-okrivljenika je stavljao prigovor pasivne legitimaciju u predmetu te u optužnom aktu obveznom prekršajnom nalogu kako nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja stoga te da je isti akt nepotpun jer branjenici odnosno okrivljenici nisu odgovorni u ovom predmetu.
6. Branitelj okrivljenika je stavljao prigovor na pasivnu legitimaciju u predmetu te u optužnom aktu obveznom prekršajnom nalogu nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja stoga je isti akt nepotpun jer njegovi branjenici nisu odgovorni u ovom predmetu te u spis ulaže sudsku praksu primjerke Presuda Općinskog prekršajnog Suda u Zagrebu u kojima su donijete oslobađajuće Presude jer nije zabilježeno vrijeme počinjenje odnosno vrijeme nastanka udarne rupe, a i nema dokaza da je netko obavijestio dežurnu službu da je takvo oštećenje uopće na cesti i kada je eventualno nastalo.
7. U postupku je ispitan svjedok BP koji je u svom iskazu izjavio da je on toga dana a bilo je to davno ne zna datum misli da je bilo iza 16,20 sati ili pola 5 vozio je tada buduću suprugu a u međuvremenu se i oženio za nju FP a vozio ju je sa posla u Lučkom i iz Lučkog je išao prema Jarušćici i dok je upravljao tom cestom ali ne može sada točno reći ime ceste upravljao je brzinom od oko 40-tak km na sat i on i supruga su bili vezani pojasom te sam imao kratka svjetla, a radila je javna rasvjeta, kretao sam se u smjeru juga te je upravljao svojom desnom polovinom kolnika te ceste i držao se desne strane i dok se tako lagano vozio osjetio je jaki udarac u prednji desni kotač a odpočetka vožnje gledao je ispred sebe, nije koristio niti mobitel niti išta drugo i nakon što je prednjim desnim kotačem udario u rupu a išao je samo ravno auto mu je počeo ići u desno pa je krenuo stajati i kada se zaustavio i izašao iz auta vidio je da je prednji desni kotač probušen i na felgi i da bi se maknuo sa cesta sasvim lagano se sa 2 km na sat maknuo vozilo sa ceste nekim 50-tak metara od mjesta gdje je bio stao nakon naleta na tu rupu a od te rupa na koju je naletio stao je vozilom odmah čim je osjetio da je udario u tu rupu nekim 5, 6 metara i nakon što je pomaknuo vozilo zvao je policiju a što mu je rekao tata koji je bivši policajac, došla je policija, napravili su zapisnik o očevidu, razgovarali su sa njim. Policajac koji je vršio očevid došao je i razgovara je sa njim, alkotestiran je misli da je, i vidio je da policajac slika i njegov auto i cestu i mjerio je dimenzije rupe i mjerio je dubinu rupe i koliko je rupa udaljena od rubnika na cesti što je svjedok vidio. Svjedok BP je iskazao kako je promijenio prednji desni kotač za rezervni kotač. Na tom mjestu gdje je udario u rupu nije bilo nikakvim znakova niti upozorena a radi se o ravnoj dionici ceste. Pješice je došao do te rupe koja je na cesti od kolnika i gledao u rupu i vidio je da je duboka a bila je od rubnjaka kolnika ceste prema sredini ceste što je policajac mjerio što je vidio i vidio je kako policajac mjeri i tu rupu i vidio je da metrom mjeri dubinu te rupe i da to slika. Prometnih znakova na tom mjestu nije bilo kada se dolazi nekih dva kilometara prije ali ne da bi označavali rupu na cesti. Od policajaca je dobio zapisnik. Dok je bio tamo i policajac iako su vozila prolazila nitko drugo njemu nije dolazio ali misli da je policajac otišao prije njega i više nije gledao što policajac radi a on koliko je gledao u vezi te rupe na cesti nije nikoga bilo. Od događaja on nije ništa poduzimao u vezi osiguranja, nije ništa tražio od Osiguranja, nitko njega nije uputio, a on je platio dvije gume i sve je podmirio, a kako mu je žena trudna mora zamijeniti gume. Nakon toga događaja nije više prolazio tom cestom jer nije imao razloga. Drugo što nema za reći jer je fokusiran na vjenčanje u crkvi a vjenčanje kod matičara je već obavio. Što se tiče vožnje nije baš gledao naprijed na cestu a on se normalno vozio a i auti su mu išli iz suprotnog smjera a kada je udario auto ga je mimoišao iz suprotnog smjera a ispred njega nije bilo auti kao niti iza. Na poseban upit braniteljice da li je osobno ili je nekog još zvao radi popravka navedene rupe svjedok je odgovorio da on osobno nikoga nije zvao vezano za popravak navedene rupe.
