Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-947/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŠŽ iz [adresa] ili NŽ..., OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ante Krajina, odvjetnik u Zadru, Novogradiška 10, protiv 1. ovršenika UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ovršenice HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje oboje zastupa punomoćnica Dajana Bjedov, odvjetnica u Zadru, Ruđera Boškovića 4, radi ovrha radi ostvarenja tražbine na radnju, trpljenje ili nečinjenje, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr- 48/2021-12 od 13. listopada 2022., 21. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. ovršenika UŽ i 2. ovršenice HŽ te se ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-48/2021-12 od 13. listopada 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem određena je predložena ovrha te trošak ovrhovoditelja u iznosu od 1.250,00 kuna.

2. Protiv navedenog rješenja žale se ovršenici zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/93, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlažu pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda. Zahtijevaju i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 100,00 eura te naknadu troška pristojbe za žalbu po odluci suda.

3. Žalba ovršenika je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na postojanje žalbenih razloga i pretpostavki iz čl. 50. st. 5. OZ-a te na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je našao postojanje zapreka za određivanje predložene ovrhe.

5. Predmet spora je ovrha radi ponovnog smetanja posjeda na temelju ovršne isprave donesene u postupku zbog smetanja posjeda. Ovrhovoditelj tvrdi da su ga ovršenici ponovno smetali u posjedu stana u prizemlju kuće u [adresa], obrazlažući da 16. siječnja 2021. nije mogao ući u predmetni stan jer su ovršenici promijenili bravu na ulaznim vratima stana, odvezli sve predmete kućanstva i njegove osobne stvari te iskopčali električnu energiju – struju, odbijajući mu predati ključ od ulaznih vrata stana.

6. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-930/2019-2 od 28. studenog 2019. (kojim je provedena ovrha temeljem pravomoćnog rješenja istoga suda poslovni broj Psp- 51/2018-29 od 10. travnja 2019., protiv istih ovršenika), određena je nova ovrha radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja, na način da ovršenici u roku od 8 dana ovrhovoditelju predaju ključeve od ulaznih vrata stana i prostorija u prizemlju kuće, omoguće mu neometan ulazak u stan i korištenje stana, kao i da mu omoguće neometano korištenje predmeta kućanstva, raspolaganje osobnim stvarima, garderobom, dokumentima i osobnim higijenskim priborom, kao i da uključe električnu energiju, odnosno da HEP, Operator distribucijskog sektora, Elektra Zadar, Sektor za opskrbu, od glavnog brojila postavi kontrolno brojilo za ovrhovoditelja (točka 1. prijedloga za ovrhu). Pobijanim rješenjem je ujedno, sukladno prijedlogu ovrhovoditelja pod točkom II., određeno da ukoliko ovršenici ne postupe po točki 1. prijedloga, da će sud ovrhovoditelja uvesti u posjed stana uz pomoć sudskog ovršitelja, na trošak ovršenika te, sukladno prijedlogu ovrhovoditelja pod točkom III., da se ovršenicima zabranjuje svako daljnje smetanje posjeda ovrhovoditelja, a sukladno prijedlogu ovrhovoditelja pod točkom IV., da će se ovršenicima u slučaju počinjenja ponovnog smetanja posjeda izreći novčana kazna od po 20.000,00 kuna svakome, radi koje će se odrediti ovrha zapljenom od po 1/3 plaće ovršenika.

