Pr-1293/2022-16

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, u pravnoj stvari tužiteljice FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 141. brigade 22, zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 03. veljače 2025. u nazočnosti zam. pun. tužitelja Maria Skejića, odvj. u Splitu i pun. tuženika VĆ dipl. iur., objavljene 21. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodatka na plaću za otežane uvjete rada te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, za razdoblje od travnja 2017.g. do prosinca 2022.g. u ukupnom iznosu od 358,48 EUR-a zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,95 EUR-a teče od15.7.2017. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 1,92 EUR-a teče od15.9.2017. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 6,33 EUR-a teče od15.10.2017. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 7,34 EUR-a teče od15.1.2018. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 2,95 EUR-a teče od15.2.2018. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 3,08 EUR-a teče od15.8.2018. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 1,97 EUR-a teče od15.9.2018. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 6,25 EUR-a teče od15.1.2019. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 19,82 EUR-a teče od15.2.2019. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 7,15 EUR-a teče od15.4.2019. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 2,58 EUR-a teče od15.5.2019. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 51,13 EUR-a teče od15.7.2019. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 20,31 EUR-a teče od15.6.2020. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 193,79 EUR-a teče od15.3.2022. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 27,76 EUR-a teče od15.6.2022. god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 3,15 EUR-a teče od15.7.2022. god. do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 952,95 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN:

[broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 11. travnja 2022. tužitelj navodi da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu pri službi za čišćenje bolničkog prostora. Tuženik da je tužitelju zbog pogrešnog načina obračuna pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Tužitelju da je radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU), Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: Dodatak KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužitelju da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvario pravo (za svaki sat odrađen sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). Tužitelj da je radio u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pa mu pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok je na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.49.KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Također, sukladno odredbama čl.81. ZOR-a i čl.34. KU-a (NN 29/18), radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Međutim, tuženik naknadu za godišnji odmor nije obračunavao i isplaćivao sukladno prethodno citiranim odredbama ZOR-a i KU-a. Prema tome, tužitelj da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće jer tuženik da nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

1.2.Tužitelj je podneskom od 09. rujna 2024. uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka na način kako glasi u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da osporava osnov tužbenog zahtjeva, te da je suglasan s prijedlogom da se provede dokaz vještačenjem po vještaku financijske struke radi konačnog uređenja tužbenog zahtjeva.

2.1. Glede konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, tuženik je naveo da se protivi preinačenom tužbenom zahtjevu pod točkom II., obzirom da je pun. tužitelja zatražio isplatu parničnog troška na račun svog odvjetničkog ureda, što da je učinio nakon zaključenja prethodnog postupka. Tuženik je istakao da pun. tužitelja nema zakonski osnov za primanje dosuđenog troška parničnog postupka na svoj račun. Navedeno iz razloga jer da pun. tužitelja to želi učiniti bez specificirane punomoći tužitelja kojom je isti ovlastio svog punomoćnika na poduzimanje takve radnje.

3.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije dipl. oec. Marijanu Joviću.

4.Tužbeni zahtjev je osnovan. Tužitelj je popisao parnični trošak.

5.Predmet spora je zahtjev za isplatom razlike manje isplaćene plaće za sate provedene u prekovremenom radu za razdoblje od travnja 2017. do prosinca 2022., i to dodatak na plaću za otežane uvjete rade i naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

6.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN, 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

7.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU.

8.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

8.1.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

8.2.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

9.Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije dipl. oec. Marijanu Joviću, čije vještačenje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća, utvrđeno je da tužitelju nisu pravilno isplaćeni dodaci na plaću za otežane uvjete rada te naknade plaće za vrijeme korištenja god. odmora, sve to u ukupno bruto iznosu od 2.700,84 kn/358,48 eura. Sve navedeno sačinjeno je po uvidu u evidencije o planu rada i radnome vremenu i obračunske liste za plaće tužitelja prema podacima koje je tuženik dostavio vještaku, a kako je to navedeno u samom vještvu stalnog sudskog vještaka.

10.Dakle, u postupku je utvrđeno da je tuženik za predmetno razdoblje tužitelju obračunao i isplatio navedene dodatke na osnovnu plaću, ali ne sukladno KU. Naime, sukladno citiranim odredbama, plaću tužitelja čini osnovna plaća s pripadajućim uvećanjima. Osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća tužitelju isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje. Ova uvećanja se obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i drugih predmetnih dodataka međusobno isključuju.

11.Kako je tužitelj podneskom od 06. rujna 2024., sukladno dostavljenom vještvu sudskog vještaka, uredio tužbeni zahtjev valjalo je isti usvojiti za isplatu u iznosu od 358,48 eura.

11.1.Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st. 3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

12.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023, dalje Tarifa) VPS, te popisu parničnog troška. Tužitelju je priznat trošak: za sastav tužbe 100,00 eura, za sastav podnesaka od 06. rujna 2024. i 20.rujna 2024. po 100,00 eura, za zastupanje na ročištima održanim 27. studenog 2023. i 03. veljače 2025. po 100,00 eura, za pristup na objavno ročište 50,00 eura, kojem iznosu je valjao pridodati i iznos od 137,50 eura na ime pripadajućeg PDV-a, te iznos od 265,45 eura na ime troškova vještačenja, tako se pun. tužitelja obistinuje parnični trošak u ukupnom iznosu od 952,95 eura. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate u smislu Odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN br. 114/22) i u smislu Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), zato je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

13. Glede navoda tuženika da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva, ovaj sud smatra kako se u konkretnom slučaju ne radi o preinaci tužbe u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP-a. Naime, u konkretnom slučaju pun. tužitelja zahtijeva isplatu parničnog troška na račun svog punomoćnika, pa se radi o uređenju tužbe vezane za isplatu parničnog troška, tj. o dopuni navoda iz tužbe u smislu odredbe čl. 191. st. 3. ZPP-a. Tuženik je dužan dosuđeni iznos parničnog troška isplatiti na račun punomoćnika tužiteljica odvj. Martine Radić Šunjić, kako je pobliže navedeno u izreci presude, u smislu odredbe čl. 164. ZOO-a i čl. 20. Zakona o odvjetništvu.

Temeljem izdane punomoći odvjetnica je ovlaštena primati novac i novčana sredstva na svoj račun, radi se o radnjama koje je ista poduzela u ime i za račun tužitelja.

U Splitu, 21. ožujka 2025.

S u d a c

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: -pun. tužitelja

-tuženiku

-u spis