8. U provedenom dokazu prometno tehničkog vještačenja u ovom predmetu u svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila Goran Husinec, dipl. ing. prometa je iskazao da prema stanju spisa proizlazi da se prometna nesreća dogodila 2. 2. 2024. godine na kolniku Karlovačke ceste jugoistočno od raskrižja sa kolnikom Imprićeve ulice u Zagrebu. Tom prilikom se predmetno vozilo Škoda registarske oznake i broja [registarska oznaka] kretala južnim kolničkim trakom Karlovačke ulice iz smjera sjeverozapada u smjeru jugoistoka. Dolaskom do južnije od kolnika Imprićeve ulice naletjela je na neoznačeni prekop kolnika te je došlo do materijalne štete. Da se radi o neoznačenom prekopu kolnika potvrđuje policijska skica mjesta događaja koja se nalazi na str. 39 spisa te fotodokumentacija istoga. Naime, predmetno vozilo je upadom u navedeni prokop oštetilo nutarnji rub felge što je vrlo često kod ovakvih prokopa. Prema fotografijama proizlazi da se prokop nalazio na tom mjestu duže vrijeme jer nema tragova koji bi ukazivali na nedavne radove. Također na fotografijama nigdje nema nikakvih prometnih znakova koji bi ukazivali na radove ili na prokop a kako je u trenutku nastanka štetnog događaja cesta bila neoznačena vozač nije mogao očekivati takvu rupu na kojoj bi mogao oštetiti naplatak i pneumatik vozila. Policija je u svom zapisniku o očevidu na str. 32 spisa navela da je "na mjestu događaja uz zapadni rub južne kolničke trake Karlovačke ceste pronađeni neoznačeni prekop kolnika širine 0,6 metara i dubine do 0,12 metara odnosno širine 60 cm i dubine do 12 cm". Konstatira se da se stalnom sudskom vještaku prezentira karta Zagrebačkog holdinga Zagrebačkih cesta s rasporedom I do IV nadcestarije. Prema navedenoj karti stalni sudski vještak je iskazao da predmetno mjesto štetnog događaja spada pod nadcestariju I. Na upit branitelj I i II-okrivljenika da li je vozač predmetnog vozila mogao uočiti na vrijeme na mjestu događaja predmetno oštećenje i reagirati na isti a to sve u odnosu na njegovu brzinu kretanja i možete li utvrditi brzinu, vještak odgovara u predmetnom slučaju nema elemenata pomoću kojih bi mogli utvrditi dozvoljenu brzinu kretanja. Vozač je mogao uočiti predmetni prokop bez obzira što se radilo o sumraku međutim on nikako nije mogao očekivati da na jednoj prometnoj i frekventnoj cesti postoji takva dubina prokopa koja bi mogla oštetiti kotač njegovog vozila. Naime ovdje se ne radi niti o državnoj cesti niti o gradskoj cesti već o lokalnoj cesti na kojoj ima dosta zakrpa i prokopa međutim oni su u razini ceste i u biti nisu u odnosu na uočavanje od strane vozača za njega opasni bez posebnih prometnih znakova. Na posebno pitanje branitelja da stalni sudski vještak obrazloži zaključak svog nalaza i mišljenja da se radi o starom prokopu vještak navodi da kod prokopa novijeg datuma se vidi razlika u boji asfalta na mjestu gdje je nedavno kopano a u predmetnom slučaju su rubovi asfalta zadobili boju okoline pa prema tome proizlazi da je prokop tamo bio već duže vrijeme.
9. Sud je cijeneći i analizirajući iskaz ispitanog svjedoka BP a dakle cijeneći iskaz ispitanog svjedoka ĆP uvjerljivim, stoga mu je Sud poklonio vjeru te cijeneći izvedeni dokaz prometnog, tehničkog i sudskog vještačenja u ovom predmetu izvedenog po stalnom sudskom vještaku Goranu Hisinec koji je nalazu i mišljenje sa zaključkom dao nepristrano i u skladu sa pravilima znanosti, struke i vještine, stoga mu je Sud poklonio vjeru cijeći isti vjerodostojnim dokazom.
10. Sud je cijeneći i analizirajući iskaz ispitanoga svjedoka ĆP istoga cijenio uvjerljivim, sigurnim, logičnim, dosljednim i jasnim stoga je Sud prihvatio njegov iskaz te cijeneći odgovore na postavljena pitanja Sud je odgovore svjedoka ĆP cijenio uvjerljivim, logičnim i dosljednim stoga je iste sud prihvatio.
11. Temeljem analize provedenog postupka cijeneći pisanu obranu I-okrivljene pravne osobe i II-okrivljene odgovorne osobe koju je Sud cijenio usmjerenom prema otklanjanju i izbjegavanju prekršajne odgovornosti te istu obranu I i II-okrivljenika Sud nije prihvatio te cijeneći sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj ukupnosti, Sud smatra dokazanim krivnju I i II-okrivljenika i to da na navedenom mjestu kritične zgode I-okrivljena pravna osoba i u njoj II-okrivljena odgovorna osoba 02. veljače 2024. godine u 16,20 sati u Zagrebu, na kolniku križanja ulica Imprićeva Ulica i Karlovačke Ceste I-okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o.- podružnica Zagrebačke ceste nadležna za održavanje, upravljanje i zaštitu javnih i nerazvrtsanih cesta u Gradu Zagrebu i u njoj II- okrivljena odgovorna osoba PP, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, odnosno nisu pravovremeno uočili, obilježili i sanirali oštećenje na kolniku Karlovačke ceste u vidu udarne rupe dimenzija širine 0,60 m i dubine do 0,12 m iz kojih razloga se dogodila prometna nesreća na slijedeći način jer je BP upravijao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] južnom stranom kolnika Karlovačke ceste koju održava i upravlja Zagrebački holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste, u smjeru jugoistoka dolaskom 30 metara istočnije od raskrižja sa Imprićevom ulicom desnim kolačima vozila naletio je na uzdužni nesanirani neobilježeni prekop kolnika dimenzija širine 0.80 m i dubine do 0,12 m u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta, a što nedvojbeno prozilazi iz iskaza ispitanog svjedoka ĆP i prometnog vještačenja dakle nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Gorana Husinca čime su I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba ostvarili obilježje prekršaja koji im se stavlja na teret.