7. Žalitelji u žalbi ukazuju na nezakonitost pobijanog rješenja, prigovarajući da pobijano rješenje nema osnove u ovršnoj ispravi i da premašuje njezin sadržaj, uz tvrdnju, istovjetno kao i u očitovanju na prijedlog za ovrhu, da je temeljem ovršne isprave iz postupka smetanja posjeda (rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-51/2018, kojim je utvrđeno da su ovršenici smetali ovrhovoditelja u posjedu stana u prizemlju kuće u [adresa], kao i predmeta kućanstva u stanu te osobne garderobe i osobnih stvari, na način da su ga potpuno isključili iz posjeda stana promjenom brave na ulaznim vratima stana, slijedom čega se nalaže tuženicima uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, na način da omoguće tužitelju neometan ulazak u stan i korištenje stana, predmeta kućanstva te da stave na raspolaganje tužitelju njegove osobne stvari i predaju mu primjerak ključeva ulaznih vrata, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne), proveden ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-930/2019 u kojem je ovrha dovršena 14. siječnja 2021. i tužitelj uveden u posjed stana, na način da je primjerak promijenjene brave predan ovrhovoditelju, s time da je je ovrhovoditelj izjavio da u stanu nema njegovih osobnih stvari, da namještaj u stanu nije njegov, da u stanu nema električne energije, pri čemu ovrhovoditelj nije osigurao skladište za smještaj zatečenih stvari iz stana, već su stvari u stanu predane na čuvanje ovrhovoditelju koji je izjavio da dopušta radnicima koji su bili u najmu stana, iznošenje namještaja iz stana. Žalbenim navodima ovršenici osporavaju da bi u razdoblju od 14. siječnja 2021. (kada je provedena ovrha) do 16. siječnja 2021. ponovo mijenjali bravu ulaznih vrata, uz tvrdnju da ovrhovoditelju ni na koji način ne onemogućavaju ulazak u stan, niti ga onemogućavaju u njegovom korištenju, radi čega (s obzirom na to da nisu u posjedu stana), stan nisu u mogućnosti predati ovrhovoditelju u posjed, niti mu predati osobne stvari i predmete kućanstva (jer isti nisu zatečeni u stanu prilikom provođenja ovrhe 14. siječnja 2021., a iste je preuzela obitelj ovrhovoditelja prilikom uvođenja u posjed 2. ovršenice u postupku vođenom pred istim sudom pod brojem Ovr-2267/2015, pri čemu ovršenici tvrde i to da zahtjev za uključenje električne energije nije bio predmetom postupka iz kojeg proizlazi ovršna isprava, radi čega da ne može biti niti predmetom ponovnog smetanja. Pored navedenog, ovršenici žalbenim navodima upiru i na to da je u međuvremenu proveden postpak pred istim sudom pod brojem P-115/2018 u kojem je, između ostalih tuženika, i ovrhovoditelju naloženo predati u posjed ovršenicima slobodnu od osoba i stvari kuću i dvorište u [adresa], dio koje je i predmet ove ovrhe, povodom koje je u tijeku ovrha radi iseljenja koja se vodi pod brojem Ovr- 808/2022 u kojem je 25. kolovoza doneseno rješenje o ovrsi.

8. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi da je ovrhovoditelj temeljem ovršne isprave (pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp- 51/2018-29 od 10. travnja 2019.), 28. studenog 2019. ishodio (pravomoćno) rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-930/2019 kojim je na temelju navedene ovršne isprave određena predložena ovrha na način da se nalaže ovršenicima da u roku od 8 dana ovrthovoditelju predaju u posjed ključeve ulaznih vrata stana u prizemlju kuće u [adresa], da mu omoguće neometan ulazak u stan i korištenje stana te predmeta kućanstva, kao i da mu stave na raspolaganje njegove osobne stvari.

9. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi i to da je ovrha temeljem ovršne isprave - pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-51/2018- 29 od 10. travnja 2019., provedena na način da je ovrhovoditelj 14. siječnja 2021. uveden u posjed predmetnog stana (u skladu s ovršnom ispravom i rješenjem o ovrsi).

10. Odredbom čl. 265. OZ-a koja se odnosi na ponovno smetanje posjeda, propisano je:

„1) Ako je na osnovi ovršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, ovrha provedena, ili je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga ponovno učini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjega, sud će na prijedlog ovrhovoditelja na temelju iste ovršne isprave, ako je njome zabranjeno takvo buduće ponašanje, donijeti novo rješenje o ovrsi radi uspostave prijašnjega stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti ovršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovno počini smetanje posjeda. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 263. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti već u prvom prijedlogu za ovrhu na temelju rješenja zbog smetanja posjeda kojim je ovršeniku zabranjeno ponovno takvo ponašanje.

(3) Prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti u roku od trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od godine dana nakon ponovljenoga smetanja.“

11. Dakle, za primjenu odredbe čl. 265. OZ-a odlučno je - postoji li ovršna isprava iz postupka zbog smetanja posjeda u kojoj je utvrđen čin smetanja i zabranjeno takvo buduće ponašanje, je li ovrha provedena ili je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, i je li poslije toga ponovno učinjeno smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjega, koje činjenice je dužan utvrditi prvostupanjski sud. U ovom postupku je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog ovrhovoditelja kojim predlaže ovrhu radi ponovnog smetanja posjeda, s time da je rješenje o ovrsi donio bez obrazloženja.