12. II-okrivljena odgovorna osoba je djelatnik I-okrivljene pravne osobe a kako je to i navedeno u podnesku podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. Zagrebačkih cesta od 21. veljače 2024. u kojem se i navodi da je a vezano za prometnu nesreću na zapadnoj strani kolnika Karlovačke ceste od kbr-a 80/K i Imprićeve ulice odgovorna osoba je PP što je razvidno na stranici 36 lista spisa iz dopisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. podružnica Zagrebačke ceste dakle da isti u ovom prometnom događaju je odgovoran za sve poslove društva I-okrivljene, a preraspodjelom poslova internim aktima se ne isključuje prekršajna odgovornost II- okrivljene odgovorne osobe niti se na takav način derogiraju zakonske odredbe, dok za isti prekršaj mogu biti odgovorne dvije ili više osoba toga društva stoga obrana II- okrivljene odgovorne osobe kao i I-okrivljene pravne osobe u tome dijelu ne isključuje niti ispričava II-okrivljenu odgovornu osobu od prekršajne odgovornosti.
13. Odgovornost I-okrivljene pravne osobe Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste proizlazi iz zakonske regulative Zakona o cestama ("Narodne novine" 84/11.,m 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 04/23. i 133/23.) i to iz čl. 107. citiranog Zakona te i iz Odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Grada Zagreba" 18/13., 16/14., 25/15., 2/17., 7/18.,m 20/18., 22/20., 34/20., 26/231., 29/22. i 3/24.) i to u čl. 16. iste Odluke, a što je sukladno i nalazu i mišljenju te zaključku stalnog sudskog vještaka Gorana Husinca o relevantnoj nadležnosti I-okrivljene u ovome predmetu.
14. Sud nije prihvatio osnovanim progovore obrane dakle I i II-okrivljenika niti branitelja I i II-okrivljenika.
15. Okolnosti koje I i II-okrivljenici navode u obrani ne isključuje njihovu prekršajnu odgovornost niti ispričavaju okrivljenike za počinjenje djela prekršaja činjenično i pravno opisanoga u izrijeci ove Presude.
16. Obzirom da su I i II-okrivljenicima dokazana sva bitna obilježja djela prekršaja za koji su proglašeni krivima nije bilo potrebno izvoditi druge dokaze.
17. Obzirom da su I i II-okrivljenicima nedvojbeno dokazana i nedvojbeno utvrđena sva bitna obilježja prekršaja kao u izrijeci ove presude nije bilo potrebno izvoditi dokaz ispitivanja svjedoka ČP.
18. Stoga je sudac I i II-okrivljenika proglasio krivima i I i II-okrivljenicima izrekao primjene i opravdano odmjerene ublažene novčane kazne cijeneći pri tome olakotne okolnosti imovinske prilike I i II-okrivljenika, okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen dok je od otegotnih okolnosti I i II-okrivljenicima prekršajno kažnjavani prema Potvrdi u spisu smatrajući da će se i ovako izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja.
19. Nadalje, Sud je primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona na način da je okrivljenicima omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za plaćanje iste – 30 dana po primitku presude, novčana kazna bude smatrana plaćenom u cijelosti.
20. Odluka o troškovima postupka temelji se na propisima navedenim u izreci, a visina troška odmjerena je u skladu s imovnim stanjem I i II-okrivljenika, duljinom trajanja i složenošću provedenog postupka. Temeljem Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" 18/2013) propisano je da paušalni iznos za troškove prekršajnog postupka određuje se u rasponu od 100,00 kuna/ 13,27 eura do 5.000,00 kuna / 663,61 euro te je I-okrivljena pravna osoba dužna platiti materijalne troškove izrade naveden skice i materijalne troškove sudskog prometnog vještačenja u ovome predmetu jer je istim dokazana i krivnja I-okrivljene pravne osobe.
21. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu 21. ožujka 2025. godine
Sudac:
Damir Romštajn
Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona).
Ova presuda je pravomoćna.
DNA:
1. I-okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste,
2. II-okrivljena odgovorna osoba PP, [adresa], 3. Odvjetničko društvo Leko i Partneri, Zagreb, Domagojeva ulica 18,
4. Tužitelju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb,
5. Pismohrana