12. Imajući u vidu osporene činjenice o ponovnom smetanju posjeda te tvrdnje ovršenika da pobijano rješenje nema osnove u ovršnoj ispravi i da premašuje njezin sadržaj (jer se u prijedlogu ne radi o istom činu smetanja posjeda, niti o istom načinu uspostave ranijeg posjedovnog stanja, jer u stanu prilikom provođenja ranije ovrhe nisu zatečene osobne stvari ovrhovoditelja, niti njegov namještaj, niti je u stanu bilo električne energije, pri čemu zahtjev za uključenje električne energije nije bio predmetom postupka iz kojeg proizlazi ovršna isprava), s time da ovršenici osporavaju i to da bi u razdoblju od 14. siječnja 2021. (kada je provedena ranija ovrha) do 16. siječnja 2021. (kada ovrhovoditelj tvrdi da je počinjeno novo smetanje posjeda), ponovo mijenjali bravu ulaznih vrata, te tvrde da ovrhovoditelju ni na koji način ne onemogućavaju ulazak u stan, niti ga onemogućavaju u njegovom korištenju, pri čemu je i sam ovrhovoditelj u podnesku od 11. svibnja 2021. priznao da je u posjedu ključeva od ulaznih vrata stana, u takvim okolnostima konkretnog slučaja nejasno je, kako je i temeljem čega prvostupanjski sud utvrdio da se radi o ponovnom smetanju posjeda, jer obrazloženja prvostupanjskog suda glede navedene odluke nema.

13. Utoliko je za odluku o ocjeni osnovanosti prijedloga ovrhovoditelja, od odlučnog značenja bilo raspraviti i utvrditi – je li došlo do ponovnog smetanja posjeda na način kako to tvrdi ovrhovoditelj i je li takvo postupanje ovršenika protivno ovršnoj ispravi, odnosno, jesu li opisanim postupanjem ovršenici ovrhovoditelju ponovno onemogućili korištenje spornoga stana i može li se opisani čin ponovnog smetanja posjeda obuhvatiti pojmom „zabrane svakog daljnjeg takvog ili sličnog smetanja posjeda“, imajući pri tome u vidu da je kod ponovnog smetanja posjeda odlučno da se radi o identičnom predmetu posjedovne zaštite (u činjeničnom opisu), dok sam čin smetanja (u činjeničnom opisu), ne mora biti identičan ranijem činu smetanju posjeda.

14. S obzirom na to, prvostupanjski sud je trebao obrazložiti svoju odluku u smislu čl. 265. st. 1. OZ-a, a ne donijeti rješenje bez obrazloženja, imajući u vidu da se u ovom slučaju radi o specifičnoj ovrsi za čije određivanje moraju biti ispunjene određene pretpostavke propisane čl. 265. OZ-a, postojanje kojih pretpostavki je trebao utvrditi prvostupanjski sud te o tome dati potrebna obrazloženja.

15. Ovrhovoditelj je na okolnost samog čina ponovnog smetanja posjeda predložio izvođenje dokaza, s time da su i ovršenici u očitovanju na prijedlog ovrhovoditelja predložili izvođenje dokaza na okolnost osnovanosti svojih prigovora kojima su osporavali ponovno smetanje posjeda. Međutim, sud prvog stupnja prije odlučivanja o prijedlogu za ovrhu, o istima nije odlučio, niti ih je iizveo.

16. Dakle, u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je nepotpuno utvrdio činjenično stanje, točnije, nije utvrdio činjenice o kojima ovisi osnovanost podnijetog prijedloga za ovrhu, tako da je ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP-a.

17. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, uvažiti žalbu ovršenika, pobijano rješenje ukinuti te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

18. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

19. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti propisani čl. 265. OZ-a za donošenja rješenja o ovrsi povodom ponovnog smetanja posjeda (radi li se o ponovnom smetanju posjeda koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg smetanja posjeda utvrđenog ovršnom ispravom), u koju svrhu će odlučiti o dokaznim prijedlozima koje su istaknule obje stranke u postupku, nakon čega će o prijedlogu moći meritorno odlučiti, koju odluku je dužan obrazložiti.

U Zagrebu 21. ožujka 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža